Četiri kilometra pješačilo je oko 200 Makarana okupljenih u prosvjedu "Marš za Osejavu", koji je organizirala Udruga za održivi razvoj Osejava (UZOR) Makarska. Prosvjedna kolona, koju su osiguravali makarski policajci, krenula je od hotela "Osejava" šumom poluotoka skoro do "Kauflanda", odnosno do područja helidroma i nedavno postavljenih ograda iza kojih su parkirana dva bagera.
Makarani su prosvjedovali protiv početka gradnje u šumi poluotoka, a kako su kazali, cilj prosvjeda je zaustaviti daljnju degradaciju Osejave te potaknuti nadležne županijske i državne institucije na hitno pokretanje postupka njezine trajne zaštite.
Naime, u šumi Osejave započeli su radovi na uređenju 5-kilometarske šetnice, a koji su vrijedni 1,8 milijuna eura, od čega je 558 tisuća eura bespovratnih sredstava osigurano iz programa "Interreg GreenPuls", dok ostatak plaća Grad Makarska. Radovi će biti gotovi za 10 mjeseci, a izvodit će se paralelno na više lokacija, i to tijekom turističke sezone, uz privremena ograničenja kretanja na pojedinim dijelovima poluotoka.
Radovi obuhvaćaju uređenje postojećih pješačko-biciklističkih staza, četiri odmorišta, dječjeg igrališta i vježbališta te ugradnju solarne rasvjete na ulaznom dijelu, kao i postavljanje urbane opreme.
Kako su kazali iz UZOR-a, koji je peticijom skupio oko 800 potpisa protiv betonizacije poluotoka, sporni su planirani građevinski zahvati u šumskom području, izostanak transparentnog predstavljanja projekta javnosti te potencijalne nepravilnosti vezane uz sam postupak javne nabave.
Kako su istaknuli, gradonačelnik Zoran Paunović (SDP) gura projekt "uređenja" šume Osejava dok institucije šute.
Kazuju da projekt predviđa opsežne građevinske zahvate u šumskom području, uključujući postavljanje 73 metalna rasvjetna stupa i oko 850 rasvjetnih tijela, izgradnju betonskih podesta, postavljanje betonskih rubnjaka te druge intervencije koje bi trajno izmijenile prirodni karakter prostora.
Prema riječima Ivane Miočević Franić, tajnice Udruge, riječ je o zahvatima koji u praksi znače betonizaciju i snažno osvjetljavanje šumskog područja, čime bi se prirodni prostor Osejave pretvorio u svojevrsni urbani park, iako se radi o jedinoj većoj šumskoj cjelini unutar Makarske.
– Iako podržavamo unaprjeđenje hidrantske mreže, uvođenje javnih česmi i pojilišta te nužno održavanje postojećih staza, protivimo se postavljanju rasvjete kroz šumsko područje u dužini od 1,5 kilometara, izgradnji dječjeg igrališta i popločavanju prirodnih vidikovaca.
Poručujem gradonačelniku da nismo sekta i iza nas stoji 4177 potpisa građana, koji su 2018. godine peticijom tražili trajnu zaštitu poluotoka, i podsjećam ga da još uvijek može izmijeniti projekt uređenja Osejave. Brine nas što je uređenje poluotoka Osejava ustvari njegova urbanizacija.
Iako Paunović tvrdi da je pokušao zaštititi Osejavu, ali ne može jer mu je navodno iz JU-a "More i krš" rečeno da nema elemente zaštite, tu gradonačelnik petlja.
On vrlo dobro zna da je preporuka "Mora i krša" izrada interdisciplinarne studije koja bi kroz društveni značaj dala temelj za institucionalnu zaštitu – kazala je Miočević Franić, dodavši da im je župan Blaženko Boban u listopadu prošle godine obećao pomoći oko zaštite na način da će prijedlog UZOR-a zagovarati kod nadležnog ministarstva.
– Do sada još ništa nije napravljeno, prošlo je šest mjeseci i u međuvremenu dolazi do novog projekta urbanizacije šume, koja Makarskoj nije potrebna – kazala je Miočević Franić.
Bageri u šumi - 14. postaja križnog puta
I Manuela Puharić, predsjednica UZOR-a, kazala je kako Osejava i dalje nema institucionalnu zaštitu.
