Iz makarskog podmorja 30 ronilaca izvadilo 2 tone otpada; najviše plastičnih i staklenih boca, guma i akumulatora

Najbolji poklon Makarskoj za proslavu Dana grada zasigurno je bila ekoakcija ‘‘U dogovoru s prirodom‘‘ u sklopu koje su samo iz podmorja luke na Plišćevcu i glavne gradske plaže pored ‘‘Žute kuće‘‘ izvučene 2 tone otpada.

Riječ je o akciji čišćenja podmorja u sklopu dugogodišnjeg projekta Slobodne Dalmacije kojeg su ove godine omogućili partneri  OTP banka, Fina, BAT, JANAF, A1 Hrvatska, Vindija, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatska pošta, s ciljem očuvanja morskog biljnog i životinjskog svijeta.

Nositelj naših akcija čišćenja podmorja je Klub podvodnih aktivnosti ‘‘Iglun‘‘ Dugi Rat koji je ovog puta u akciji u Makarskoj okupio čak pet ronilačkih klubova.

Tako je 2 tone uglavnom plastičnog ‘‘ljetnog‘‘ otpada iz mora izvadilo oko 30 ronilaca KPA ‘‘Iglun‘‘, domaćina PŠRD ‘‘Arbun‘‘, Ronilačkog kluba ‘‘Mostar‘‘, ‘‘Giričić‘‘ iz Kaštel Gomilice, ‘‘Puntar‘‘ iz Splita i ‘‘More Sub‘‘ Makarska.

Otpad je na odlagalište odvezen u dva kamiona ‘‘Makarskog komunalca‘‘.

Unatoč kiši i jugu, ronioci od kojih je svaki bio ‘oboružan‘ s 25 kilograma opreme na leđima, na gradskoj plaži su otpad izvadili s dubine od 18 metara, na udaljenosti 10 metara od obale.

Kako su nam kazali, najviše je bilo plastike u svakom mogućem obliku.

Prema riječima Brane Arapovića iz RK ‘‘Mostar‘‘, stanje u podmorju plaže je blago rečeno – katastrofalno.

- Izvadili smo tisuće komada plastike – od maski za ronjenje i plastičnih sandala i natikača do guma, limenki, boca i stakla.

Sve je to otpad koji itekako smeta morskom ekosustavu, i gdje god sam do sada ronio po Dalmaciji, izgleda kako je Makarska najopterećenija što i ne čudi nakon velikog broja turista – kazao je Arapović.

Isto su nam potvrdili i Mostarci Jugo Landika i Andreo Glas koji kazuju kako je velika količina izvađene plastike iz mora, uistinu najgora, posebno za ribe.

- Iznenađeni smo velikim brojem guma odbačenih u more što je zbilja katastrofa i one se, najvjerojatnije, bacaju iz brodova.

Prema našoj procjeni, samo na ovom dijelu plaže je trebalo biti najmanje 20 ronilaca da bi se podmorje donekle očistilo jer je nas šestero izvadilo oko 300 kilograma plastike – kazao je Glas dodavši kako je riječ o otpadu koji ljudi svjesno bacaju u more, a onda očekuju na tanjuru zdravu ribu.

- Ma čovjek je jedina i najgora ugroza na kopnu i u moru – nadodao je mostarski ronilac.

Velikom količinom otpada u podmorju druge lokacije - makarskog Plišćevca na dubini od oko sedam metara, neugodno su iznenađeni članovi ‘‘Igluna‘‘ pa tako Tomislav Samodol kaže da je svaki od njih napunio pet vreća staklenih i plastičnih boca i čaša, dok su krupni otpad nosili direktno u veliki kontejner.

- Ma bilo je milijun boca i čaša, vrećica, vrša i limenki – kazao je Samodol.

Kolega iglunovac Mate Križanac kazuje kako je situacija u dijelu makarske luke, nažalost, standardna kao i nakon svake turističke sezone.

- Podmorje zagađuju i turisti, ali najviše lokalci koji su bacali oštećene dijelove brodova, guma, brusnih papira i ostaloga – kazao je Križanac.

Odbačeni akumulatori ispuštaju kiselinu i teške metale

Prema riječima Tomislava Gilića, predsjednika ‘‘Arbuna‘‘, akcija je pokazala kako je makarska luka prepuna stakla i plastike kao i Donja luka u kojoj se plastika nataložila u grotlu.

- Očišćena je trećina luke i smeće je deponirano u dva velika kontejnera u koja je stalo 20 kubika – kazao je Gilić koji zahvaljuje kolegama koji su sudjelovali u hvalevrijednoj akciji.

Kako kazuje Teo Baučić, predsjednik kluba ‘‘Iglun‘‘, makarska ekoakcija je 10. po redu u zadnje dvije godine čišćenja podmorja duž obale srednje Dalmacije.

- Šokantna je činjenica da smo na dvije lokaciju u Makarskoj iz mora izvadili dosta velikih kamionskih akumulatora i odbačenih ribarskih alata poput vrša, dijelova parangala i konopa, a koji tu nisu slučajno završili.

Smeća ima poprilično kao što smo i očekivali, a tu su boce, paneli i reklame koje bura baci u more.

Čišćenje podmorja najbolji je poklon Makarskoj za proslavu Dana grada i zato smo svi sretni – kazao je Baučić napomenuvši da je porazno što odbačeni akumulatori ispuštaju olovnu kiselinu i teške metale, a plastika se u moru raspadne i onda tu mikro plastiku konzumiramo kada jedemo ribu.

Inače, prije početka svake sezone u Makarskoj, PŠRD Arbun redovito organizira akcije čišćenja podmorja makarske luke i okoliša, a uz ronilačku je sada organizirao i onu sadnje stabala oko prostorije kluba.

Kako nam je kazala Marina Longin iz Arbuna, u dvjema radnim akcijama na Dan grada je sudjelovalo 50 arbunovaca, a očišćene su zelene površine, ‘‘sređene‘‘ palme i grmlje, posađena stabla smokvi koja sada rastu uz murve i kostele.

Za sve sudionike eko akcije ‘‘U dogovoru s prirodom‘‘ i akcije čišćenja okoliša Arbuna, ‘‘Valamar Meteor‘‘ je donirao ručak - gulaš s makaronima.

Otpad u moru je najveća prijetnja 

Važno je napomenuti kako otpad u moru danas predstavlja jednu od najvećih prijetnji morskim ekosustavima, osobito u državama s nedovoljno razvijenim sustavom gospodarenja otpadom na kopnu.

Procjenjuje se da oko 80 posto morskog otpada dolazi upravo s kopna, dok manji dio nastaje na moru.

Problem ima višestruke posljedice – ekološke, zdravstvene, gospodarske i estetske, te je prisutan na globalnoj razini.

Uz prekomjerni izlov i klimatske promjene, svrstava se među tri ključna rizika za oceane.

Zbog toga ga prepoznaju UN, međunarodne konvencije i Europska unija, čija je članica i Hrvatska, pa se postupno ugrađuje i u zakonodavni okvir.