Obitelj pokojnog bojnika iz sastava IX. bojne HOS-a, Thomasa Crowleya - Irca, danas je došla iz Južnoafričke Republike u Hrvatsku. Trojica Crowleyjevih sinova, sa suprugama i dvoje djece, došli su na obilježavanje 30. obljetnice njegove smrti.
U splitskoj zračnoj luci Sveti Jeronim dočekali su ih Crowleyjevi ratni prijatelji, koji su i organizirali njihov posjet Hrvatskoj.
Povodom 30. obljetnice njegove smrti, u utorak u 17 sati služit će se sveta misa zadušnica u crkvi Svetog Ante na Poljudu, a u 18 sati će se u Domu Hrvatske vojske održati svečana akademija na kojoj će biti prikazan kratki film o Crowleyju i dokumentarni film o IX. bojnoj HOS-a.
Tko je bio Thomas Crowley?
Thomas Crowley (14. veljače 1949. – 10. lipnja 1995.) bio je Irac koji se dobrovoljno uključio u obranu Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Rođen je u Manchesteru, a odrastao je u Južnoafričkoj Republici, kamo su se iz Irske doselili njegovi roditelji.
Bio je profesionalni vojnik koji je služio u postrojbama SAS-a u Saudijskoj Arabiji kao vojni instruktor. Od svojih 46 godina života, čak 28 je proveo u ratovima diljem svijeta.
Došao je u Hrvatsku na početku Domovinskog rata, iz Pustinjske oluje, nakon što je na CNN-u vidio kako tenk u Osijeku gazi crvenog fiću. Ta snimka duboko ga je pogodila i odlučio je doći braniti Hrvatsku, zemlju koju praktički nije poznavao.
Pridružio se Hrvatskoj vojsci kao dobrovoljac 1991. godine i bio je raspoređen u Ante Paradžik prvu postrojbu. Bio je iskusan vojnik, poznavatelj cjelokupne vojne strategije i mozak postrojbe HOS-a. Bio je stručnjak za eksplozive, protuoklopna sredstva i pješačku borbu, ostao je upamćen po svojim izviđanjima i diverzijama, iz kojih je nerijetko izlazio ranjen, a posebno se pamti njegov podvig kada je Škabrnje sa svojih 60-tak suboraca branio 45 dana.
Suborci svjedoče da je bio moralna vertikala u paklu rata - palež i pljačka ispred njega se nisu smjeli spomenuti, a zarobljene vojnike tretirao je časno.
Crowley je poginuo 10. lipnja 1995. godine na južnom bojištu, u zadnjim mjesecima rata. Kako su rekli njegovi suborci: "Došao je kao stranac, ali nije umro kao stranac." Pokopan je na splitskom groblju Lovrinac.
Za izniman doprinos obrani Hrvatske, posmrtno je odlikovan visokim državnim odličjem – Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. U svom zahtjevu za hrvatsko državljanstvo napisao je: "Došao sam u Hrvatsku boriti se za njezinu slobodu. Volio bih ovdje ostati i nakon rata, ako preživim. Hrvatska i Hrvati su moj dom".
Njegova žrtva i predanost ostali su trajno upisani u kolektivno sjećanje hrvatskih branitelja i naroda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....