– Svaki put kada dođe do promjene vlasti u Makarskoj, stvori se neki novi projekt, kao ovaj sada, koji se u ladicama čuvao gotovo dvije godine. U više navrata smo i mi i mediji od gradske vlasti tražili prezentaciju projekta javnosti, a sada su nas doveli pred gotov čin.
Šuma na Osejavi je jedina zelena oaza koju imamo i sada se na mala vrata uvodi mogućnost za niz drugih zahvata jer poluotok nije zaštićen, što je najveći problem – kazala je Puharić, zahvalivši prosvjednicima jer se ne boje "promatrača".
Voditelj prosvjeda kroz šumu bio je Petar Kelvišer, član Udruge i inače vjeroučitelj, koji je istaknuo kako se marš može zamijeniti križnim putem pa je kod svakog prirodnog vidikovca koji Grad namjerava urediti pojasnio da se radi o postaji puta.
Šumski dio na kojem se sada nalaze bageri Kelvišer je nazvao 14. postajom križnog puta.
Kelvišer je zahvalio odazivu prosvjednika, kojima je čestitao i na hrabrosti.
– Osejava je znak otpora protiv uništavanja prirode, betonizacije i samovolje pojedinaca. Iako gradonačelnik kaže da je sve već iskomunicirano, to nije tako jer on prvo napravi onako kako želi, a onda na kraju iskomunicira kazujući da je to volja građana.
Makarane se trebalo pitati kakvu Osejavu žele i tek na temelju stavova i potreba zajedno kreirati javnu politiku koja utječe na naše živote – kazao je Kelvišer.
Ograničavanje kretanja šumom zbog radova i postavljenih ograda koje će turiste "pozdravljati" cijelog ljeta usporedio je s Berlinskim zidom.
– Kao da smo u Berlinu za vrijeme hladnog rata pa će Tučepljani imati jednu stranu zida, a Makarani drugu jer se više ne može šetati Osejavom – kazao je Kelvišer.
Osejava pretvorena u gradilište s barikadama
Kako napominju iz UZOR-a, Paunović je 2021. godine obećao zaštitu Osejave, promjenu Prostornog plana kako bi se spriječila gradnja, očuvanje prostora kao javnog dobra i suradnju s građanima i udrugama.
– Ali, obećanja su daleko od naše stvarnosti. Osejava je danas pretvorena u gradilište s barikadama. Odluke su donesene iza zatvorenih vrata, bez uvažavanja javnosti. Suradnja s građanima zamijenjena je jednostranim odlukama kojima se prikrivaju vlastiti propusti. Transparentnost je zamijenjena lošim PR-om – kazali su iz Udruge.
Prosvjednici su u hodu napomenuli kako je Osejava godinama izložena kontinuiranim pritiscima različitih političkih struktura.
– Tijekom mandata HDZ-a, izmjenama prostornoplanske dokumentacije 2020. godine omogućeno je zadiranje u rubne dijelove šume te formiranje turističko-ugostiteljske zone T1 na lokaciji bivše uljare Olma, predviđene za izgradnju hotela, čime se pogodovalo privatnom investitoru.
Dokaz tomu je prenamjena manje šumske parcele tik do bivše tvornice, čime su investitoru omogućeni izdašniji parametri izgradnje.
Dolaskom nove vlasti, predvođene SDP-ovim gradonačelnikom Paunovićem, unatoč javnim obećanjima o zaustavljanju betonizacije i zaštiti prostora, propuštena je ključna prilika za korekciju postojećih planova. U postupku izmjena prostorne dokumentacije 2023. godine nije izvršena prenamjena T1 zone u zaštitnu zelenu zonu, čime nije spriječena mogućnost izgradnje megalomanskog aparthotela na samom rubu Osejave.
Gradonačelnik je uoči lokalnih izbora alarmirao javnost upravo zbog toga projekta, no izostanak konkretnih prostornoplanskih mjera pokazuje nesklad između javnih obećanja i stvarnih postupaka.
Tek nakon snažnog pritiska javnosti i niza dopisa koje je Udruga uputila nadležnim institucijama, točka o prodaji državnog zemljišta privatnom investitoru povučena je s dnevnog reda Županijske skupštine, čime je postupak privremeno zaustavljen, ali ne i trajno riješen – kazali su voditelji prosvjeda, uz napomenu da Osejava nije prostor za politički PR ni rezervna lokacija za opravdavanje EU projekata, već živi ekosustav i simbol identiteta Makarske.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....