Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo, koji ocjenjuje, kategorizira i daje dozvolu za puštanje u promet vina od kada postoji i od kada je države Hrvatske, nikad jednom vinu od mogućih sto bodova nije dao svih sto. Sto od sto dobilo je jedno jedino vino - Zlatan syrah grand select berbe 2020.
Od kada je prije 9 godina iznenada umro veliki hrvatski vinar Zlatan Plenković, nisam bila u njegovoj Svetoj Nedjelji na Hvaru.
Sretala bih se i čula s njegovim sinovima Nikolom i Marinom, ali u čuvenoj vinariji na južnoj strani Hvara zadnji put sam bila na Zlatanovu sprovodu. U međuvremenu su se Nikola i Marin borili održavajući velike vinograde, veliki rejting Zlatanovih vina, čuvenu firmu “Zlatan otok”. U međuvremenu su se rodila i dva unuka. Nikola je dobio dva sina, prvome je dao ime Zlatan po ocu. Zlatan danas ima pet godina, a mlađi Ivano dvije i pol. Veliki pravi povod za priču o novoj generaciji vinara Plenković je veliko vino Zlatan Syrah grand select koje su napravili. To je jedino vino od kada je Hrvatske koje je ikad dobilo 100 od 100 mogućih bodova na ocjenjivanju na Zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo, državnoj instituciji koja ocjenjuje, kategorizira i daje dozvole za puštanje u promet vina.
U sunčano jutro uz čuvene Zlatanove kamene bunje u marini u Svetoj Nedjelji bonaca, more ko ulje. Turisti još nisu došli, restoran još nije otvoren, Nikola i Marin čekaju novu tendu i u niskom startu su priprema za sezonu. Malo akcije uvode jedino Nikolini sinovi, petogodišnji Zlatan i dvoipogodišnji Ivano. Ne daju se zaustaviti, mlađi Ivano brz ko zrno samo što u more nije upao pokušavajući izvaditi zaboravljeno plutajuće veslo, majka Klara zadnji čas ga je uhvatila za majicu. A onda su se zabavili -jastozima iz jastožere. Izvadili ih Marin i Nikola za slikanje pa su ih malci oprezno držali i pozirali ispod murala na kome je dida.- Tko je oslikao mural?
- Po fotografiji iz Slobodne Dalmacije mural je oslikao i bome fotografiju vjerno prenio čuveni Raketa, autor brojnih Hajdukovih i drugih grafita i murala po Splitu - kaže Nikola.
Sve manje vinograda, sve više vina i vinara
A onda je Zlatana mlađeg i Ivana mama odvela do bake Maje pa ostala jer: “Ne može sama Maja s njihovom energijom.” A mi ćemo s Marinom i Nikolom na ćakulu. Zlatan je umro 2016. godine, iznenada od srca na trajektu na povratku kući. Marin je tada imao 31 godinu, Nikola 29.
- Kako ste se snašli nakon što je otac iznenada otišao. Izgledali ste mi ka dica koju se kokolavalo, koju su Zlatan i Maja mazili…
- Pa ne bi baš rekli, mi smo uvik radili, puno više nego naša ekipa, naši vršnjaci, mi smo ka mali radili doma, imali pansion, doručak, ručak, spavanje, tribalo je posluživat, čistit ribu, vozit goste na kupanje svaki dan ili ja ili on. Imali smo benefite možda veće nego drugi šta se tiče motora, auta, ali smo i radili puno više nego većina naše ekipe. Sto puta bi plaka jer ekipa ide na balun u 7 uri navečer, a ja bi mora ić posluživat goste u marini. Najgore je bilo šta tad nije bilo mobitela pa nisi zna kad će doć riba, kad će bit frka - govori Nikola.
- A ja san u srednju školu bi u Zagrebu, počeo san živit sa 15 godina sam, kuhat sam, spremat sam. Tamo san iša u srednju poljoprivrednu. Prvu godinu sam bio kod obitelji, kasnije san živio skupa u stanu sa sinom vinara Ivana Katunara, on je bio na fakultetu, ja san bija u srednjoj.
