Jedno od ključnih političkih pitanja ovih dana glasi je li gradska blagajna u plusu ili minusu nakon primopredaje vlasti? Složene ekonomske teorije su se razvile, računovodstvene zavrzlame se spominju od kojih prosječnog čitatelja mora zaboliti glava ako ih pokušava shvatiti po ovoj vrućini. A nekako se čini da uslijed sve te džungle od kalkulacija izvire pitanje Žnjana, odnosno, njegovog financiranja. To jest, je li Grad u plusu ako računamo kredit Europske investicijske banke, ili to nećemo računati.
A kredit za Žnjan nije mali. Iznosi 22 milijuna eura. A gradilište je skoro gotovo, odnosno, nije baš, ali se svejedno otvara za desetak dana.
No, jedna od stvari koje su potrebne da bi se to financijsko klupko razmrsilo jest da Grad dobije suglasnost Vlade RH kako bi mogao potpisati ugovor s EIB-om o kreditnom zaduženju za Žnjan. A prije toga, potreban je još jedan korak. Ministar financija, ujedno i potpredsjednik Vlade RH, Marko Primorac, treba Plenkovićevoj Vladi dostaviti prijedlog odluke o davanju suglasnosti Gradu Splitu za zaduženje kod EIB-a za Žnjan.
Grad Split je još 30. travnja ove godine zatražio od Ministarstva financija da predloži Vladi RH da Grad dobije njenu suglasnost za kreditno zaduživanje kod EIB-a. No, što je s time?
Poslali smo pitanje Ministarstvu financija: Hoće li Ministarstvo financija predložiti, ili je već predložilo, da Vlada RH donese odluku o davanju suglasnosti za zaduženje Grada Splita za 22 milijuna eura za projekt uređenja Plaže Žnjan kod Europske investicijske banke?
Nakon nekoliko dana dobili smo odgovor, a on ovako glasi:
- Budući da su u međuvremenu, kao što je poznato, provedeni lokalni izbori, na kojima je u Gradu Splitu izabran novi gradonačelnik, Ministarstvo financija s novim čelništvom Grada Splita obavlja konzultacije u svezi s već zaprimljenim zahtjevom te će od istih zatražiti pisano očitovanje ostaju li pri dostavljenom zahtjevu. Temeljem tog očitovanja nastavit će se daljnja obrada zaprimljenog zahtjeva - stoji u odgovoru glasnogovornice Ministarstva financija.
Dakle, sad je teret pao na novu gradsku vlast, koja još nije formirala većinu u Gradskom vijeću. Tomislav Šuta i njegovi ljudi moraju odlučiti da li žele kredit od Europske investicijske banke za Žnjan, kako bi dobili suglasnost od Plenkovićeve Vlade, što je uvjet da se može pristupiti potpisivanju ugovora.
To ne bi bio problem po sebi, da upravo HDZ, a i Šuta dok je sjedio u Gradskom vijeću, zajedno s Kerumovim vijećnicima, a kritikama se pridružio i Davor Matijević, nisu bili protiv dizanja kredita kod EIB-a. Optuživali su Ivicu Puljka da gura Grad u dužničko ropstvo. Štoviše, da nije bilo ruke Damira Barbira, odluka o dizanju kredita kod EIB-a ne bi prošla na Gradskom vijeću.
- Riječ je o najvećem zaduženju u povijesti grada pod Marjanom, a kredit EIB-ja je netransparentan i preskup - izjavio je prije dvije godine u lipnju 2023. Tomislav Šuta.
S jedne strane stav Ministarstva ima logike, jer došla je nova vlast i treba provjeriti želi li nastaviti ono što su započeli prethodnici. HDZ se cijelo vrijeme hvalio kako je Žnjan njihov projekt. Ali, s druge strane, ostaje pitanje hoće li prihvatiti financiranje Žnjana na način kojeg su kritizirali.
Osim toga, bivši gradonačelnik Ivica Puljak je početkom ove godine donio “Zaključak o odobrenju dopuštenog prekoračenja na žiro računu Grada Splita” u iznosu od 22 milijuna eura kod OTP banke kao matične banke Grada. U toj odluci stoji da će se “sredstva iz dopuštenog prekoračenja koristiti isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća", odnosno, da ne bi stali radovi na gradilištu.
Nakon toga je dogradonačelnik Antonio Kuzmanić izjavio za Slobodnu da se "projekt Žnjan financira sredstvima iz ITU mehanizma, a ostali troškovi koji nisu prihvatljivi za financiranje iz ovog izvora, financirat će se iz kredita EIB-a, odnosno iz vlastitih sredstava Grada Splita.
I što sad? To više nije pitanje za ekonomske nobelovce, nego za političku pragmatiku. Puljkova vlast u kojoj je bilo bivših djelatnika OTP banke je možda računala s time da će, ukoliko ne bude kredita kod EIB-a, koristiti "plan B". Ili je zaduženje kod OTP-a bio "plan A", odnosno varijanta s kojom se otpočetka računalo?
Premda je Žnjan jedan od projekata kojim se HDZ hvali još iz vremena Andra Krstulovića Opare, nakon što su se promiješale izborne karte, ostaje za vidjeti da li će Tomislav Šuta nastaviti tragom Puljka, koji se kao paun hvalio idejom da će Grad Split dignuti kredit kod EIB-a. Ukoliko Šuta ima drugačiju financijsku formulu, trebat će podršku novog Gradskog vijeća.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....