Ovoga petka, 22. svibnja, Sveučilište u Splitu trebalo bi dobiti rektora za iduće četiri godine, jer sadašnji, prof. dr. sc. Dragan Ljutić, nakon dva uzastopna mandata nema više pravo na kandidaturu.
Tri imena su u igri za rektora drugog najvećeg sveučilišta u Hrvatskoj, koje pohađa 20.000 studenata, prof. dr. sc. Mile Dželalija s PMF-a, prof. dr. sc. Nikola Koceić Bilan, također s PMF-a, koji trenutno obavlja funkciju prorektora za studente, nastavu i poslovanje, te prof. dr. sc. Nikša Jajac s FGAG-a Split, prorektor za infrastrukturu. Ima bogatu akademsku karijeru i smatra se “djetetom sveučilišta” jer je i njegov otac bio profesor na FESB-u. Posebno se ponosi sudjelovanjem u uspostavi i razvoju Interdisciplinarnog područja znanosti u RH i polja Projektni menadžment, u koje je i prvi ikada izabran. Vodio je i sudjelovao u brojnim međunarodnim i domaćim istraživačkim i stručnim projektima – trenutno ima aktivna dva projekta iz Horizon Europe programa. Osnivač je sveučilišne galerije. Studenti ga u anketama vrednovanja nastavničkog rada, tijekom kojeg je osmislio osam novih predmeta na studijima građevinarstva, arhitekture i geodezije, ocjenjuju s izvrstan 5.
Kao aktualni prorektor u timu Dragana Ljutića, s bogatom akademskom karijerom odlučili ste se kandidirati za rektora Sveučilišta u Splitu. Po čemu će se vaše upravljanje razlikovati od dosadašnjeg, odnosno jeste li vi kandidat kontinuiteta ili promjene?
– Odlučujem za kontinuitet započetih projekata i uvođenje promjena radi prilagodbe novonastalim okolnostima. Na to me potiče i moja akademska karijera zasnovana na interdisciplinarnosti građevinarstva i ekonomije. Iskustvo upravljanja na vodećim pozicijama, poput funkcije dekana FGAG-a u Splitu i prorektora UNIST-a, kao i rad na brojnim domaćim i stranim znanstvenim te stručnim projektima, uz društvenu angažiranost i odgovornost.
Sveučilište se pozitivno mijenjalo tijekom mandata ove uprave na čelu s prof. Ljutićem. Povećao se broj te raznovrsnost studijskih programa i znanstvenih istraživanja, zaustavljen je pad broja studenata, a infrastruktura se kontinuirano unaprjeđivala. Također se mijenjao i dominantan način financiranja, onaj MZOM-a uvođenjem programskih ugovora.
Dakle, promjene su značajne, jasne i neće stati. To su znali još i stari Grci, a Preradović ih je lijepo parafrazirao napisavši: “Stalna na tom svijetu samo mijena jest.” Dapače, uvođenjem umjetne inteligencije (AI) promjene će se dodatno ubrzati, a Sveučilište ima obvezu – radi studenata i zajednice kojoj služi – istraživati, osmišljavati i pružati smjernice za prilagodbu tim promjenama. To vrijedi jednako za STEM, kao i za društveno-humanistička područja života i rada svih nas. Dakle, moramo se opredijeliti za trajno osmišljavanje i implementaciju prilagodbi promjenama. Stoga se mora mijenjati i upravljanje Sveučilištem.
Međutim, osim kontinuiranog usvajanja suvremenih tehnologija, posebno AI-ja, Sveučilište mora braniti društvene i humanističke vrijednosti i znanja. Stoga u upravljanju ljudski kontakt, uključivost, izvrsnost, stručnost, etičnost i socijalna osjetljivost nemaju alternativu te će prožimati sve procese i djelovanja uprave. Promjene treba prigrliti, a ljude zaštititi, pravedno platiti za njihov rad te im osigurati ugodnu i poticajnu radnu okolinu.
Glavne odrednice kontinuiteta bit će izgradnja novog studentskog doma, internacionalizacija, posebno ona kroz alijansu SEA-EU, i provedba programskog ugovora, ali i privođenje kraju uređenja prostora i imovinskopravnih odnosa na prostorima koje koristimo u centru grada. Suradnja s institucijama Grada, Županije i Vladom RH, a posebice s nadležnim ministarstvom, kontinuitet je kojemu će se posvetiti posebna pažnja.
Upravljačko iskustvo
Imate dva protukandidata. Zašto smatrate da ste upravo vi najbolji izbor?
