‘Otac‘ utrke E 1Alejandro Agag, od EU zastupnika do formule: Kad sam se oženio, ispalo je da mi je punac šef, a nisam htio da mi šefuje

Hong Kong, Miami, Rotterdam, Venecija, Jeddah, Doha i konačno Dubrovnik. Godinama je već postojala ta ideja o organizaciji morske varijante Formule 1. Električne, nota bene. Možda bi doživljaj bi drukčiji, intenzivniji, da se tijekom gliserske jurnjave čuo prodorni zvuk benzinskih motora, da se dimilo i sve mirisalo na oktane. Ali ovo što smo gledali u trokutu između starog porta, Lokruma i dva dubrovačka hotela, Argentine i Excelsiora - to je budućnost. A o njoj smo razgovarali s idejnim začetnikom svjetske utrke električnih glisera E1, Španjolcem Alejandrom Agagom.

S 18 godina, Alejandro je postao najmlađi zastupnik u Europskom parlamentu. Tu je upoznao budućeg hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i mnoge druge važne ljude. Financial Times ga je 2007. proglasio jednim od 10 najutjecajnijih pokretača španjolskog gospodarstva, a El Pais je je njegovu karticu mobilnog telefona proglasio ‘neprocjenjivom‘. Zbog brojnih kontakata u njoj pohranjenih.

Alejandro Agag

Bruno Bebert/bestimage/profimedia/Bruno Bebert/bestimage/profimedia

Agag je zapravo vrlo pristupačan lik, okružen kordonom PR službenika zaduženih da novinarima zakompliciraju pristup i osiguraju neku alternativu. PR-donje, međutim, ne znaju za prečice. Moja je vodila preko mladog dubrovačkog poduzetnika Antonina Kralja, prijatelja obitelji Agag. Antonin me spojio s pričljivim Alejandrovim bratom Pablom i tako sam se u 5 minuta našao u društvu koje je sjedalo za stolom ovog sportskog vizionara. Još pet minuta kasnije razgovarali smo kao da se znamo već godinama.

Iz hrvatske perspektive nezamislivo je da se političar, zastupnik u Europskom parlamentu odrekne svoje udobne uhljebničke karijere i posveti privatnom biznisu.

- A gle, kad sam se oženio, ispalo je da mi je punac ujedno šef. Nisam htio da mi punac šefuje. Znaš, to je sukob interesa - smije se dobro raspoloženi Agag. Naime, punac mu je španjolski premijer José María Aznar, a vjenčanje je bila velika europska vijest. Kako i ne bi, na proslavi su mu bili peruanski književnik, nobelovac Mario Vargas-Llosa, španjolski kralj Juan Carlos I i kraljica Sofia, a vjenčani kumovi bivši britanski premijer Tony Blair i talijanski premijer Silvio Berlusconi.

- Da u Europskom parlamentu sam upoznao vašeg današnjeg premijera, on je negdje mojih godina. Rođen sam 1970. možda je on nešto stariji.

- Nije, samo tako izgleda. Kako ste se na koncu našli u sportskom biznisu s utrkama?

- Pa eto, bio sam bez posla, a blizak prijatelj s Berniejem Ecclestoneom i Flavijom Briatoreom iz Formule 1. Rekli su mi ‘nema posao, dođi radi s nama‘. Puno sam radio s mladim vozačima, jedan od njih je bio Fernando Alonso, a onda je postao jako uspješan. Formula 1 u Španjolskoj zato postala veliki hit i mi smo tu dobro prošli. Dvadeset godina sam se time bavio, a najveće prvenstvo koje sam stvorio je automobilistička Formula E, pa sam htio napraviti to isto na vodi - objašnjava Agag. Trebalo je vjerojatno hrabrosti, trebalo je znati da će se jednog dana auti i barke spajati na struju. Trebalo je u to vjerovati. Čak i iz današnje perspektive, čovjek se pita - zašto, pobogu, na struju...

- Znaš, mislim da sport može igrati veliku ulogu u tome da stvari vodi prema boljoj i pozitivnijoj alternativi. U ovom je sportu tehnologija ključ. Električna energija je alternativa motorima na unutarnje izgaranje u automobilima i ja sam želio na to isto ukazati kad je riječ o čamcima. Ako bude više električnih čamaca, to će pomoći u borbi protiv zagađenja površinskih voda, jezera, rijeka. Ali i mora, iako je ono znatno veće. Uloga električne mobilnosti, posebno na jezerima i rijekama, ogromna je - kaže naš sugovornik.

- U utrkama glisera E1 smo tek na početku. Ovo je prva generacija plovila, a tehnologija će se kompletno mijenjati iz generacije u generaciju. Za tri, četiri godine, možda čak za samo dvije, imat ćemo potpuno nove čamce, brže s jačom baterijom. U Formuli E smo na 4. generaciji. U prvoj su motori imali 150 kilovata snage, a u četvrtoj 650, dakle četiri puta više u samo 10 godina. Tempo razvoja je enorman.

Velika nagrada Dubrovnika UIM E1

Tonči Vlašić/

Antonin Kralj je, prije nego što je sudjelovao u organizaciji ove utrke, bio na nekoliko ranijih. Možda su i drugdje TV snimke, posebno snimci iz dronova bili jednako atraktivni, ali nigdje kao u Dubrovniku publika nije bila tako blizu trkalištu. ‘Boksovi‘ s gliserima bili su u Portu... sve je to bilo idealno za selfie, neprocjenjivo vrijednu a sasvim besplatnu reklamu na društvenim mrežama.

- Obožavamo Dubrovnik, ambijent je jedinstven, mjesto prekrasno, infrastruktura izvrsna, hoteli odlični. Uvijek smo Dubrovnik imali na umu. Sjećam se, prije 4 godine susreo sam se s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem, on je super, kako bi razgovarali o organizaciji ove utrke. Došao nam je premijer, potpredsjednik Vlade, ministar turizma i doista se može reći da smo uspjeli. Ovo smo htjeli otpočetka i konačno smo ovdje - kaže Agag.

Ali, hoće li doći ponovno ili je ovo sad bio jednokratni izlet?

- Stvarno želimo da se utrka ponovno održi u Dubrovniku. Onda ćemo imati i nešto više vremena za planiranje, možemo se bolje organizirati i dovesti više vlasnika timova. Svi žele doći u Dubrovnik - kaže Alejandro Agag.