Neke kombinacije hrane i lijekova mogu vam opako naštetiti! Pazite što ‘miksate‘; ova knjižica je spas: ‘A za tlak...‘

Kada govorimo o liječenju kroničnih bolesti, najčešće mislimo na pravilno uzimanje propisane terapije. Međutim, ono što i dalje ostaje nedovoljno naglašeno jest da hrana – nešto što konzumiramo svakodnevno – može u velikoj mjeri utjecati na djelovanje lijekova.

Upravo je zbog toga stručni tim udruge "Zdravi dan" iz Solina, kako nam navode, pripremio knjižicu "Hrana i lijekovi – Interakcije hrane i kardio-reno-metaboličkih lijekova", čije je izdavanje uskoro u planu. Knjižica je, vele, namijenjena pacijentima i zdravstvenim djelatnicima kako bi se jasnije razumjela ova važna, ali često zanemarena tema.

Magistra nutricionizma Josipa Vujčić, članica tima koji je radio na pripremi sadržaja, ističe nam da pacijenti koji boluju od kroničnih nezaraznih bolesti – poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i hiperlipidemije – vrlo često postavljaju pitanja o tome koja se hrana smije ili ne smije kombinirati s određenim lijekovima. Kako objašnjava, poznavanje interakcija hrane i lijekova ključno je za postizanje što bolje učinkovitosti terapije, jer se i hrana i lijekovi razgrađuju putem sličnih metaboličkih puteva, osobito u jetri.

– Zbog toga je u knjižici poseban naglasak stavljen na interakcije koje se najčešće pojavljuju u praksi. Primjerice, određene vrste voća mogu pojačati učinak statina, što povećava rizik od nuspojava poput bolova u mišićima.

S druge strane, prehrana bogata natrijem ili kalijem može dodatno opteretiti bubrežne funkcije kod pacijenata koji uzimaju terapiju za povišeni krvni tlak. Iako se ponekad čini da je riječ o sitnim detaljima, oni zasigurno mogu biti presudni za sigurnost i učinkovitost terapije – veli ona.

Osnažiti pacijente

Kao članica tima "Zdravog dana", nadalje naglašava kako je cilj bio osigurati da sve informacije budu znanstveno utemeljene, ali napisane jednostavno i primjenjivo. Knjižica, kako nam kaže, ne služi tome da uplaši pacijente, nego da ih osnaži – da pokaže kako pravilnim odabirom namirnica mogu poboljšati učinak svoje terapije i smanjiti rizik od nepoželjnih reakcija.

– Istovremeno, važno je naglasiti da nijedna knjižica, pa tako ni ova, ne može zamijeniti stručan razgovor sa zdravstvenim djelatnicima. Ona je putokaz koji pacijentima pomaže bolje razumjeti vlastito liječenje i motivira ih da preuzmu aktivniju ulogu u brizi o svojem zdravlju.

Zašto su kardio-reno-metabolički lijekovi posebno osjetljivi na prehranu?

– Broj pacijenata koji uzimaju lijekove za kardiovaskularne, bubrežne i metaboličke bolesti stalno raste, pa se sve više ističe važnost integriranog pristupa u kojem liječnici, farmaceuti i nutricionisti zajednički surađuju. Kod ovih se lijekova najčešće susreću značajne interakcije s hranom, zbog čega je izrada ovakvog vodiča bila pravodobna i potrebna – doznajemo nadalje.

Praktični savjeti

U pripremi knjižice Vujčić je imala zadatak objediniti znanstvene dokaze iz područja prehrane i metabolizma te ih prevesti u jasne smjernice. Uz svaku važnu interakciju navedeni su i praktični savjeti, poput toga:

– kako rasporediti obroke u odnosu na vrijeme uzimanja lijeka

– koje namirnice izbjegavati, a koje poticati

– kako prilagoditi prehranu kod smanjene bubrežne funkcije

– koje kombinacije hrane i lijekova poboljšavaju terapijski učinak

– kada je važno konzultirati nutricionista ili liječnika prije uzimanja dodataka prehrani ili biljnih pripravaka.

– Upravo takva individualizacija prehrane čini nutricionističko savjetovanje ključnim dijelom skrbi – veli naša sugovornica. – Pacijenti često dolaze s pitanjima na koja nema univerzalnog odgovora – smiju li uzimati magnezij uz određenu terapiju, kako kombinirati vitaminske dodatke s lijekovima za šećer ili koje su namirnice sigurne kod kronične bubrežne bolesti. Svaki od tih odgovora zahtijeva stručnu procjenu u kojoj se uzimaju u obzir laboratorijski nalazi, prehrambene navike i propisana terapija.