- Zlatan je otišao naglo, vi dva logično niste mogli biti spremni za tu situaciju…
- Nitko nije spreman za takvu situaciju. Ali on je imao zdravstvenih problema i mi smo se od 2013. godine počeli malo više brinut o poslu pa kad se to dogodilo, mi smo već bili u toj priči, vodili to, naravno uz njegov nadzor. Ono što se dogodilo nakon što je on umra je nešto što mi nismo očekivali. Bilo je milijun stvari koje su ostale u zraku, dosta stvari nam je bilo nepoznanica. Kako dalje? Nije nam bilo jednostavno. Ali trudili smo se i trudimo se da pokušamo održat tu njegovu viziju koja je, nažalost, još uvijek na pola odrađena. Mislim na cjelokupnu viziju da zaokružimo sve to do kraja, da završimo marinu, vinogradi su u funkciji, možda fali nekakva vinarija na kopnu gdje bi nešto odradili, ali… Zlatan je puno toga uradio, puno toga se ulagalo do 2010., a onda je došla ta kriza. Nažalost, do dandanas se ti neki repovi vuku i pokušavamo nas dvojica to nekako stabilizirat. Pa je došla korona, pa kriza, uvijek je nešto, uvijek nam fale te ključne dvije godine. Međutim, bez obzira na sve, tržište je stabilno i sve je O.K., osim ove činjenice da opća proizvodnja nije kakva bi trebala bit pa onda ni naša zarada nije na razini kakva bi trebala bit, nego je minimalna i uopće nije dovoljna da bi investirali. Ni mi ni Zlatan nismo računali da će doći vrijeme kad će ljudi radit vina bez vinograda - veli Nikola. Marin dodaje i očigledno je da je ljut i pomalo gorak:
- Čudan je ovo trenutak hrvatskog vinarstva. Sve je manje vinograda, a sve više vinarija i vinara. Pogotovo u Dalmaciji. Daleko od toga da je to novo, to je sad samo puno izraženije nego prije. Mnogi iskorištavaju trenutak i upropaštavaju naše zanimanje. I ko će više sadit vinograde ako može imat vino bez vinograda! Nije normalno da na policama Dingač bude 12 eura. Dingač je ograničen prostor i najelitniji položaj oduvijek na ovim prostorima i ne može bit toliko niska cijena. Ali što se tiče igara sa vinom, mogu reći da je na Hvaru, na Braču i na Visu dobra situacija, toga kod proizvođača nema, tu ne možete donijeti kamione grožđa i mošta odnekud a da se to ne zna. I još: prije se pričalo da se vrbnička žlahtina patvori, a sad je došlo do toga da su sortna vina vrbničke žlahtine jedna od čišćih vina u Hrvatskoj. I ne bih rekao da su se smanjile količine vinograda u tom vrbničkom polju.
- Imate dvije firme “Zlatan otok” i “Vinoline”, puno vinograda. Jeste li najveći proizvođač u Dalmaciji?
Nismo najveći
- Mi smo s našom firmom “Vinoline” najveći proizvođač plavca malog, a s drugom firmom “Zlatan otok” drugi najveći proizvođač. Jedan ima 22 hektara u Šibeniku, a drugi ima malo više od 20 hektara u Baškoj Vodi i ovdje u Svetoj Nedjelji 3 hektara. Dakle, najveći smo proizvođači plavca s ukupno malo manje od 50 hektara. I crljenka sigurno imamo najviše jer ga imamo i u Makarskoj i u Šibeniku - sve skupa oko 15 hektara. Najviše imamo i površina pod babićem - malo manje od 20 hektara, a po pošipu smo među prva tri-četiri proizvođača. Syraha imamo samo tri hektara, ali sadimo još tri hektara u Baškoj Vodi, gdje radimo rekonstrukciju vinograda - veli Nikola.
- Mi smo vlasnici najvećih površina vinograda u Dalmaciji, ali ne vjerujem da smo najveći proizvođači. Zato što ih ima s raznih strana koji otkupljuju više grožđa i tako ga imaju više od nas, imaju i po milijun litara, dakle možemo reći da ako u Dalmaciji nismo najveći proizvođači, sigurno smo među pet najvećih. Naša godišnja proizvodnja je 600.000 litara iz naših vinograda, ali s kooperantima i s drugim vinarijama s kojima surađujemo imamo i do 800.000 litara vina godišnje. Ali je puno pridošlica i ovih što imaju vina bez vinograda. I onda nemamo tržište, a tržište je prezasićeno proizvodima iz svih regija, ali problem je što dosta toga ne odgovara onome otkud potiče i što se tiče sorte i što se tiče ostalog. Vrijeme je takvo da cijene ne možeš podizat, a sve je išlo gore. Ako ti digneš cijenu jedan euro, više ti taj neće uzimat vino, na pet proizvoda smo digli cijenu samo pet posto u zadnjih 15 godina - govori Marin.
