Ispred splitske Peškarije održan je festival "Ribari i ribarsko prigovaranje" u organizaciji Udruge Sunce, koji je za cilj imao promociju održivog ribarstva, očuvanje mora i edukaciju o načinima na koje možemo smanjiti količinu otpada u Jadranu. Zapanjujuć je podatak da svaki Europljanin godišnje proizvede čak 190 kilograma ambalažnog otpada, a više od 80 posto otpada u more je stiglo s kopna preko rijeka, oborinskih voda, lošeg sustava gospodarenja ili nepropisnog odlaganja.
Posjetiteljima je posebno atraktivna bila zero-waste gastro zona u kojoj su poznati ugostiteljski objekti "Corto Maltese" i "Makarun" pripremali jela od lokalnih namirnica. U splitskom "Makarunu" iskorištavaju sve dijelove namirnica, a ako nešto i ostane neiskorišteno, završava u kompostu pomoću kojeg uzgajaju dio povrća koji se koristi u restoranu.
– Danas smo pripremili ceviche od fileta ribe, a od ostatka napravimo paštetu i umak za brujet. Trudimo se iskoristiti sto posto namirnice, a to u konačnici utječe i na okus, odnosno poboljšava finalni proizvod. Zašto baciti nešto što može poboljšati spizu – naglasio je mladi kuhar Franko Brečić, a u ponudi su bili i njihovi poznati makaruni u umaku od kozica i škampi.
Svoja zero waste jela predstavio je i "Corto Maltese", a kuhar Vedran Balić predstavio je delicije. Malo je kazati da se tražila porcija više.
– Pripremili smo našu verziju komiške pogače koristeći kruh koji sami radimo. Kruh u restoranu uopće ne bacamo, ako nešto ostane koristimo ga, primjerice, za izradu krekera koje služimo s tartarom. U ovom slučaju napravili smo dvopek od njega, pomidor smo iskoristili s peteljkom, zapekli škarpinu i napravili kremu od poma. Pripremili smo dimljenu majonezu i sve začinili pepelom od maslina kako bismo digli jelo na višu razinu. Osim toga pripremili smo i arancine od brujeta od lignji - objasnio je Vedran, glavni kuhar restorana koji dugo promovira održivo kulinarstvo.
Dubravka Bojanić Varezić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu prezentirala je uzorke mikroplastike koje su posjetitelji mogli pogledati na njihovu štandu.
– Veliki plastični predmeti se zbog različitih vremenskih prilika raspadaju na manje čestice te ih nažalost možemo pronaći u svim segmentima mora: u plutajućem obliku, sedimentu te probavilima svih morskih organizama. Iako uglavnom nastaje raspadom većih predmeta, u uzorcima se često pronađu i filamenti koji zbog lošeg filtriranja završavaju u otpadnim vodama i tako dođu u more - naglasila je Bojanić Varezić.
Program je nudio sadržaje namijenjene svim generacijama. Najmlađi posjetitelji imali su priliku sudjelovati u zabavnim i edukativnim STEM radionicama kroz koje su učili o moru, problemu mikroplastike i važnosti zaštite okoliša. Vizualni dio festivala dodatno su upotpunile projekcije i audiovizualni sadržaji: bili su prikazani kratki filmovi nastali u sklopu projekta FishNoWaste s pričama ribara i temama vezanima uz izazove morskog otpada, kao i umjetnička projekcija Voice of the Sea – Posidonia oceanica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....