StoryEditorOCM
Splituoči dana žena

Splitske znanstvenice prvi put izašle iz laboratorija, pokazale na Rivi što sve znaju! Ovo je privuklo najviše pažnje

Piše Tanja Šimundić Bendić
7. ožujka 2026. - 15:23

Kako nastaju molekulske spužve, za što one služe, zašto ljudima s bolestima štitnjače opada kosa, zbog čega imaju problema s tremorom ruku i znojenjem, koliko vitamin pomaže kod ovih bolesti, što je autofagija, što ima novoga kod naše male, ali nezamjenjive srdele, što nam donosi budućnost po pitanju strojnog učenja?

Ne, nisu ovo jedina pitanja koja su se u subotnjem prime - time terminu mogla čuti na punoj subotnjoj splitskoj rivi. Žene su ženama i muškarcima svih dobi pričale i o kamenicama i njihovom značaju puno širem od gastronomije, i o dubokim morskim strujama od pola do pola i unazad dvije tisuće godina, i o potrebi sve veće implantacije lokalnog drva u gradnji, tsunamijima i stanicama u zdravlju i bolesti.... I o još puno zanimljivih stvari.

O ovim su temama građane u okviru 45-minutnog interaktivnog pojedinačnog tematskog druženja podučavale splitske znanstvenice, organizirane u prvi podmarjanski jedinstveni znanstveno-popularni događaj "Znanost u prolazu". 

image

Manifestacija Znanost u prolazu 

Jakov Prkić/Cropix
image

 Trinaest znanstvenica govorilo je o svome radu približivši tako znanost zainteresiranim građanima 

Jakov Prkić/Cropix
image
Jakov Prkić/Cropix

Konačno su i u našem gradu znanstvenice izašle iz svojih laboratorija kako bi pokazale čudesan svijet otkrića na kojima tiho, u pozadini, nažalost često za javnost nevidljivo, aktivno rade. U zaleđu dominantnijeg muškog svijeta, užežin Dana žena, u svijetu u kojem brojni influenceri, i onakvi i ovakvi, počesto skroz bespotrebno uzimaju prednost pred onima koji imaju puno toga važnijeg za reći, ove splitske dame pokazale su djeliće svog živog profesionalnog svijeta. Split ih je dočekao pažnjom, s gomilom pitanja i vrlo konkretnim odgovorima dobivenim na licu mjesta.

image
Jakov Prkić/Cropix

Po prvi put u Splitu 

- Naša je manifestacija ušla u petu godinu održavanja, po prvi put je stigla u Split, i jako smo zadovoljni odazivom ljudi koji se od jutarnjeg starta događanja okupljaju oko naših gošći. Manifestaciju smo nazvali "Znanost u prolazu", sam joj naziv aludira na gošće iz znanstvenog svijeta koje su iz laboratorija izašle na ulicu i građanima pokazale na čemu rade. Nazvali smo ovo interdisciplinarnom paletom za moždano nepce, koliko vidimo jako se to svidjelo Splićanima svih dobi – veli dr. sc. Inga Patarčić, biologinja i znanstvenica, organizatorica inicijative koju je na ovu interakciju potaknulo sudjelovanje na takvim događanjima u Berlinu.

image

I splitski gradonacelnik Tomišlav Šuta podržao je manifestaciju 

Jakov Prkić/Cropix
image
Jakov Prkić/Cropix

Dr. Patarčić je putem osnovala Udrugu, projekt se potom razvio u platformu. I što je iznimno važno, donio je bitnu potporu u jačanju bolje vidljivosti žena iz znanosti. Jasno je kako su muški kolege iz svijeta znanosti dominantniji u svim sferama, pa i medijskom. Upravo zato ova ženska priča ima još dublju snagu. I kada je tako, neka se onda i vidi tko joj je dao subotnji pečat. Nabrojat ćemo ih, upravo zato jer su one to zaslužile.

image
Jakov Prkić/Cropix
image
Jakov Prkić/Cropix

Male znanstvene ulične razgovore od velike važnosti vodile su: Ivana Brekalo, Daria Ezgeta Balić, Mija Marinković, Nikolina Pleić, Ivana Bušelić Garber, Andrea Gelemanović, Jadranka Šepić, Ivana Uzelac Glavinić, Barbara Zorica, Martina Požar, Ivana Novak Nakir, Jelena Čulić Gambiroža i Ana Čulić. Uz gošću s Instituta Ruđer Bošković, sve ostale dane znanost žive na splitskim znanstvenim institutima i fakultetima. A o čemu se još čakulalo?

image
Jakov Prkić/Cropix

Kako prepoznati problem

- Upravo su mi sada bili bili bivši studenti koje je zanimao znanstveni razvoj na fakultetu, pričali smo s građanima i o autofagiji kao procesu čišćenja stanica. Zanimalo ih je kako radim istraživanja, i na koji način sakupljam uzorke. To je isto prilično zanimljiv put. Jedno od pitanja se vezalo i uz probleme povišenog tlaka kod trudnica.

Gošće su mi bile i mlade mame, kolegice, tate, ali i djeca kojima su pažnju privukli plastični modeli djeteta u maternici u prvih nekoliko mjeseci života... Kod mene je bilo puno pitanja vezano uz bolesti štitnjače. Ljude je zanimalo koji se se simptomi javljaju, kakve su nuspojave kod hipo ili hiper stanja, koga više pogađaju.

Pojasnila sam im kako statistika i genetika pomažu razumjeti bolesti štitnjače. Zanimalo ih je i može li se debljanje ili mršavljenje povezati s tim bolestima, možda osjećaj hladnoće, ili brži rad srca, ali i zašto pomaže vitamin D, te ima li određene korelacije s određenim sezonskim razdobljima – ispričale su nam neke od sudionica ovog iznimno zanimljivog subotnjeg gradskog događanja.

image
Jakov Prkić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. ožujak 2026 15:24