Institut za oceanografiju i ribarstvo Split pridružio se sjajnom međunarodnom programu Science Comes to Town čiji je cilj povezivanje znanosti i građana kroz godinu dana javnih događanja i interaktivnih aktivnosti u tri europska grada – Splitu, Kielu i Brestu. Lijepa je to prilika da znanstvenici pokažu javnosti što rade, a zainteresirani građani da aktivno sudjeluju u znanstvenim istraživanjima i tako izravno pridonesu očuvanju okoliša i boljem razumijevanju svijeta oko sebe.
Jedan od takvih događanja bio je Citizen Science Day, dan posvećen konceptu građanske znanosti, koji je IZOR sredinom travnja organizirao uz potporu Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije. Građani su tako imali priliku upoznati koncept građanske znanosti te saznati na koje se sve načine mogu aktivno uključiti u znanstvena istraživanja i doprinijeti očuvanju morskog okoliša.
Zamolili smo splitske znanstvenike da nam predstave platforme i inicijative koje provode, a oni su se rado odazvali, na čemu im zahvaljujemo.
Burza ribe BLUECONNECT
Dr. sc. Barbara Zorica predstavila je digitalnu platformu BLUECONNECT razvijenu u sklopu projekta INTERREG, usmjerenu na tržište svježe certificirane ribe. Projekt je usmjeren na jačanje prekogranične suradnje između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u području plave ekonomije. U tom kontekstu posebno se ističu sektori ribarstva i akvakulture, koji čine temelj obalne ekonomije, ali se istovremeno suočavaju s nizom izazova.
– Ribarstvo, kao tradicionalna djelatnost, i dalje ima ključnu ulogu, no opterećeno je problemima poput prelova, zastarjele flote i utjecaja klimatskih promjena. S druge strane, akvakultura bilježi snažan rast, osobito u uzgoju visoko vrijednih vrsta poput lubina, orade i tune, ali se i ona susreće s tehnološkim i administrativnim preprekama. Upravo potreba za rješavanjem tih izazova kroz inovacije i bolju povezanost dionika čini temelj djelovanja projekta BLUECONNECT.
Jedan od ključnih alata projekta je Jadranski klaster plavog rasta koji djeluje kao platforma za povezivanje poduzeća, istraživačkih institucija i javnih tijela. Cilj klastera je poticanje suradnje, razmjena znanja i razvoj zajedničkih projekata, posebno onih financiranih iz fondova Europske unije. Konačno, u sklopu klastera razvijena je i prva jadranska tržnica certificirane ribe i morskih plodova, digitalna platforma koja izravno povezuje ribare i kupce.
Aplikacija omogućuje gospodarskim ribarima da se registriraju kao prodavači te ponude svoj dnevni ulov uz jasno označeno mjesto iskrcaja i vlastito definiranu cijenu proizvoda. Istovremeno, korisnici se mogu registrirati kao kupci i jednostavno pronaći gdje u svojoj blizini mogu kupiti svježu ribu ili druge morske proizvode, čime se potiče lokalna potrošnja i poboljšava turistička ponuda. Kroz aktivnosti poput edukacije, savjetovanja i umrežavanja, BLUECONNECT nastoji stvoriti snažniji i konkurentniji ekosustav plave ekonomije u regiji, uz istodobno očuvanje morskog okoliša i poticanje održivog razvoja Jadrana – objasnila je Zorica.
Mapiranje buke UNDERSEA
Dr. sc. Hrvoje Mihanović govorio je o aplikaciji UNDERSEA, putem koje korisnici manjih plovila mogu dobrovoljno dijeliti podatke o kretanju i tako doprinijeti praćenju morske bioraznolikosti, razvijenu u sklopu INTERREG UNDERSEA projekta.
– Podvodna buka predstavlja značajan oblik onečišćenja mora, koji ima značajan negativan učinak na morski ekosustav, s obzirom na to da prekomjerna buka može narušiti ponašanje, komunikaciju i migracijske obrasce brojnih morskih organizama. Glavni izvori antropogene buke uključuju pomorski promet te industrijske aktivnosti na moru. Razvijena je mobilna aplikacija preko koje svi građani mogu doprinijeti istraživanju. Aplikacija je namijenjena za bilježenje kretanja malih plovila koja nisu obuhvaćena obvezom korištenja automatskog identifikacijskog sustava (AIS – Automatic Identification System), poput rekreacijskih brodica te manjih ribarskih i radnih plovila. Upravo ta plovila čine značajan, ali često zanemaren, izvor podvodne buke.