Prehrana i lijekovi – partneri u liječenju

Izrada ove knjižice bila je prilika da se stručna znanja pretoče u alat koji pacijentima olakšava snalaženje u svakodnevnom životu, ali i podsjeća zdravstvene djelatnike na važnost timskog pristupa. Liječnik propisuje terapiju, farmaceut se brine o sigurnosti primjene lijekova, a nutricionist pomaže da se terapija provodi što učinkovitije – kroz pravilnu prehranu, prevenciju nuspojava i edukaciju pacijenta – poručuju iz tima "Zdravog dana".

Zato poruka čitateljima ostaje jasna: liječenje nije samo stvar lijekova. Prehrana je snažan partner terapiji i razumijevanje njihove međusobne povezanosti ključ je dugoročnog zdravlja.

Zajednički rad nutricionista, liječnika i magistara farmacije rezultirao je nastankom korisne knjižice o interakcijama hrane i lijekova, koja će uskoro biti dostupna svima kojima je potrebna – kao podrška sigurnijem liječenju i kvalitetnijem životu.

Uz magistru nutricionizma Josipu Vujčić, stručni tim za izradu knjižice čine i magistri farmacije Vjekoslava Šupraha i Marin Mustapić, izvanredni profesor dr. sc. Josipa Radić, spec. nefrolog, i dr. Ivana Petrović, voditeljica ove solinske udruge.

Liječnici obiteljske medicine

Kao liječnica obiteljske medicine dr. Ivana Petrović navodi zašto je ova knjižica o interakcijama hrane i lijekova vrlo važna za liječnika obiteljske medicine, prije svega jer su upravo oni prvi kontakt pacijenta.

1. Obiteljski liječnik najčešće prvi propisuje terapiju i prati pacijenta dugoročno. Poznavanje interakcija omogućava da odmah da ispravne upute o uzimanju lijeka (s hranom, bez hrane, izbjegavati određene namirnice…).

2. Velik broj pacijenata uzima više lijekova, politerapija je česta kod starijih i kroničnih bolesnika.

Interakcije s hranom (npr. grejp, vitamin K, alkohol, namirnice bogate kalijem) mogu pojačati ili oslabiti djelovanje lijekova, pa je važno prepoznati rizike.

3. Prevencija neželjenih nuspojava

Neke kombinacije hrane i lijekova mogu dovesti do povećanja koncentracije lijeka u krvi, smanjenja učinkovitosti terapije, opasnih reakcija (npr. hipertenzija, krvarenja, aritmije).

Liječnik koji ima preglednu knjižicu može brže dati sigurnu preporuku.

4. Povećava kvalitetu skrbi

Pacijenti često ne znaju da hrana može mijenjati djelovanje lijekova.

Knjižica pomaže liječniku da jednostavno objasni što se smije, a što ne, što povećava adherenciju i sigurnost terapije.

5. Štedi vrijeme

Umjesto pretraživanja literature ili baze podataka, liječnik ima brzo dostupne informacije za svakodnevnu praksu.

Primjeri:

Lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka, hipertenzije, jednog od glavnog uzroka smrti u Hrvatskoj i u svijetu.

1. Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima – ACE inhibitori (enalapril, ramipril, lisinopril, perindopril, trandolapril, fosinopril…)

Ova skupina lijekova koristi se za snižavanje povišenog krvnog tlaka te za zaštitu srca i bubrega. Često se propisuju osobama s povišenim krvnim tlakom, popuštanjem srčane funkcije, kod bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti te onima koji boluju od šećerne bolesti.

Kod ove skupine lijekova iznimno je važno paziti na unos hrane koja je bogata kalijem, posebno je važno ovo istaknuti kod bolesnika sa šećernom bolesti, kroničnom bubrežnom bolesti te kod onih bolesnika koji istovremeno uzimaju lijekove koji štede kalij, tj. svojim učinkom također dovode do porasta kalija u organizmu (spironolakton, eplerenon i finerenon).

Unos kalija

ACE inhibitori smanjuju proizvodnju aldosterona, koji putem bubrega izlučuju kalij iz organizma. Zbog navedenog učinka ovi lijekovi također pridonose porastu kalija u organizmu i povećavaju rizik za razvoj hiperkalijemije.