– Podršku mojoj kandidaturi i programu koji smo ponudili moj tim i ja, iskazali su moj matični fakultet FGAG Split te više od stotinu kolegica i kolega. Velika je čast stati kao kandidat ispred skupine jednakovrijednih ljudi i dragih kolega te predlagati nešto u njihovo i svoje ime. Istodobno, time je ostvaren i veliki legitimitet kandidature jer joj potporu daje više od 10 posto svih onih koji su je mogli podržati sukladno pravilima izbora rektora. Veliko je to zadovoljstvo za moje suradnike i mene, ali i odgovornost koje smo itekako svjesni.
Osim toga, smatram da sam u naponu mentalne i fizičke snage te da raspolažem znanjima, vještinama i iskustvima. Stoga je ovo pravi trenutak da se stavim u službu Sveučilišta i zajednice.
Posebno bih istaknuo znanja i uspješna iskustva upravljanja u svojstvu istraživača, dekana i prorektora, i to na znanstvenim i infrastrukturnim projektima. Rezultati tog rada jasni su i nedvosmisleni: obnovljeni objekti i novi izgrađeni u koje je smješteno i opremljeno 11 laboratorija, vrijednosti oko 11 milijuna eura, te digitalizirano ukupno poslovanje FGAG-a Split još 2022. godine, obnovljeni su objekti koje koristi više sastavnica (MEFST, KIFST, UMAS, HIG), izrađena je projektna dokumentacija te su dobivene građevinske dozvole za novi studentski dom u Kampusu i za znanstveno-inovacijski centar UNIST-a.
Projekt kojim se posebno ponosim, a koji je ogledni primjer kako moji suradnici i ja namjeravamo upravljati – odnosno što točno znači decentralizacija s funkcionalnom integracijom podržana digitalnom transformacijom – jest projekt e-Sveučilišta. To je projekt kojim započinjemo digitalnu transformaciju. U njemu su na integriran način od UNIST-a provedene pripremne i provedbene aktivnosti ugovaranja, projektiranja i izvođenja, dok je decentralizirano svaka sastavnica za sebe odlučila što, gdje i kako želi unaprijediti te kakvu opremu želi nabaviti. Potom su radovi provedeni, oprema dostavljena i montirana, a sve je koordiniralo UNIST. Opremili smo 35 lokacija na kojima djeluju sastavnice mrežnom infrastrukturom koja je i do 10.000 puta brža te smo dostavili IT opremu sveukupne vrijednosti 7,34 milijuna eura.
Što smatrate najvećim neuspjehom trenutne uprave, čiji ste član, i kako to planirate ispraviti u vlastitom mandatu?
– Iako smo se trudili, mislim da smo u internacionalizaciji mogli biti bolji te istu trebamo poboljšati. Pritom mislim na internacionalizaciju u nastavnoj djelatnosti i studentskoj populaciji jer u njihovoj internacionalizaciji vidimo i izlaz iz krize broja studenata. Internacionalizaciju znanstvene i umjetničke djelatnosti treba nastaviti poticati također jer ona već napreduje kroz brojne međunarodne projekte. Svijetlih primjera dolaska stranih studenata ima, i to su npr. studiji MFST i FFST na engleskom jeziku, za uspjehe kojih čestitam sastavnicama, te suradnje u velikim međunarodnim znanstvenim kolaboracijama, npr. FESB-a i sl. Privremeno je zaustavljen pad broja studenata, ali je pokretanje više studija na engleskom jeziku, unaprjeđenje i povećanje smještajnih kapaciteta ipak naš prioritet.
Decentralizacija upravljanja
Sveučilište ima 20 sastavnica. Jeste li zadovoljni komunikacijom i suradnjom među njima?
– Preciznije, sastavnica je 18, a odjela su tri, te sam sa svima imao izvrsnu suradnju, ali mislim kako smo mogli postići i više kad bi komunikacijski kanali bili brži, jednostavniji, procedure ujednačenije i predvidive, a administrativne prepreke uklonjene. Iskustva, što je moguće napraviti i kako treba pristupiti implementaciji takvog upravljanja, već imamo kroz projekt e-Sveučilište. Zbog toga predlažemo decentralizaciju u kojoj povjerenje za upravljanje, ali i odgovornost, dajemo sastavnicama. Osim toga, predlažemo ukidanje izdavanja brojnih vrsta suglasnosti, npr. vezanih uz reguliranje radnih odnosa ili potvrđivanja već donesenih odluka na sastavnicama, npr. o izborima u redovite i redovite prof. u trajnim izborima. Izdavanje nekih suglasnosti i potvrda koje se ne može ukloniti treba pojednostavniti – IT servisima, a neke poput potonjih potvrda izbora treba transformirati, npr. u svečani čin promocije poput promocije doktoranada na ponos Sveučilištu i zajednici.
