ISTRAŽUJEMO Je li Split u minusu? Šuta: Jest, 11 milijuna eura!; Kuzmanić: Ne snalazi se on baš u brojevima, naučit će

Je li Grad Split ostao u minusu nakon mandata Ivice Puljka (Centar)?

Bivši gradonačelnik tvrdio je kako ostavlja pozitivan financijski rezultat od 32 milijuna eura, ali novoizabrani čelnik u Banovini Tomislav Šuta (HDZ) tvrdi suprotno.

Isti dan nakon primopredaje vlasti, koja je obavljena u ponedjeljak, Šuta je za medije izjavio kako je provjerio kompletnu dokumentaciju i kako postoji minus od četiri milijuna eura. Upitali smo ga dan poslije da nam precizira o kakvom minusu se radi.

– Već danas je minus 11 milijuna eura. Da sam znao kakva je stvarna situacija, ne bih potpisao zapisnik o primopredaji. Naime, pročelnica za financije napravila je resorni primopredajni zapisnik koji nije stavljen u cjeloviti primopredajni zapisnik.

Prema njezinu zapisniku, potpisanom elektroničkim potpisom, minus je veći od četiri milijuna eura. Mislim da je to prikrivanje istine i realnog financijskog stanja Grada – kazao nam je Šuta.

Kako doznajemo, sporno je što zapisnik pročelnice za financije, potpisan njezinim imenom, nije dio javno objavljenog primopredajnog zapisnika. Umjesto njega stavljen je zapisnik potpisan s "Upravni odjel za financije", bez imena pročelnice.

U toj formi je zapisnik o primopredaji i javno objavljen, te je novi gradonačelnik naložio da se javno objavi i zapisnik pročelnice. Prema našim informacijama, dojučerašnja splitska vlast nije ukalkulirala sve obveze, što je razlog zašto je iznos manjka u "blagajni" za jedan dan narastao s četiri na 11 milijuna eura.

Na izjave novoga gradonačelnika odmah se na Facebooku oglasio Antonio Kuzmanić, donedavni Puljkov dogradonačelnik, koji je bio nadležan za financije. Objavio je tablicu sa stanjem na poslovnom računu, te iznosima jamčevina i posudbi, navodeći kako u njoj "sve lijepo piše", uz komentar s neskrivenom aluzijom na Šutu kako je "baš superstručnjak došao u Grad Split". Upitali smo ga da nam pojasni ima li minusa ili nema.

– Očito se Tomislav Šuta nije snašao u brojevima. Jasno mi je da će mu trebati vremena da shvati kako Grad funkcionira, trebalo je i meni. Grad Split, kao i svaka druga lokalna jedinica takve veličine, sliči firmi, ali ima 30 posto posebnih zakonitosti koje ne dopuštaju poslovanje kao u firmi.

Tvrtki je cilj da ima dobit, a Gradu da bude na nuli, jer mi kao uprava sve moramo uložiti natrag u grad. Kada govore o navodnom dugu, prvo, svi su preskočili prve dvije stavke, 6 milijuna eura podračuna i 6 milijuna – račun izvlaštenja.

Imate IBAN koji ima podračun, te račun izvlaštenja koji služi za rezerviranje tekućih sredstava za kupnju nekretnina na kojima će se graditi ceste, zatim za prostor buduće garaže podno Perivoja Ane Roje na Sućidru i povrata obitelji Delić.

Sredstva na tekućem računu, koji služi za dnevno poslovanje, nakon što su plaćene obveze i plaće, ima četiri milijuna eura, to je bilo 3. lipnja. Od tada je prošlo sedam dana, a gradski račun dnevno fluktuira po par milijuna eura, recimo komunala zna u jednom danu izdati računa vrijednih između tri i četiri milijuna eura računa.

Zatim je tu stavka jamčevine za Spaladium Arenu. Da je Visoki trgovački sud donio presudu, Fina taj novac mora vratiti Gradu Splitu. Još imamo posudbe tvrtki "Žnjan", te kada prođu mehanizmi i kada se uplate sredstva, ta javna tvrtka vraća Gradu 14 milijuna eura iz europskih fondova.

Mi smo iz tekuće likvidnosti platili 16 milijuna posudbe za završiti projekt Žnjan, kada se dobije kredit od EIB-a to ostaje na našem računu, što znači da ostaje efektivno 30 milijuna eura za dva do tri mjeseca. Kada je tadašnji gradonačelnik Andro Krstulović Opara odlazio, rekao je da ima 57 milijuna za Karepovac i novac na tekućem računu, a bili smo u minusu 20 milijuna kuna.

