Na Ekonomskom fakultetu uspješno je održan još jedan u nizu panela u sklopu serijala EFST Talks, koji kontinuirano okuplja stručnjake i zainteresiranu javnost oko aktualnih društveno-ekonomskih i političkih tema. Ovoga puta fokus rasprave bio je na iznimno aktualnoj i kompleksnoj temi: "Geopolitika: novi svjetski poredak i perspektiva Hrvatske“.
U uvodnom dijelu naglašeno je kako se svijet nalazi u razdoblju ubrzanih globalnih promjena, obilježenih redefiniranjem međunarodnih odnosa, jačanjem novih političkih i ekonomskih blokova te sve izraženijim sigurnosnim i energetskim izazovima i neizvjesnosti. U takvom kontekstu, postavljeno je ključno pitanje: kakvu poziciju Hrvatska zauzima u novom svjetskom poretku, kako promjene koje se događaju utječu na male države, jesu li one primarno promatrači ili mogu biti aktivni sudionici u oblikovanju vlastite pozicije, na koji način globalna kretanja utječu na njezino gospodarstvo i društveni razvoj te postoji li uopće više stabilan svjetski poredak i gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska.
Na panelu su sudjelovali istaknuti akademski stručnjaci: prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Robert Barić i izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Bruno Ćorić, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Raspravu je moderirala prof. dr. sc. Zdravka Aljinović s Katedre za kvantitativne metode Ekonomskog fakulteta u Splitu. Panel je započeo temom utjecaja i moći Sjedinjenih Američkih Država, sudbinom dolara, a panelisti su se dotakli i rusko-ukrajinskog te iransko-izraelskog rata.
Međunarodni ekonomski odnosi
- Geopolitički izazovi u svakom smislu otvaraju jednu egzistencijalnu prijetnju za Republiku Hrvatsku. Mislim da naša javnost nije u potpunosti svjesna toga i ovo je naš pokušaj da otvorimo tu raspravu u akademskoj zajednici, da otvorimo povijesne, geopolitičke, geografske, političke, strateške i vojne teme koje u ovom trenutku postaju jako bitne - kazao je dekan Ćorić i dodao, što se tiče međunarodnih ekonomski odnosa, kako mu se čini da su prošla vremena u kojima su ti odnosi bili zasnovani samo na zakonima ekonomije.
- Sve više dolaze vremena u kojima ti međunarodni ekonomski odnosi ulaze u sferu politike, projiciranja moći, kontroliranja trgovinskih puteva, ulaze u sferu kontroliranja tehnologije i dostupnosti sirovina. U takvim situacijama, za male zemlje poput RH je nužno partnerstvo, u našem slučaju prvenstveno mislim na sudioništvo u Europskoj uniji – dodao je dekan.
Tijekom panela otvorena su brojna pitanja vezana uz promjene u globalnoj ravnoteži moći, ulogu Europske unije u suvremenim geopolitičkim procesima, kao i izazove s kojima se suočavaju manje države poput Hrvatske. Panelisti su se složili kako je današnji međunarodni sustav sve manje predvidiv te kako sigurnosna, energetska i ekonomska pitanja postaju sve snažnije isprepletena.
- Čini mi se kako mi, bez obzira na to što mi na cijenu energenata, kao i na zbivanja u Hormuškom tjesnacu ne možemo napraviti puno, strašno je važno da barem možemo voditi ozbiljnu raspravu o tome što se događa i na koje načine bi se mala zemlja trebala postaviti. Ušli smo u veliku promjenu svijeta, ne restrukturira se samo pitanje ekonomske i energetske sigurnosti koje će utjecati na svakodnevni život poput vožnje avionima, nego smo zapravo ušli u dubinsko preslagivanje svijeta - zaključio je prof. Jakovina.
Položaj Hrvatske
Izv. prof. Kotarski citirao je talijanskog neomarksista Antonia Gramscija koji je kazao da stari poredak umire, a novi se muči da se rodi.
- To je govorio u međuratnom razdoblju, a čini mi se da istu stvar možemo primjeniti i na zbivanja danas. Imamo trgovinske ratove, financijske sankcije poput SAD-a koji od 2000. godine eksponencijalno povećava broj financijskih sankcija - kazao je.
Poseban naglasak stavljen je na položaj Hrvatske unutar Europske unije i NATO-a, kao i na mogućnosti koje proizlaze iz članstva u tim integracijama, ali i ograničenja koja takav okvir donosi. Raspravljalo se i o potrebi jačanja strateškog promišljanja u vanjskoj politici, kao i o važnosti obrazovanja i stručne analize u razumijevanju globalnih procesa.
Sudionici su također istaknuli kako Hrvatska, unatoč svojoj veličini, može imati značajniju ulogu kroz pametno pozicioniranje, regionalnu suradnju i fokus na specifične gospodarske i sigurnosne niše. Naglašena je i važnost prilagodbe gospodarstva globalnim trendovima, posebno u kontekstu energetske tranzicije, digitalizacije i promjena u lancima opskrbe. Serijal EFST Talks nastavlja svoju misiju otvaranja relevantnih i suvremenih tema te poticanja kritičkog promišljanja o izazovima koji oblikuju budućnost Hrvatske i svijeta, a sljedeće predavanje najavljeno je za sredinu svibnja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....