KOMENTAR STRUČNJAKAHoćemo li zbog novog Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe više gledati jahte usidrene ispred Dubrovnika?

Na snagu je stupio Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Što on donosi i koliko je kvalitetan, prokomentirao je prodekan Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku, izvanredni profesor, doktor znanosti Srđan Vujičić.

- Riječ je o doradi Pravilnika koji je na snagu stupio 2013. On je u svakom slučaju dobar, moramo ograničiti brzinu i povećati nadzor brodova. Kad ne bi bilo Pravilnika, sigurnost bi bila manja. Kad gledam Pravilnik s profesorske pozicije, mogu reći da studente učimo tim pravilima i to nije ništa strano za pomorce. No, brinu me pojedini jedriličari, jahtaši ili ‘gliseraši‘ koji možda imaju manje znanje i svijest o sigurnosti. Nama profesorima je upravo cilj kod studenata povećati svijest o sigurnosti, kazuje profesor te nastavlja:

Tonći Plazibat/Cropix

- Svatko tko ima sredstava, rado će sebi danas kupiti jedrilicu, ali zna li adekvatno s njome upravljati?! Sigurno da nije dovoljna samo dozvola, nego treba imati svijest o sigurnosti, a ona je i kod brojnih pa i domaćih jako mala. Vidimo negativne primjere kad se gliseri približe kupačima... Samo zakonom, prisilom, danas možete probuditi svijest o sigurnosti. No, sve je više plovila, a zbog utrke za profitom, sve se manje razmišlja o sigurnosti na moru, svijest o sigurnosti, nažalost, još nije zaživjela onako kako bi trebala, poručuje Vujičić koji na Sveučilištu studentima predaje kolegij Sigurnost na moru.

U stavci koja se tiče zabrane sidrenja, u oko upada rečenica kako ona vrijedi "u blizini kabela cjevovoda i ispusta na način da se polumjerom laznog prostora plovni objekt u bilo kojem trenutku ne nalazi iznad istih". Posebno je ovo zanimljivo zbog toga što je područje između Grada i Lokruma atraktivno mjesto za sidrenje, napose među jahtašima. No, ograniči li se jahtašima mogućnost sidrenja, to će za sobom povući konzekvence za nautički turizam.

S druge strane, Dubrovčanima je još u sjećanju pomorska havarija iz 2004. koja je rezultirala oštećenjem električnih i vodovodnih instalacija otoka Lokruma. Dva putnička broda bila su usidrena u blizini Lokruma, a usred jakog nevremena te okretanja prvog i zapetljavanja u sidru drugog broda, pokidani su prije 21 godinu podmorski cjevovod, električne i telefonske kablove, čime je otok ostao bez dotoka voda, a zbog straha od požara, Rezervat je privremeno bio zatvoren za posjetitelje.

- Lazni prostor mora postojati i kapetan kad sidri mora znati procijeniti gdje mu je lazni prostor. S druge strane, imate nesavjesne pojedince kojima je samo važno da su bacili sidro gdje nema, primjerice kabela, a može li vjetar zapuhati, oni o tome ne misle. Treba razmišljati o odnosu nautičkog turizma i sigurnosti plovila te kabela, cjevovoda... Veći je problem oštećeni podvodni kabel nego da izgubimo boravak jahtaša u akvatoriju Lokruma! Novim Pravilnikom je to sve ograničeno, ali opet je na koncu pitanje svijesti pojedinca, pomorca... Često na tom području imamo iznenadne udare vjetra, pitanje je mogu li se jahtaši upozoravati i tako naći balans između profita i sigurnosti... Da postoji svijest, ne bi bilo ni ovih ograničenja. Mi sa studentima određujemo koji je to lazni prostor u kojem oni ne smiju baciti sidro, a kabel ne postoji unutar sidrišta ako govorimo o službenom sidrištu. Ako govorimo o sidrištu gdje nije zabranjeno sidrenje, tu iskusni pomorac nikad neće dovesti svoje plovilo u opasnost radi kabela: ako nema mjesta - nema mjesta, pojašnjava Vujičić te dodaje:

Tonći Plazibat/Cropix

- Kao čovjek iz struke najprije gledam sigurnost broda i ljudi na brodu. Sigurnost je apsolutno na prvom mjestu, a uzrok svih novih pravila i zabrana je loša svijest o sigurnosti! Svako ograničenje ‘šteti‘ nečemu, ali treba sagledati pozitivne stvari. Sve najgore što se dogodi u pomorstvu se obično ‘ispravi‘ kad se nešto dogodi, tad se uvede novi pravilnik, a ovdje je se ide korak naprijed! - zaključuje sugovornik.

Svoj osvrt dao je i Dorijan Dujmić iz tvrtke BWA Yachting.

- Nisam detaljno proučio dio Pravilnika koji spominjete, ali kad se spominje nezgoda ispred Grada prije više od 20 godina kad su plovila oštetila instalacije prema Lokrumu, odonda se situacija očito znatno regulirala jer se volumen odnosno broj plovila koji se sidre ispred Grada dramatično povećao. Vidimo da se ta situacija više, na sreću, nije ponovila. Dakle, ipak je to sve organiziranije. A, u današnje doba tako velika plovila, kako jahte tako i kruzeri, na sidrenje između Grada i Lokruma dolaze isključivo u pratnji pilota tako da se nezgode ne bi smjele dogoditi, ističe Dujmić.