Pridružio nam se Davor Šestanović, enolog “Zlatnog otoka”, koji je, veli, počeo raditi u Svetoj Nedjelji kod Zlatana još 2009. godine kao student. Ponosno ističe kako nitko prije od Zavoda za vino nije dobio 100 bodova:
- Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo koji vina ocjenjuje je službeno tijelo Republike Hrvatske. Komisija se sastoji od 5 članova, predsjednika i tajnika i ide metodologijom mediana, znači minimalno troje ljudi je moralo glasat i odlučit da je to vino za 100 bodova da bi se dobilo tih maksimalnih 100 bodova. Ali osim ovog Zlatan Syraha grand select, mi smo i ponosni nositelji i za 2012. za Grand cru plavac 98 bodova, za 2013. za Grand cru plavac 99 bodova, za… Grand select je zapravo grand cru, a kako je to zaštićeno ime u Francuskoj, kad smo ušli u EU, morali smo prebacit to u grand select. Mi smo već berbu 2012. prebacili u grand select jer smo znali da od berbe 2013. ne smijemo to koristit. Za plavce redovito dobivamo preko 90 bodova, za babić, što sam izrazito ponosan jer je to mladi vinograd, 91 bod, za crljenak, koji je Zlatan posebno volio, par puta 96 bodova… Mi smo top vinarija, što potvrđuju i sve moguće međunarodne nagrade koje smo dobili u 30 godina postojanja. Ima tih nagrada koje smo dobivali pobrojanih na našim internetskim stranicama.
Obećavajući babić
Nikola napominje: “Nemamo sve nagrade na internetu. Ima tih nagrada koje su se dobivale prije, koje je otac držao doma, pa nešto u podrumu, pa nešto u marini… Ali imamo sigurno preko 100 zlatnih medalja, pa i šampionskih nagrada na Sabatini. Bili smo i regionalni pobjednik Decantera, dobivali i zlata u Bordeauxu, naše vino je bilo odabrano u Parizu među 10 najboljih vina svijeta. Naša vinarija “Zlatan otok” već je dobila brojna svjetska priznanja. Najčešće je to bilo za Grand cru, koji je 2005. za berbu 2001. bio među 12 najboljih vina u Bordeauxu, Gran cru je dobio i zlato u Japanu, pa u Parizu, Nürnbergu, Kini, pa dva zlata u Zürichu... Prije tri godine naš Zlatan pošip je bio najbolje bijelo suho vino iznad 10 funti na Decanteru. Posljednjih godina nismo slali vina na natjecanja, evo smo ove godine poslali na Sabatinu i dobili zlato.”
- Koliko ima ovoga Syraha od 100 bodova?
- Ima 38 hektolitara, napunjen je jedan dio u magnume, jedan dio u boce 0,75. Dostupno je samo kod nas i ovde u našoj marini “Bilo jidro”. Inače, imamo u Bastu tri hektara pod sortom syrah. Sadnja tog syraha je počela 2008. godine. Meni je za moj gušt syrah berbe 2016. bio najdraži. Ima još par boca toga vina u bocama od tri litre, jednu smo otvorili kad se rodija Zlatan, pa drugu kad se rodija Ivano i ja mislim da ima još tri, četiri boce…
Prije rastanka mi Marin, Nikola i Davor govore kako puno očekuju i oduševljeni su babićem iz vinograda na Jadrtovcu kod Šibenika. Nikola veli: “Imamo odličnu sirovinu i zadnjih par berbi imamo konstantno i odlično vino babića koji je odležan u drvu i postiže jako dobre rezultate, parametri i sve ostalo su mu izvrsni. Mi na Jadrtovcu imamo oko 15 hektara babića. Mislim da bi čak i s babićem bili negdi pri vrhu po količini, ako ne i najveći.. Naš babić u tom dijelu gdje su novi nasadi daje najbolje rezultate jer smo ga sadili drugačije od drugih, u gustom sklopu, ima i malo drugačiji sastav zemlje, ekstrakti su jači, što je vidljivo i kod vina, dobivamo i do 15,5 % alkohola. Sad možemo proizvest i do 50.000 boca babića godišnje.”
“Zlatan otok” s novom generacijom očigledno plovi dalje. Zlatanovom vizijom… •
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....