Kao prorektor za infrastrukturu poznajete Kampus. Koji su ključni projekti na Kampusu na kojima ćete raditi kao rektor?
– Kampus treba biti novi i privlačan centar Splita – centar znanja, ali i društvenoga te kulturno-umjetničkog života Sveučilišta i grada. Orijentiran dominantno na studente i zadovoljenje njihovih potreba studiranja, ali i rekreacije te zabave. Svi građani također su dobrodošli. Uredit ćemo zelene površine, napraviti trim-stazu i street workout park, kao i pozornice za koncerte i druga događanja. Humboldtovski pristup formiranju cjelovite osobe, osim navedenim, želimo postići i uspostavom projekta umjetničke galerije na otvorenom, u kojoj će izlagati afirmirani umjetnici i studenti s radovima odabranim na cikličkim natječajima.
Osim toga, zdravstvena zaštita studenata jedan nam je od prioriteta te ćemo u suradnji s MEFST-om, Domom zdravlja i Nastavnim zavodom za javno zdravstvo te drugim institucijama i tvrtkama Splitsko-dalmatinske županije uspostaviti studentsku polikliniku i ljekarnu. Namjera nam je uspostaviti i dječji vrtić za mališane naših nastavnika i studenata u suradnji s Gradom i FFST-om.
Međutim, dominantni projekt u Kampusu od samog početka mandata jest novi studentski dom sa 708 kreveta, teretanom te prostorima za učenje i druženje, ukupne površine od gotovo 20.000 m² i nulte razine emisije ugljičnih plinova. Također, isprojektirano je i udvostručenje broja parkirnih mjesta te se s izgradnjom može započeti odmah, u suradnji s gradskom tvrtkom “Split parking” – za izgradnju jednog parkinga potpisan je sporazum, a jedan je do pola i napravljen.
Radi i zaradi – ovdje u Splitu
Posebno je zanimljiv projekt Kompetitivni umjetnički i znanstveni istraživački centar mediteranske orijentacije – KUZIM UNIST. Što se kroz njega nudi?
– Kroz njega se nudi kompetitivna sloboda znanstvenog i umjetničkog istraživačkog rada na najvišoj razini za pravednu naknadu u poticajnoj okolini. Njime se želi potaknuti izvrsnost, zadržati mlade te privući izvrsne međunarodne istraživače i investicije gospodarstva u inovacije, a tako i na UNIST i RH. Bio bi disperznog tipa tematski i prostorno jer bi se tako angažirali istraživački kapaciteti svih sastavnica njihovim laboratorijima. Započeli bismo s MedILS-om posvećenim biomedicinskim istraživanjima zajedno s MFST-om. FESB, FGAG, KTF bili bi jezgra tehničkog istraživačkog podrčja, PMF prirodnog, FFST i EFST društveno-humanističkog i tako redom. Pojednistavljeno rečeno, istraživačkoj skupini KUZIM UNIST dao bih administrativnu i svu ostalu potporu u prijavi i provedbi projekata, omogućio korištenje opreme i prostora svih sastavnica uz pravičnu naknadu svim projektnim dionicima i na doprinos kompetitvnosti UNIST-a u znanosti i umjetnosti. Ukratko rečeno, radi i zaradi te tako unaprjeđuj UNIST, Split, Dalmaciju i RH na najbolji mogući način. Mladi će htjeti ostati ili se vratiti kako bi tu radili. Otvorenost i sloboda takvog centra odnose se na tematike istraživačkog rada i dionike, što podrazumijeva studente i zaposlenike UNIST-a te pojedince i tvrtke, domaće i strane, voljne i sposobne kompetitivno istraživati na visoko etičan način koji jamči očuvanje akademskih vrijednosti i integriteta.
Najavljujete velike planove za uređenje Tvrđave Gripe te njezino povezivanje s Koteksom kao budućim kongresnim centrom i Kampusom. Recite nam nešto više o uređenju i namjeni tog atraktivnog prostora.
