Prošloga tjedna u našem listu obavljena je priča o Marinu Mijiću, mladiću s cerebralnom paralizom kojega je na pješačkom prijelazu pred kućom u Mravincima 2023. godine udario automobil, nakon čega je završio u vigilnoj komi. Iako teška, njegova sudbina nije bila tema našeg teksta, već samo jedan od povoda za pisanje, jer je Marinovu tužnu priču na neprihvatljiv način iskoristio Marin Ćuk, jedan od organizatora humanitarnog malonogometnog turnira "Za njega zbog njega".
PRVI TEKST PROČITAJTE OVDJE:
Turnir, za koji je kotizaciju platilo više od 200 malonogometnih ekipa iz Solina i okolice, održao se u Svetom Kaju i bio je namijenjen prikupljanju financijskih sredstava za Marina. Nažalost, ni godinu dana nakon turnira Marino i njegova obitelj od zarade nisu vidjeli ni lipe, ni centa – kako vam draže. Na samu činjenicu da je netko iskoristio nepovoljnu situaciju ovog mladića više nećemo trošiti riječi jer ništa lijepo nemamo za kazati, ali u prvom tekstu nismo se osvrnuli na jako važnu stvar – može li organizator kazneno odgovarati?
Treba napomenuti da je organizatora bilo 15-ak, ali je "glavni" po svemu sudeći bio Marin Ćuk. Također, oni nisu bili okupljeni ni u kakvu organizaciju, zakladu ili slično pa se radi o nekoliko pojedinaca koji su se samostalno organizirali. Kako smo u međuvremenu čuli, ostatak ekipe organizatora za malverzaciju nije znao, a sve je, navodno, bilo u Ćukovim rukama.
Obratili smo se prvo policiji, odnosno Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, a zatim i Vinku Ljubičiću, splitskom odvjetniku, koji nam je razjasnio kakve sve posljedice, ako do toga uopće dođe, mogu snositi organizatori.
Iz policije su nam za početak rekli da do ovoga trenutka nisu zaprimili nikakvu prijavu osoba koje smatraju da su u ovom slučaju oštećene kaznenim djelom.
– Svaka osoba koja smatra da je oštećena može pristupiti u policijsku postaji i podnijeti prijavu. Nakon utvrđivanja identiteta i zaprimanja prijave, obavit će se potrebni razgovori, prikupiti dokumentacija i utvrditi činjenice ključne za donošenje daljnje odluke u tom postupku.
Na sva ostala pitanja bit ćemo u mogućnosti pružiti odgovore nakon zaprimanja prijave oštećenih osoba i utvrđivanja svih činjenica.
Naknadu štete moguće je potraživati kao tužitelj iniciranjem postupka pred sudom u imovinskom postupku ili kao oštećena osoba isticanjem imovinskog zahtjeva u kaznenom postupku – kažu iz Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Policijske uprave splitsko-dalmatinske.
Prijevara ili zlouporaba povjerenja?
Mišljenje o mogućim pravnim posljedicama po organizatore dao nam je splitski odvjetnik Vinko Ljubičić, koji kaže da bi za cjelovit i konkretan stav trebao raspolagati određenim dogovorima između organizatora i oštećene obitelji. Ipak, dao nam je nekoliko mogućih pravnih raspleta ove situacije.
– Po mom uvjerenju ovdje bi se radilo o kaznenom djelu protiv imovine i to – prijevara – djelo opisano i kažnjivo po čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona. Jasno, za ovo kazneno djelo predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Kazneno djelo čini ona osoba koja s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu i time ga navede na štetu svoje ili tuđe imovine ili nešto učini ili ne učini.
Ako bi uslijed takvog postupanja bila pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, onda bi se radilo o takozvanom kvalificiranom obliku ovog djela, gdje je zapriječena kazna zatvora od jedne do 8 godina – veli Ljubičić.
Svakako, dodaje, sve to ovisi o utvrđivanju odnosa između oštećene obitelji Milić i organizatora. Za slučaj da tu nema elemenata kaznenog djela prijevare, po njegovu mišljenju, svakako postoje elementi još jednog kaznenog djela, iz članka 240. Kaznenog zakona – zlouporabe povjerenja.
– To kazneno djelo čini ona osoba koja zastupajući imovinske interese druge osobe zloupotrijebi zakonom ili ugovorom dane mu ovlasti i time prouzroči imovinsku štetu osobi čije interese zastupa. Za ovo kazneno djelo propisana je kazna zatvora do tri godine, a ako bi se radilo o znatnoj šteti, onda je kazna zatvora propisana od jedne do 8 godina – objašnjava nam Ljubičić i dodaje da bi se šteta za oštećene sastojala od očekivane izmakle koristi.
Na naš upit o potencijalnoj razlici i odgovornosti ako se novac nije izravno prisvojio, već "samo" netransparentno upotrijebio bez znanja i pristanka onoga kome je bio namijenjen, to bi, dodaje, mogla biti eventualno olakotna okolnost, ali zasigurno ne bi utjecalo na kvalifikaciju ponašanja počinitelja.
Tužiti može obitelj, ali i...
Kako organizatori nisu bili formalno okupljeni, u kaznenom postupku može odgovarati isključivo fizička osoba, odnosno organizatori ponaosob. Ljubičić kaže da obitelj Mijić može tužiti organizatora, a tužba može biti privatno kaznena, ali i građanska tužba zbog isplate, odnosno naknade štete. Na isti način mogu, dodaje, postupiti i pojedinci koji su uplatili donaciju, odnosno kotizaciju za sudjelovanje na malonogometnom turniru.
Što se transparentnog izvještavanja o prikupljenim i potrošenim sredstvima u humanitarnim akcijama tiče, Ljubičić nam je rekao sljedeće:
– Jasno da postoji zakonska obveza transparentnog izvještavanja o prikupljenim i potrošenim sredstvima u humanitarnim akcijama, odgovornost pojedinca – fizičke osobe, bez obzira tko je to organizirao. Također, bez obzira je li novac uzet za sebe ili druge, odgovornost postoji, jednako tako i zbog "loše procjene troškova", osobito ako na adekvatan način donatori nisu o tome unaprijed izviješteni, a putem "općeg poziva" – zaključio je odvjetnik.
Što će se na kraju dogoditi i hoće li itko za ovaj sramotan postupak odgovarati, nažalost ne možemo sa sigurnošću tvrditi. Ono što bez ikakve zadrške možemo reći je da bi za ovakav sramotan postupak netko ipak trebao odgovarati. Vrijeme je da najranjivije u našem društvu konačno zaštitimo, a ova priča samo je još jedan dokaz da upravo najranjiviji u našem društvu često izvuku najdeblji kraj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....