Veliku pažnju javnosti zaokupio je ovih dana freški ulov ‘krilate’ ribe u južnom akvatoriju. Odmah po objavi fotografije u Facebook grupi Zavazda Konavle i šire povela se rasprava o podrijetlu i osobinama ovog rijetko viđenog primjerka morskog ‘letača’. Tragom upita mnogobrojnih znatiželjnika raspitali smo se kod znanstvenika upućenih u ihtiologiju Jadrana koji su u startu otklonili mogućnost da je riječ o novom u nizu tropskih uljeza kakvi sve češće iz Otranta prodiru u naše more.
Ni otrovan ni nejestiv
- Neki su pomislili da bi ovo mogla biti neka egzotična riba poletuša, ali nije. Radi se o sasvim normalnoj ribi za naše priobalje. Kad ga ribari uite u mrežu, on se glasa, dobro ga se čuje. Teško je na temelju samo jedne fotografije odrediti je li posrijedi lastavica glavulja ili kokot letač, ima više sličnih vrsta. U svakom slučaju, sve su jestive, nimalo nisu otrovne, bodljikave ili po nečemu prijeteće za konzumente. Ovo su sve uobičajeni stanovnici Jadranskog mora, samo što ga ljudi rjeđe viđaju pa se začude, pogotovo oni koji se ne bave previše ribolovom ili nisu često na moru. Ali svaki će ribar prepoznati ‘lastavicu’ ili ‘kokota’ – kaže nam dubrovački stručnjak i objašnjava kako ovakvi krilati primjerci obitavaju u priobalnom pojasu, u pjeskovitom i muljevitom dnu ili među kamenjem:
- To znači da ga se može naći svuda uz našu obalu, na dubinama od 10 do najviše 80 metara. Potkraj svibnja, odnosno krajem proljeća i početkom ljeta mu je inače razdoblje mrijesta, a hrani se organizmima s morskog dna. U više navrata sam ga viđao u dubrovačkom akvariju, to je zapravo jako lijepa riba za vidjeti, pogotovo kad raširi ta svoja ‘krila’, točnije te raskošne prsne peraje koja su plavičaste – otkriva nam znanstvenik.
A ako je kokotić?!
Spominje i da osim lastavice glavulje i kokota letača u moru na krajnjem jugu žive i kokotići koje također odlikuju široke lepezaste peraje.
- I kokotići su standardna vrsta za naš dio Jadranskog mora, kroz godinu ih rjeđe viđamo, kad zatopli nešto češće i to vam je to. Nikakvog razloga za uzbunu nema, ali ima za optimizam. Ovo je potvrda bogatstva i dobre očuvanosti našeg podmorskog svijeta – ističe na kraju naš sugovornik o ribi koja se u našem akvatoriju, znakovito, pojavila baš uoči obilježavanja Međunarodng dana bioraznolikosti i zaštite prirode 22. svibnja.
Biološka raznolikost sinonim je za bogatstvo i suživot organizama i sstaništa u svim pojavnim oblicima i interakcijama, te raznovrsnosti ekosustava.
Obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti započelo je 1993. godine kada su Ujedinjeni narodi po prvi puta naglasili važnost bioraznolikosti u održivom razvoju
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....