Istina je iz vina prešla negdje drugo: statistika je neumoljiva i svjedoči da Europljani u kapljici od grožđa više ne uživaju kao prije. U prošloj godini bilježi se drastičan pad konzumacije; vinogradari i vinari u EU proizveli su 150 milijuna hektolitara vina, a potrošnja je pala na 96 milijuna. U odnosu na 2010., konzumacija se prepolovila, s najvećim padom tijekom pandemije COVID-16!
Ukratko, vinarski je sektor u problemu, izjavljuje Marko Vešligaj (SDP), euro parlamentarac, zadovoljan što je Europska komisija izašla s nizom prijedloga mjera kako bi se zadržala konkurentnost vinskog sektora Europe. Za to se i sam zalagao, svjestan važnosti proizvodnje vina; europa drži impresivnih 60 posto svjetske proizvodnje vinske kapljice i vrijednosti izvoza, a vinarstvo je nezaobilazni faktor ruralnog razvoja, turizma i gastronomije.
Prema njegovim riječima, ukupne nevolje u koje su generalno zapali europski vinari, s prijedlogom mjera EK prilika su hrvatske proizvođače. Naime, smanjena proizvodnja u drugim dijelovima Europe, što će se novčano stimulirati – kao u Francuskoj – prilika je da hrvatska vina zauzmu dobar dio europskog tržišta. Trebamo pronaći mehanizme kojima bi se osnažilo domaće vinarstvo i vinogradarstvo i zaštititi visoku kakvoću vina iz svih hrvatskih krajeva.
Mjere EK prvi su korak ka sveobuhvatnoj potpori domaćim vinarima, a kreću se od sprječavanja viškova vina branjem nezrelog grožđa, administrativnom fleksibilnošću glede sadnje novih nasada, poticajima za otpornost na klimatske promjene, preko marketinških pogodnosti, unificiranja etiketa te stimulacija za razvoj vinskog turizma proizvođačima vina sa zaštićenim geografskim porijeklom.
Tako Vešligaj u svome priopćenju, a što o recentnim mjerama EK kažu hrvatski, konkretno dalmatinski vinari okupljeni u Udruženje Vino Dalmacije sa sjedištem u Splitu, komentirao je predsjednik Leo Gracin, inače proizvođač primoštenskog babića:
-Naglasio bih da je kod nas situacija u potpunosti suprotna i postoji nedostatak grožđa i velika potreba za sadnjom vinograda kako bi se zadržala konkurentnost jer nam površine pod vinogradima znatno opadaju. Trend smanjene potrošnje vina globalni je problem vinske industrije i naglašeno se odnosi na vinske regije koje su imale hiperprodukciju. Dalmacija je kao regija orijentirana na proizvodnju visoko kvalitetnih vina, sa zaštićenim oznakama izvornosti, a sustav poticaja kao dio EU poljoprivredne strategije Hrvatska treba bolje iskoristiti i staviti Hrvatsku i Dalmaciju na mjesto koje zaslužuje u ovoj poljoprivrednoj grani.
Neke mjere koje donosi Europska komisija, nastavlja Gracin, nama kao državi nisu potrebne, osim što se nadamo da će pomoći da se umanje negativni trendovi potrošnje vina u EU.
-Svakako, dobro je da postoji fokus na potpore za marketing i vinski turizam koji je važan dio priče cijelog sektora i mi kao regionalno Udruženje ciljano radimo na njegovu poticanju u našoj regiji. Općenito, danas su četiri hrvatske regionalne organizacije vinara i vinogradara postale sastavni akter u donošenju političkih odluka vezanih uz sektor, što je dobro. - drži Leo Gracin. Zaključnom mišlju predsjednik Udruge Vino Dalmacija imenovao je jedan od uzroka europske krize vinskog sektora:
-Smatramo da pojedine politike i unutar EU ne doprinose potrošnji vina jer vino stavljaju prvenstveno u alkoholna pića i zanemaruju koristi potrošnje vina kao hrane koje su višestruko poznate. Zanemaruje se da vino ima kulturološku te sociološku komponentu okupljanja i dijeljenja trpeze, kao bitnu sastavnicu kvalitete života i dugovječnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....