Praktični savjeti za smanjenje unosa kalija

Jedna od najučinkovitijih kulinarskih tehnika koja smanjuje razinu kalija u kuhanoj hrani za oko 20-50 posto, ovisno o vrsti namirnice, veličini komada hrane i omjeru voda:hrana:

Preporuka je hranu narezati na manje komade, kuhati u većoj količini vode, a vodu nakon kuhanja ne koristiti za pripremu umaka i juha.

 Dvostruko kuhanje (prokuhaj – ocijedi – ponovno prokuhaj)

Tehnika koja ukloni više kalija nego obična metoda (samo jedno kuhanje) kod većine namirnica. Ovaj način kuhanja značajno snižava razinu kalija u krumpiru i drugom korjenastom povrću (oko 50 posto i više).

 Namakanje u vodi (hladnoj ili vrućoj)

Namakanje namirnica u vodi i potom kuhanje dodatno povećava gubitak kalija u odnosu na samo kuhanje. Namakanje namirnica u vrućoj vodi 5-10 minuta prije daljnje pripreme smanjuje sadržaj kalija i može poslužiti kao praktična zamjena dugom namakanju.

Unos soli

Visoki unos soli (natrija) može smanjiti učinak ACE inhibitora na snižavanje krvnog tlaka.

Praktični savjeti za kontrolu unosa soli:

 Ograničite unos namirnica koje su bogate solju kako bi lijek bolje djelovao.

 Nemojte zaboraviti na skrivene izvore soli u prehrani, poput pekarskih proizvoda, mesnih prerađevina i raznih gotovih jela i umaka.

 Čitajte deklaracije.

ZAPAMTITE!

● Izbjegavajte unos velikih količina kalija u prehrani i dodatke kalija bez liječničkog savjeta ako se nalazite u skupinama osoba koje imaju povišen rizik za razvoj hiperkalijemije. ● Ograničite unos soli za bolji učinak lijeka. ● Pazite na unos alkohola. ● Redovito kontrolirajte krvni tlak, kalij i funkciju bubrega.

Unos soli u Hrvatskoj i dalje je znatno iznad preporuka

Prema rezultatima EH-UH i EH-UH 2 studija, unos soli u Hrvatskoj i dalje je znatno iznad preporuka. Prosječan odrasli stanovnik Hrvatske unosi 9-12 g soli dnevno, što je gotovo dvostruko više od gornje preporučene granice Svjetske zdravstvene organizacije (5 g/dan). Iako je između dviju studija vidljivo blago smanjenje prosječnog unosa, većina populacije i dalje unosi prekomjerne količine soli, a muškarci u prosjeku konzumiraju više od žena.

Analize također pokazuju da najveći dio soli ne dolazi iz dosoljavanja hrane, nego iz industrijski prerađenih proizvoda, osobito kruha, pekarskih proizvoda, suhomesnatih proizvoda i gotove hrane. Ovi nalazi potvrđuju važnost daljnjih javnozdravstvenih mjera za smanjenje unosa natrija u populaciji.

Alkohol

Alkohol može dodatno sniziti krvni tlak, što može uzrokovati vrtoglavicu i pad tlaka. Izbjegavajte konzumaciju veće količine alkohola dok uzimate ACE inhibitore.

Unos proteina

Nekontrolirani unos proteina može povećati opterećenje bubrega, povećati krvni tlak i utjecati na učinak ACE inhibitora. Poseban oprez potreban je kod bolesnika s kroničnom bolesti bubrega. Dopušteni dnevni unos proteina u bolesnika koji imaju povišen arterijski tlak i oštećenje bubrežne funkcije procjenjuje se individualno, sukladno stupnju oštećenja bubrežne funkcije i drugim pridržanim bolestima. Prema procjeni nadležnog liječnika te u konzultaciji s nutricionistom, možete postići optimalni unos proteina u vaš organizam s ciljem dobre regulacije krvnog tlaka, optimalnog učinka propisane terapije te zaštite vaših bubrega.

ZAPAMTITE! ● Izbjegavajte unos velikih količina kalija u prehrani i dodatke kalija bez liječničkog savjeta ako se nalazite u skupinama osoba koje imaju povišen rizik za razvoj hiperkalijemije. ● Ograničite unos soli za bolji učinak lijeka. ● Pazite na unos alkohola. ● Redovito kontrolirajte krvni tlak, kalij i funkciju bubrega.