Sve smo popeglali i poplaćali, svi računi koji su do tada došli su plaćeni. Nisam se nikada bavio politikom, već se politika bavila mnome. Meni smeta kada se ide prozivati za nešto da bi se tako stvorio alibi, jer se obećavalo svašta, a neće se moći ispuniti ni 10 posto. To je alibi situacije – pojasnio je Kuzmanić.

Gradska vijećnica Kerumova HGS-a Lidija Bekavac, u svom uobičajenom stilu, raščlanila je situaciju kirurški precizno.

– Što se tiče stanja na računu, jasno je da je Grad Split na datum 3. lipnja u minusu većem od četiri milijuna eura. Ono što je činjenica jest da je Grad trenutno nelikvidan. Moram napomenuti da je Gradsko vijeće dopustilo da Grad može ići do 22 milijuna eura u minus.

Ako je konzumiran minus koji su dopustili, on ima raspoloživo još nešto manje od 18 milijuna. Istina je kako će jamčevina za Spaladium Arenu nešto poboljšati stanje, ali taj novac sada nije raspoloživ.

Nadalje, posudbe tvrtki "Žnjan" bile su kratkoročne i u svibnju je morala biti vraćena ona iz 2024. godine. Treba vidjeti sve prihode do 3. lipnja, kao i evidentirane rashode u tom razdoblju i tek onda se vidi rezultat. Bitno je koje su sve obveze, neplaćeni rashodi i krediti koji su se morali platiti.

Vjerujem da je stvarni financijski rezultat puno lošiji nego što sada gledamo ovu nelikvidnost, što se pokazuje. Grad ima ugovorne obveze koje mora ispoštovati i po meni je minus još veći. Ovdje se radi o brojevima, treba vrijeme da se sve posloži i prouči onaj tko se razumije u financije.

Bolje se suočiti sa stvarnim stanjem što prije da se može planirati rebalans proračuna. Moram napomenuti da je planirani proračun za ovu godinu bio najveći do sada i da se velikim svojim dijelom temeljio na kreditima. Izvršenje za 2024. bilo je oko 270 milijuna eura, proračun Grada planiran za 2025. nešto je manji od 419 milijuna eura, što je rast od 55 posto.

To znači da Grad ima mjesečnih obveza malo manje od 35 milijuna eura i ne može mi nitko kazati da će proračun u ovom obujmu biti ostvaren – kaže elokventna ekonomistica.

Profesor s katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Splitu Paško Burnać išao je dalje od svih te već najavljuje rebalans gradskog proračuna.

– Pitanje je li Grad u plusu ili minusu je dosta općenito ili neprecizno. Treba vidjeti o čemu se točno radi. Ako je riječ o redovitim prihodima i rashodima, to se inače u računovodstvu proračuna zovu prihodi i rashodi poslovanja.

Računi koje Grad redovito obavlja, primjerice plaće zaposlenicima, struja, voda, tekući su rashodi. S druge strane postoje tekući prihodi, kao što je porez na dohodak i komunalni doprinos kao najvažniji izvor financiranja. Na temelju onoga što smo jučer vidjeli očigledno je da na dan primopredaje zaista u gradskoj blagajni nedostaju četiri milijuna eura.

Međutim, bivši gradonačelnik tvrdi da su, kako bi se ubrzao proces gradnje na Žnjanu, iz proračuna isplaćene dvije pozajmice u ukupnom iznosu od oko 30 milijuna eura. Radi vremenske neusklađenosti prihoda i rashoda, Grad je iz svojih redovitih prihoda poslovanja platio dio kapitalne investicije, a sve ne bi li požurio s dovršetkom žnjanskog platoa.

I sad čeka na ugovoreni primitak od zaduženja (kredit Europske investicijske banke), kako bi pokrio minus koji je nastao zbog toga što prihodi poslovanja nisu dovoljni kako bi se financirale kapitalne investicije. Sve to skupa vodi vrlo izvjesnom rebalansu proračuna, koji će se, po svemu sudeći, dogoditi u rujnu, kao što to bude i inače s gradskim proračunima.

Hoće li to biti i ranije, nije isključeno, ali neke druge stvari idu ranije po prioritetima, kao formiranje Gradskog vijeća i odluke tko će voditi javne tvrtke. Tek će se u rebalansu vidjeti i utvrditi stvarno stanje i sve obveze koje postoje.

Dok novac Europske investicijske banke ne stigne, Grad je u minusu, kredit nije prihod, nego primitak, taj plus postoji radi primitaka. Taj novac od kredita zove se primici, jedno je prihod kada ja ili mi platimo porez za dohodak, to je prihod.

Novi gradonačelnik upozorio je da je Grad po redovnim prihodima i rashodima u minusu, a tek kad sjednu primici, to će se pokriti. Precizne informacije svi ćemo moći vidjeti kada bude rebalans, a to će biti prvi rebalans novoga gradonačelnika – kazao je profesor Burnać.