Pitali smo doc. dr. sc. Matu Petričevića, predsjednika Upravnog vijeća i šefa Kardiokirurgije KBC-a Split, kako je operirati po ovim "tropskim" vrućinama. Kako pacijenti kojima se operira srce podnose te operacije i kakav im je oporavak? Je li normalan ili imaju "tropski" oporavak?
– U operacijskoj dvorani uvijek je "zima", "led", temperature su puno niže negoli je to slučaj vani. Osobno tražim da mi tijekom operacijskog zahvata, i ljeti i zimi, temperatura u operacijskoj dvorani bude između 19 i 21 Celzijev stupanj, a dok sam bio u Melbourneu u Australiji, gdje sam također radio, operirao sam na 16 Celzijevih stupnjeva u operacijskoj dvorani, dok je vani bilo 40 stupnjeva – kazuje dr. Petričević.
Zanimalo nas je, s obzirom na ove velike vrućine, hoće li Kardiokirurgija KBC-a Split nastaviti s redovitim operacijskim programom ili će on biti reduciran, budući da pri visokim temperaturama, zbog mogućeg razvoja bakterija, nije poželjno operirati.
– Mi ćemo nastaviti s operacijama, s istim opterećenjem. Svaka operacija prije početka mora zadovoljiti tehničke uvjete, koji su isti i ljeti i zimi. Što se tiče samog oporavka pacijenta kojega operiramo, taj oporavak ide normalnim tijekom, ako se pacijent ponaša po našim preporukama i svaki se pacijent treba prilagoditi vremenskim uvjetima. Ovakve vrućine stalno su prisutne, recimo u Australiji i jugoistočnoj Aziji. To je tamo normalna pojava, pa i oni tamo redovito operiraju. Ono što je zimi normalno u 12 sati, sada ljeti je normalno u šest sati. Pa, ako je netko tko ima operirano srce navikao vježbati zimi ili šetati u 12 sati, sada će to raditi ranom zorom, dok još nije vruće, ili navečer – navodi dr. Petričević.
‘Izvlačenje‘ kompletne krvi
Kako je raditi, operirati na 16, 19 ili 21 Celzijev stupanj? Je li hladno?
– Navikneš se na to. Još nikada nisam tijekom operacije nosio vunenu kapu na glavi – uz smijeh će naš sugovornik.
– Mora biti hladno u dvorani jer se na taj način stvara nepogodno okruženje za rast bakterija, a tom "hladnoćom" ujedno se osigurava i da se tijelo, kada se otvara, ne ugrije, što također ne pogoduje tijelu. Svako tijelo je tijekom operacijskog zahvata izloženo atmosferskim situacijama i, naravno, kada su ti uvjeti nepovoljni, postoje rizici od, recimo, infekcija – ističe dr. Petričević.
A da je hladnoća itekako pogodna za srce, najbolje govori podatak da se srce operira – uronjeno u led.
– Da. To se radi kako bi se smanjio metabolizam srčanog mišića. Visoka temperatura u operacijskoj dvorani brže bi otopila taj led i djelovala kao protuteža pozitivnim učincima leda na srce – tvrdi dr. Petričević.
I upravo kada mi laici pomislimo da ne može "luđe", jer zaista nismo znali da se srce operira "omotano" ledom, dr. Petričević nam otkriva još nešto "bizarnije".
– Operacija disekcije aorte (puknuća aorte) radi se tako da se pacijentu iz tijela "izvuče" kompletna krv, a količina krvi ovisi o masi čovjeka, pa je neki prosjek pet-šest litara krvi, a kod jačih i većih ljudi može biti i osam litara. Krv se pohranjuje u rezervoar, a pacijentova glava obloži se ledom kako bi se smanjila moždana aktivnost i spriječilo moguće oštećenje mozga.
Uz takvu operaciju ide dodatno hlađenje dvorane, kako se led ne bi puno brzo otopio. Takav pacijent je praktički klinički mrtav, jer u tijelu nema ni kapi krvi, sva krv je u rezervoaru uređaja za izvantjelesni krvotok. Nakon operacijskog zahvata, u tijelo pacijenta vrati se sva krv. Upravo smo jednu takvu operaciju nedavno obavili, pacijent je dobro i uskoro ide kući – zaključio je doc. dr. sc. Petričević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....