Aplikacija omogućuje prikupljanje podataka o širem nautičkom prometu, koji se koriste isključivo za unaprjeđenje modela širenja podvodnog zvuka u Jadranu. Na taj način građani svojim opažanjima mogu doprinijeti boljem razumijevanju ljudskog utjecaja na more, jer aplikacija omogućuje korisnicima manjih plovila da dobrovoljno dijele svoju lokaciju i osnovne informacije o plovilu, pružajući vrijedne podatke za potvrdu satelitskih analiza i podršku europskom projektu UNDERSEA u očuvanju morske bioraznolikosti – kazao je Mihanović.
Praćenje meduza RebrashNET
Dr. sc. Olja Vidjak predstavila je aplikaciju RebrashNET, namijenjenu za dojavu opažanja želatinoznog planktona u Jadranu.
– Masovne pojave meduza i rebraša više nisu samo rijetka prirodna pojava, već fenomen koji izravno ugrožava gospodarstvo, turističku sezonu i ljudsko zdravlje. U isto vrijeme, zbog njihove sporadične pojavnosti i rasprostranjenosti teško ih je sistematski pratiti, pa postoji značajan nedostatak podataka u stvarnom vremenu.
Zbog toga smo 2023. godine pokrenuli mobilnu aplikaciju RebrashNET koja omogućuje građanima, ribarima, kupačima, šetačima, roniocima i nautičarima da jednim klikom, odnosno fotografijom prijave svaki uočeni ovakav organizam. Zahvaljujući geolociranim podacima, svaka dojava postaje točka na karti koja nam omogućuje mapiranje rasprostranjenosti vrsta i praćenje njihovih sezonskih promjena. Korisnici RebrashNET-a tako prestaju biti samo promatrači i postaju aktivni sudionici u stvaranju znanja.
Osim što služi kao alat za prikupljanje podataka, RebrashNET ima i važnu obrazovnu ulogu, jer kroz rubriku Koga tražimo korisnici uče o ekologiji i identifikaciji najčešćih vrsta meduza i rebraša u Jadranu. Svaka vaša poslana fotografija mali je, ali vrijedan doprinos razumijevanju ovih složenih morskih organizama, a prikupljeni podaci pomoći će u kreiranju budućih upravljačkih strategija koje će štititi Jadran. Zato, sljedeći put kada s obale ili na pučini uočite ove neobične morske stanovnike, sjetite se da vaš pametni telefon može biti ključan alat za njihovo istraživanje – poručila je Vidjak.
Zajedno protiv otpada
Dr. sc. Pero Tutman poznati je znanstvenik koji se bavi problemom morskog otpada. Predstavio je dvije baze podataka: jednu koja se odnosi na morski otpad, naziva ČistiMO!. Ona povezuje znanstvenike, nevladine organizacije, ronilačke klubove i koćarske ribare, a sve oko problematike morskog otpada, dok je druga baza nazvana Katastar za riječni otpad što je baza podataka za mapiranje i prikupljanje podataka o izvorima i mjestima nakupljanja krutog otpada u rijekama.
– Morski otpad je veliki globalni ekološki problem današnjice uglavnom kao posljedica sve veće upotrebe plastike i neodgovarajućega gospodarenja otpadom na kopnu. Ekološke udruge, ronilački klubovi i ribari imaju veliki potencijal u svojim aktivnostima kojima se mogu ukloniti značajne količine otpada, međutim kako se one provode bez usklađene metodologije i koordinacije prikupljanja podataka na taj nam način ostaju nepoznati podaci o područjima, količinama i sastavu prikupljenog otpada, koji inače imaju važnost za razvoj strategija za smanjivanje morskog otpada.
U svrhu praćenja, koordinacije i popularizacije provedbe mjera protiv morskog otpada, djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita razvili su web-platformu za unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama, kao i prikupljenim količinama morskog otpada.
Ukoliko se ova inicijativa bude sustavno organizirala i provodila na opisani način mogla bi djelovati kao značajan program i mjera za smanjenje količina morskog otpada. Po pitanju zagađenja rijeka otpadom, ponajviše plastikom, znamo da je to veliki globalni okolišni problem, a rijeke su glavni putevi koji povezuju kopnene izvore otpada s priobalnim i morskim okolišem. Brojni su i različiti izvori koji pridonose unosu otpada u rijeke, uključujući izravno nelegalno odlaganje na obalama i u širem vodonosnom području, neodgovarajuće gospodarenje otpadom urbanih i ruralnih područja, kanalizacijske vode i slično.
Mapiranje nelegalnih odlagališta otpada putem aplikacije/baze podataka izvrstan je način aktivnog sudjelovanja civilnog društva i njihova uključivanja u problematiku prevencije nastajanja, kao i zbrinjavanja otpada i zaštite okoliša. Ova baza podataka služi za mapiranje nelegalnih odlagališta otpada i postavljanje na zajedničku kartu s opisom otpada te procjenom njegove količine. Njen je glavni cilj odrediti izvore i podrijetlo otpada, područja nakupljanja i zadržavanja na obalama i dnu rijeke Neretve.
