Dožupan Stipe Čogelja: ‘Ne rušite nam Poljud, obnovimo ga, to je dalmatinsko nasljeđe koje moramo očuvati!‘

Jubilarni 10. Dani arhitekata svečano su otvoreni u hotelu ‘‘Maestral‘‘ u Brelima u organizaciji Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Zorana Milanovića koji unatoč najavi, nije uspio doći.

U Milanovićevo ime uzvanicima, arhitektima, urbanistima, predstavnicima institucija, akademske zajednice i gospodarstva kojih će kroz trodnevni program sudjelovati više od 500, obratio se Velibor Mačkić, posebni savjetnik za ekonomiju.

Kroz tri dana će u manifestaciji sudjelovati više od 500 uzvanika i arhitekata

Tom Dubravec/Cropix

Počasni gosti svečanosti bili su Tonči Glavinić, državni tajnik i izaslanik pokrovitelja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i potpredsjednika Vlade RH i resornog ministra Branka Bačića, Stipe Čogelja, dožupan Županije splitsko-dalmatinske te domaćini Stipe Ursić, breljanski načelnik i Zoran Paunović, makarski gradonačelnik.

Dane arhitekata otvorili su Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, Toma Plejić, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, Anita Gamulin, pročelnica konzervatorskog ureda Split uime Ministarstva kulture i medija te Daniel Fügenschuh, ACE, predsjednik Vijeća arhitekata Europe.

Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata: ‘Vrhunski primjeri zgrada danas nestaju jedna po jedna u vatri i ruševini ne zato jer su građene loše, već smo ih nebrigom zapustili‘

Tom Dubravec/Cropix

Kako je kazala Rajka Bunjevac, Danima arhitekata obilježava se desetljeće u kojima struka traži odgovore na izazove koji oblikuju našu sadašnjost, potrebu održivog razvoja i odgovornog planiranja prostora, prostorne pritiske, digitalnu transformaciju te odnose javnosti, politike i struke prema prirodnoj i kulturnoj baštini.

Kako je kazala, ove godine su se okupili u Brelima u hotelu ‘‘Maestral‘‘ – remek djelu modernističke arhitekture arhitekta Ante Rožića i njegovih suradnika. Riječ je o hotelu koji je podsjetnik vrijednosti arhitektonske baštine druge polovice 20. stoljeća na viziju stvaranja skladnog odnosa između građenog prostora, prirode i čovjeka.

- Upravo obnova i revitalizacija modernističke arhitektonske baštine kao jedna od glavnih tema ovogodišnjih Dana arhitekata, dotiče se našeg arhitektonskog odnosa prema nasljeđu. Ali isto tako, i stava politike i šire javnosti prema kvalitetama naslijeđenih prostora arhitekture. To su prostori koji su oblikovali naš hrvatski identitet, društveni život, način na koji živimo, radimo i družimo se.

Arhitektura nije samo gradnja, već je i kulturni čin, a modernizam hrvatskog prostora nije samo stil, već vjerovanje da funkcionalnost, građevinska preciznost i društvena otvorenost mogu biti spojeni u prostoru koji je svima dostupan - kazala je Bunjevac.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata naglasila je da su zgrade i prostorni zahvati nastali u razdoblju intenzivne graditeljske aktivnosti kada je arhitektura željela odgovoriti na potrebe zajednice - od stanovanja i škola do sporta i kulture, danas suočeni s desetljećima nebrige, zapuštanja i nedostatka održavanja čime dolaze do ruba održivosti.

- Primjeri su bivše odmaralište u Krvavici i pekara u Makarskoj, Vjesnikov neboder i stadion Poljud koji je sada postao medijska i politička tema. Sve su to vrhunski primjeri arhitekture iz vremena kada smo mi Hrvati u arhitekturi bili prvaci svijeta.

Danas te iste zgrade zbog raznih, ali najčešće interesnih razloga, nestaju jedna po jedna u vatri i ruševini ne zato jer su građene loše, već zato što smo ih nebrigom zapustili i nemarom dozvolili da dođu na rub svog trajanja.

S druge strane, njihovo loše građevinsko stanje iskorištava se od ciljano odabranih stručnjaka, a bez pitanja kompetentnih arhitekata i konzervatora te valoriziranja njihove trajne kulturološke vrijednosti. Promoviraju se samo ona rješenja koja vode njihovom trajnom uništenju s opravdanjem da ih nije moguće rekonstruirati. Iza svega toga stoje ogromni interesi i veliki novac – naglasila je Bunjevac.

Stipe Čogelja: ‘Široka rasprava je itekako potrebna da ne bismo tek tako olako pristupili rješenju za naš stadion Poljud za koji osobno mislim da treba ići u obnovu i rekonstrukciju‘

Vojko Bašić/Cropix

I Toma Plejić, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, istaknuo je dva polarizirana primjera iz 1965. godine koja pokazuju kako arhitektura može biti i trajna i ranjiva. To su hotel ‘‘Maestral‘‘ - Rožićev primjer prepoznate vrijednosti u New Yorku, ali obližnje bivše lječilište u Krvavici kao zaštićeni spomenik kulture arhitekta Rikarda Marasovića.

- To je sada zapušteni objekt koji propada pa se postavlja pitanje što nam znači zaštita i kao primjer usijane aktualne spektakularne teme oko stadiona Poljud. Jubilarni Dani arhitekata su i alarm i poziv na djelovanje.

Poziv je to na introspekciju i povratak kriterijima kvalitete i potraga za modelima obnove i sanacije, aktivacije, reprogramiranja i gradnje savezništva s lokalnom zajednicom i institucijama i da baštinu čuvamo i branimo praksom, projektima i jasnim javnim stavom - sustavno, argumentirano i hrabro - kazao je Plejić.

Gdje smo došli kao društvo?

I dožupan Čogelja se prilikom obraćanja uzvanicima, izjasnio kako se zalaže za model obnove i sanacije stadiona Poljud.

Naglasio je da se Dani arhitekata održavaju na pravom mjestu - u Brelima čiji se načelnik Stipe Ursić uspio izboriti nad građevinskom stihijom koja se događala na području Makarske rivijere i šire. Kako je kazao, Brela su dokaz da se i u politici i struci može napraviti nešto dobro.

- U socijalizmu je, valjda, taj kolektivizam koji je donosio ponešto brutalno, u ovom smislu donio itekako puno dobroga. Danas se nakon toga doba, pitamo gdje smo došli kao društvo? Svi znamo da su ljudski resursi najbolje što imamo i moramo očuvati za neke buduće generacije.

Ako pogledate vrtače i jame u Dalmatinskoj zagori zatrpane građevinskim materijalom kao i stihiju nelegalne gradnje koja se događa na pomorskom dobru i neplaniranje, to je veliki izazov za sve nas - kazao je Čogelja.

Dožupan je naglasio kako Splitsko-dalmatinska županija sa svojim Upravnim odjelom, potiče održivo stanovanje sa svim granama struke, arhitektima, inženjerima, povjesničarima umjetnosti, konzervatorima i sociolozima i jedino tako može biti dobro jer je to političko uvjerenje od kojeg se ne smije odustati.

- Evo, upravo je Poljud negativan primjer kako ljudi, nažalost, toj temi pristupaju individualno, a ona je itekako važna za Split, Županiju i cijelu Dalmaciju. Široka rasprava je itekako potrebna da ne bismo tek tako olako pristupili rješenju za naš stadion Poljud za koji osobno mislim da treba ići u obnovu i rekonstrukciju jer je to naše nasljeđe koje moramo očuvati - istaknuo je Čogelja.