– Projekt je to nazvan “Ulica kulture i umjetnosti”, a poticaj je došao iz imena ulice koja povezuje centar grada i centar Sveučilišta, Kampus – Ulica Matice hrvatske. Radi se o stožernoj instituciji hrvatskog naroda pa se nametnula i ideja kako stožerna znanstvena institucija ovog grada, Sveučiliste, mora aktivirati svoje resurse na dobrobit svih i revitalizirati Tvrđavu Gripe u akropolu umjetnosti i kulture grada koja stvara dodatnu vrijednost, koja je znanstveni, umjetnički i gospodarski pothvat i poticaj, a ne trošak. Umjetnost i kultura te revitalizirana i primijenjena kulturna baština naša su konkurentska prednost koju trebamo iskoristiti i tako je ujedno i sačuvati od propadanja. Namjera je u njoj ostvariti umjetničke izložbene i izvedbene prostore, ali i gospodarske – restorani i sl. te komunalne – podzemne garaže koje će u suradnji s ostalim institucijama u kulturi grada koristiti UMAS. Za realizaciju ovog projekta, kojim bi napokon svoj jedinstveni dom dobila i UMAS, posegnuli bi za europskim sredstvima za što smo sposobni i voljni te imamo iskustva vođenja EU projekata. Zadaća Sveučilišta bila bi priprema projektne prijave i vođenje projekta tijekom implementacije i eksploatacije. Napomenuo bih kako je Kampus sjecište ove i Ulice Ruđera Boškovića – kojoj smo namijenili osmišljavanje razvoja u smjeru inkubatora spin-off tvrtki u suradnji s Digitalnom Dalmacijom i Centrom izvrsnosti SDŽ-a pretežno usmjerenih IT tržištu inovacija. Sam završetak ove ulice obilježio bi budući biomedicinski centar okupljen oko MFST-a. Ovaj projekt nazvali smo “Ulica znanosti i istraživača”.
Kongresni centar
Mislite li da bi vaša ideja o gradnji kongresnog centra uz Koteks mogla naići na otpor u gradu? Split je poznat po tome da teško prihvaća promjene.
– Upravo suprotno, mislim kako ćemo naići na podršku institucija i gospodarstva jer smo osmislili sadržaj i spremni smo sudjelovati u revitalizaciji kompleksa organiziranjem događanja te tako njegovom privođenju suvremenoj namjeni. Uz novi kompleks na zapadnoj obali ovo bi bio pun pogodak za podizanje razine dominantne gospodarstvene djelatnosti Splita, turizma, na najvišu razinu – kongresni turizam, ali i zamašnjak gospodarskih umrežavanja. Sportski sadržaji po našoj ideji bili bi zadržani i unaprijeđeni – od koristi i za studente i građane najsportskijeg grada, dok bi kongresni dio bi dograđen. Dakle, spremni smo organizirati i raditi na korist gospodarstva i građana i mislim da je to najbolji mogući smjer budućnosti kompleksa bivšeg Koteksa.
Split je turistički grad u kojemu studenti teško pronalaze smještaj, a i cijene su visoke. Što konkretno planirate poduzeti kako bi se popravio standard studentskog smještaja i prehrane?
– Kratko i jasno. Izgradit ćemo novi studentski dom i započeti projektiranje te osiguranje izvora financiranja za najmanje još jedan. Radit ćemo sve kako bismo nastavili unaprjeđivati raznovrsnost i kvalitetu prehrane, i to bez povećanja cijena. Dakle, raznovrsnija prehrana i više još boljeg smještaja po istoj cijeni naš je cilj.
Humanitarni rad
Poznato je da ste sudjelovali u brojnim humanitarnim akcijama, ali ih i organizirali. Posebno su istaknute akcije za djecu Maestrala te uključivanje studenata u “Bradatu aukciju”. Hoćete li nastaviti s projektima društvene odgovornosti za širu zajednicu?
– Naravno, ti su projekti dio mojega habitusa, a na svu sreću – što je još važnije – i habitusa brojnih studenata, zaposlenika, suradničkih organizacija. Namjera mi je svesrdno podržavati takva djelovanja jer potičemo društvenu odgovornost što ujedno jest jedna od temeljnih funkcija UNIST-a. Ne želimo stati samo na našem sveučilištu, već radost humanitarnog rada želimo dijeliti. Tako smo “Bradatoj aukciji” prošle godine odškrinuli vrata na UNIZG-u, a ove i idućih godina nadamo se proširiti tu akciju, osim kod njih, i na UNIRI te UNIOS. Nemojmo, naime, zaboraviti da su studenti jedna od najugroženijih dobnih skupina kada je riječ o karcinomu testisa. Nastavit ćemo također kao UNIST sudjelovati u akcijama udruge MoSt – “A di si ti” i kuhanja za beskućnike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....