Nisu meduze, imenjakinje su jedne ribe i za razliku od nekih ‘morskih klobuka‘ apsolutno bezopasne za kupače, ribare i znanstvenike. No da su prava atrakcija kad onako ležerno u ‘jatima‘ i ‘lancima‘ plutaju uokolo Pelješca, posvjedočit će svaki očevidac.
Ni blizu sopi
Salpe ovih travanjskih dana migolje površinom južnog akvatorija i izazivaju pozornost kako putnika namjernika, tako i stručne javnosti kojoj pripada i dr- Rade Garić, znanstveni suradnik na Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovnik s kojim smo razgovarali o tajnama salpi:
- Iako imenom podsjećaju na ribu salpu, kako je nazivaju u srednjoj Dalmaciji, ili sopu kako se naziva u Dubrovniku, salpe s ribama nemaju nikakve veze. Iako izgledom podsjećaju na meduze, salpe nisu ni blizu srodne njima. Upravo suprotno – salpe su naši daleki evolucijski rođaci jer su sestrinska skupina kralješnjacima. Zanimljivo je da su plaštenjaci tijekom evolucije "posudili" gen za sintezu celuloze od bakterija. Zahvaljujući tom genu, salpe izlučuju zaštitni sloj – tuniku – po kojoj su i dobile ime. Većina plaštenjaka živi vezana uz dno kao na primjer morska jaja, poznata ljetna delicija, dok su salpe isključivo planktonski organizmi. U ovo doba godine najčešća je Salpa maxima, jedna od najvećih vrsta salpa. Obično žive u otvorenim dijelovima mora, gdje se u proljeće javljaju u većem broju nakon cvjetanja fitoplanktona. Njihova brojnost varira iz godine u godinu, a ove su godine prisutne u iznimno velikom broju – Morske struje i vjetrovi nanose ih bliže obali, pa ih mnogi primjećuju tijekom šetnja uz more ili za vrijeme kupanja – pojašnjava dubrovački znanstvenik i odmah otklanja sumnju:
- Salpe nisu opasne za ljude – ne bodu, ne peku, niti prenose bolesti. Ipak, mogu stvarati probleme ribarima jer se mogu nakupiti u velikim količinama u ribarskim mrežama. Hrane se filtriranjem morske vode iz koje izvlače fitoplankton i zooplankton. U godinama kad su brojne, mogu toliko učinkovito filtrirati vodu da znatno smanje dostupnost hrane drugim organizmima, uključujući riblju mlađ – kaže dr. Garić, pa ponosno, ali i zabrinuto, dodaje:
Prijeti li nestanak?
- Hrvatska se može pohvaliti jednim od rijetkih timova stručnjaka za salpe u svijetu – znanstvenicima s Instituta za more i priobalje u Dubrovniku koji su i vodeći na području ostalog morskog zooplanktona. Nažalost, zbog promjena u zakonodavstvu vezanom uz znanost, Institut se suočava s postupnim kadrovskim odumiranjem. Ako uskoro ne dođe do dogovora lokalne i državne vlasti te Sveučilišta u Dubrovniku, postoji stvarna opasnost da ovaj jedinstveni znanstveni centar – prepoznat i izvan granica Hrvatske – nestane. Time bi Dubrovnik izgubio još jednu važnu značajku grada: vrhunsku znanstvenu ustanovu s više od 75 godina tradicije i globalnim ugledom – upozorava naš sugovornik.
Kod salpi je, podsjeća, riječ o prozirnim, želatinoznim morskim organizmima iz skupine svitkovaca (Chordata) – istoj onoj kojoj pripadamo i mi ljudi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....