Ovog ljeta nisu samo na tanjurima sladokusaca, već i na pameti znanstvenika koji su zabrinuti za njihov opstanak u Jadranu, gdje obitava čak 21 različita vrsta. Morski ježinci postali su meta pretjeranog izlova koji im ugrožava opstanak. Loša je to vijest, posebno ako se zna da upravo ježinci čine važan dio obalnih ekosustava.
- Pretežno su biljojedi i reguliraju količinu i rasprostranjenost algi i morskih trava u plitkim ekosustavima. U slučaju da se u blizini nađe strvina ribe ili nekog drugog organizma, ježinci će se i na taj način hraniti. Tri se vrste po brojnosti ističu, a to su crni ježinac (Arbacia lixula), hridinski ježinac (Paracentrotus lividus), i ljubičasti ježinac (Sphaerechinus granularis). Ovim redoslijedom od obale prema dubini je njihov raspored u moru. Naravno, ne postoje oštre granice pa na istom području možete zateći sve tri vrste. Prirodni neprijatelji su im riba (sarak, pic, fratar, knez, arbanaška vladika), rakovi i zvjezdače, pa će brojnost ovih utjecati na brojnost ježinaca jednako kao količina dostupne hrane odnosno algi – objasnio nam je dubrovački znanstvenik Vlater Kožul, doktor biotehničkih znanosti. Istaknuo je kako je mrijest ježinaca sinkronizirana pojava u sezoni.
-S tržišnog aspekta zbog brojnosti vrste i kvalitete gonada koje su kulinarska delicija, hridinasti ježinac je najinteresantniji. Pokušaji kontroliranog uzgoja ježinaca nailaze na probleme preživljavanja u ličinačkoj fazi i na probleme nejednakog rasta jedinki iste generacije do tržišne veličine – tumači znanstvenik.
Ukazuje i na to da su ježinci prilagodljivi organizmi koji žive više desetljeća a veća brojnost na nekom području može uzrokovati značajno smanjenje količine algi, što se ne odražava nužno i na brojnost ježinaca:
- Brojnost ovisi o broju predatora ali i o izlovu koji je u zadnje vrijeme kod nas porastao. To može značajno poremetiti ravnotežu jer će smanjiti populaciju ježinaca i uzrokovati bujanje algi. Da bi se prevenirale ovakve situacije potreban je stalan nadzor znanstvenika uz čitavu našu obalu gdje se oni izlovljavaju ali i nadzor ostalih područja naseljenih ježincima – zaključuje dr. Kožul.
Za istaknuti je kako Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem zabranjuje sakupljanje, posjedovanje, iskrcaj i stavljanje u promet morskih ježinaca čiji promjer tijela iznosi manje od 50 milimetara. Za ‘prikupljanje‘ postoje i posebne povlastice prema kojima je odobreno sakupljati najviše 300 kilograma ježinaca dnevno po povlastici!?
Po tim propisima teško je povjerovati da bi izostala ugroza ravnoteže u podmorju, kako sugerira zakonodavac. Donekle tješi tek podatak prema kojemu rekreativno vađenje ‘bodljikavaca‘ s morskog dna nije dopušteno. A i s provedbom Pravilnika na terenu zapinje jer se ne pamti da su nadležni makar izmjerili veličinu makar i jedne jedinke ili izvagali nečiji ulov, a kamoli kaznili za zlouporabu povlastice.
Kako god, lokacija pod ježincima sve je manje, a razlog nije zagrijavanje mora. Dodatan problem je i što bez ježinaca nema obrane od bujanja algi koje u kratkom vremenu mogu prekriti podmorje i zagušiti ostale organizme ispod njihovog ‘plašta‘.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....