Hrvatski ‘stručnjaci‘ tvrde: ‘Cijene hrane ne rastu‘; samo, zaboravili su to javiti blitvi i ćimulicama

Blitva, kupus, tikvice i rajčice pojma nemaju da bi im cijene trebale padati. Stručnjaci, analize i trendovi govore o usporavanju rasta cijena hrane ili o padovima, ali ovo povrće je u Hrvatskoj vrlo tvrdoglavo: rajčice, tikvice, paprike poskupjele su za 14,3 posto, a još više, za 25,6 posto, uzletjele su cijene blitve, salate i kupusa. Po visini toga poskupljenja na godišnjoj razini lisnato povrće u Hrvatskoj uhvatilo je treće mjesto u Europskoj uniji. Ni riba ne prati novu modu jer su joj u rujnu cijene porasle 5,1 posto, a taj je skok četvrti u EU-u. Među hranom koja ne sluša trendove je i gotova hrana sa 6,6 posto poskupljenja, janjetina s tri posto, junetina i teletina s 2,8 posto rasta, kruh 1,1 posto...

Ima i hrane koja je pojeftinila pa je tako krumpir bio 1,9 posto jeftiniji nego u istom lanjskom mjesecu, jabuke, breskve i šljive 7,6 posto, maslac devet posto, dok su agrumi najviše pojeftinili u rujnu, i to za 12,7 posto. No s tim je namirnicama teže napraviti ručak nego što je s onima koje poskupljuju.

Hrvatska prati trendove ubrzanja inflacije što se pripisuje poskupljenju energije i usluga. Rujanskih 4,7 posto inflacije je, nakon travanjskih i svibanjskih stopa od 5,8 i 5,2 posto, najveća inflacija ove godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Štoviše, te tri stope najveće su od početka 2024. Hrvatska je u rujnu visinom poskupljenja pala na deveto mjesto u Uniji jer su je prvi put ove godine preskočile Belgija, Luksemburg, Cipar, Grčka i Španjolska.

USB, kino i dizel

Stručnjaci i nadležni objašnjavaju da su se ta poskupljenja dogodila zbog rasta cijena usluga i energije i da se isto događa u Europskoj uniji, u kojoj je inflacija skočila na 3,8 posto, i to najviše zbog ubrzavanja godišnjeg rasta cijena energije. Iz Hrvatske narodne banke ističu da se inflacija cijena energije u rujnu dodatno ubrzala na 19,7 posto te je i u rujnu najviše pridonosila ukupnoj inflaciji. Vele, ograničen promet kroz Hormuški tjesnac i poteškoće u rafinerijskoj proizvodnji i nadalje onemogućavaju normalizaciju opskrbe sirovom naftom i naftnim derivatima. Prijenos tih pritisaka na domaće cijene goriva djelomično ublažavaju Vladine mjere ograničavanja maloprodajnih cijena goriva. Tako je u rujnu ostvareni porast maloprodajnih cijena benzina i dizela ublažen smanjenjem trošarina i nižim dopuštenim premijama trgovaca.

Dizel je u rujnu poskupio 37,8 posto na godišnjoj razini, a benzin 20,4 posto, a po tom poskupljenju je Hrvatska među zemljama EU-a na 19., odnosno 21. mjestu. Poskupljenjem struje je u rujnu bila šesta, a prednjačila je najvećim skokom cijena odvodnje otpadnih voda, tečajeva vožnje, vozačkih ispita, dozvola i tehničkih pregleda vozila, kao i poskupljenjem kina i kazališta. Hrvatska je bila druga u Uniji u rujnu po rastu cijena podstanarstva, usluga muzeja, knjižnica i kulturnih ustanova, treća po poskupljenjima u restoranima i kafićima te rastom cijena nesnimljenih medija. Ti nesnimljeni mediji, razne memorijske kartice, USB stickovi, CD-ovi i slično proizvodi su koji su u rujnu najviše poskupjeli u Hrvatskoj, 61,6 posto, i predvode top-listu proizvoda i usluga s najvećim skokom cijena u rujnu.