Prikupljene informacije bit će osnova za kartiranje kopnenih izvora otpada, kao i područja zadržavanja i nakupljanja u rijekama u cilju podizanja razine ekološke svijesti i uključivanju lokalnih dionika za nastavak aktivnosti i nakon završetka projekta. Na taj će se način odgovornim institucijama prenijeti informacije i iskustva o onečišćenju rijeka otpadom, te određivanjem i primjenom mjera ublažavanja usmjerenih na unose i utjecaje – predstavio je Tutman ovu aplikaciju.
Baza kamenica POPOyster
Dr. sc. Daria Ezgeta Balić predstavila je novu platformu za dojavu nalaza autohtone vrste kamenice, razvijenu kroz projekt POPOyster Hrvatske zaklade za znanost, s ciljem prikupljanja podataka bitnih za obnovu staništa kamenice,
– Obično se putem sličnih platformi prijavljuju nove vrste ili neobične pojave iz prirode. No ova aplikacija ima drukčiji cilj: prikupiti vrijedne podatke o jednoj vrsti koja je u nekim dijelovima Europe gotovo nestala. Riječ je o europskoj plosnatoj kamenici (Ostrea edulis), čiji se oporavak danas potiče kroz brojne projekte obnove staništa i populacija.
Jadran je, nasreću, još uvijek jedno od područja gdje je ova vrsta prisutna. Ipak, o njezinoj rasprostranjenosti i stanju populacija znamo iznenađujuće malo. Postoje li još uvijek gusti grebeni koji podržavaju bogatu bioraznolikost ili su preostale tek manje nakupine i pojedinačni primjerci? Upravo na ta pitanja želimo pronaći odgovore. Znanstvenici ne mogu obuhvatiti cijeli razvedeni Jadran, ali tu ulogu mogu preuzeti građani. Vaša opažanja mogu biti ključna – svaka dojava o prisutnosti kamenice pomaže u stvaranju jasnije slike i usmjeravanju daljnjih istraživanja. Kroz jednostavnu platformu, bez potrebe za instalacijom ili registracijom, možete brzo i lako prijaviti svoje opažanje. Ako naiđete na našu kamenicu, dojavite. Vaš doprinos može imati velik značaj za očuvanje ove vrijedne vrste i njezina staništa – poručila je javnosti.
Neobični ulovi
Dr. sc. Branko Dragičević dao je širok pregled primjera uključivanja lokalnog ekološkog znanja u ribarstvena i ihtiološka istraživanja, koja doprinose boljem razumijevanju promjena u morskim ekosustavima.
– Ihtiolozi su oduvijek u značajnoj mjeri dolazili do podataka o ribama zahvaljujući ribarima i drugim građanima, koji su im dostavljali neobične (ali i obične) ulove, te druga važna opažanja s terena. Može se reći da je građanska znanost zapravo produžena ruka klasične, institucionalne znanosti.
Suradnja s građanima omogućila nam je pristup velikom broju opažanja koja bi inače ostala nezabilježena, a upravo su ribari, ronioci i podvodni fotografi često prvi koji uočavaju nove ili rijetke vrste. Upravo na temelju takvih dojava u Jadranu prvi su put zabilježene brojne strane i rijetke vrste riba, što pokazuje koliko je ovaj oblik suradnje važan za njihovo rano otkrivanje, ali i praćenje njihove rasprostranjenosti.
Konkretno, u praćenju širenja vatrenjače upravo su građani bili glavni izvor informacija, omogućujući bolje razumijevanje dinamike širenja ove vrste u istočnom Jadranu. U 2024. godini, oslanjali smo se uglavnom na dojave koje smo prikupljali oportunistički, dok smo za 2025. godinu podatke prikupili ciljano uz pomoć online ankete.
Kroz slične pristupe prikupljeni su i dragocjeni podaci o rasprostranjenosti nekih rijetkih i ugroženih vrsta, a posebno ističemo podatke prikupljene o susretima s kritično ugroženim sklatom sivcem, vrste za koju su znanstveni podaci bili oskudni. Takav pristup, koji aktivno uključuje javnost u znanstveni proces, ujedno doprinosi boljem razumijevanju i većoj svijesti o potrebi zaštite ugroženih vrsta – smatra Dragičević.
Unatoč nekim nedostacima, vrijednost podataka prikupljenih putem građanske znanosti je neupitna, osobito kada se kombiniraju s klasičnim znanstvenim metodama. Suradnja s građanima znanstvenicima predstavlja nezaobilazan i jako koristan alat za kvalitetno praćenje i upravljanje morskim okolišem. Stoga znanstvenici ovim putem zahvaljuju svima na suradnji i pozivaju da im i dalje šaljete podatke o neobičnim susretima i pojavama, koji pomažu da se dobije što bolja slika o našem Jadranu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....