"Nova obveza prikupljanja suglasnosti 2/3 vlasnika stanova u zgradama, kao i svih susjednih vlasnika u zgradama, za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja smještaja izrazito je opasna, jer ima potencijal za veliko snižavanje kvalitete života u zgradama", riječi su dr. sc. Asmira Gračanina, psihologa i izvanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Rijeci, koji se referirao na jednu od novina u Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada oko koje se u javnosti digla velika prašina.
Upravo je Zakon o upravljanju i održavanju zgrada jedan od onih kojega je, uz Zakon o lokalnim porezima i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) ozbiljno dovela u pitanje i Ustavnom sudu Republike Hrvatske uputila prijedlog za ocjenu suglasnosti spomenutih zakona s Ustavom RH.
U udruzi drže kako se njima krše temeljna prava građana te ugrožava egzistencija tisuća hrvatskih obitelji koje se bave iznajmljivanjem smještaja. Kao ključne argumente protiv ustavnosti ističu retroaktivno ograničavanje vlasničkih prava, jer se novim propisima nameću uvjeti koji iznajmljivačima oduzimaju već stečena prava.
Stoga, između ostalog, i zahtjev o potrebnoj dvotrećinskoj suglasnosti smatraju protuustavnim i ničim opravdanim kršenjem vlasničkih prava i sloboda, ali i očitu diskriminaciju temeljenu na načinu i vremenskom trajanju iznajmljivanja stana.
Namjera ili propust
"Time se stvaraju administrativne prepreke koje ugrožavaju egzistenciju ljudi, ali ni na koji način ne utječu na dostupnost stanova jer apartmani u stambenim zgradama ne čine ni 1 posto od više od 2 milijuna i tristo tisuća stanova u Hrvatskoj prema popisu stanovništva iz 2021. Argumenti za penalizaciju apartmana u zgradama počivaju na netočnim brojkama, a na istim se netočnim podacima, namjerno ili svjesnim propustom, temelji i Nacionalni plan stambene politike RH do 2030.", kaže Splićanka Hana Matić, dopredsjednica Udruge SMOi, dodajući kako udruga za svoje tvrdnje ima dokaz u vidu adekvatne dokumentacije predočene i Ustavnom sudu.
Dr. sc. Asmir Gračanin, riječki znanstvenik i profesor u području psihologije, u startu ističe kako je pobornik ozbiljne regulacije količine stanova koji se daju u kratkoročni najam ("i sam živim u neboderu sa 70 stanova u kojem se trenutno dva daju u kratkoročni najam"), te smatra da za održavanje kvalitete života građana država mora dobro planirati kvote za tu djelatnost, kako u zgradama, tako i na razini čitavih naselja.
Štetna obveza
Ipak, propisanu obvezu za iznajmljivače o ishodovanju odobrenja za svoju djelatnost od suvlasnika prostora u zgradama u kojima imaju apartman karakterizira kao izrazito štetnu.
"Prvo, ona će uvelike ugroziti društvene odnose u zgradama, što će dovesti do pada, a ne do porasta kvalitete života, tako što će dovoditi do velikih neslaganja, pa čak i do ozbiljnijih oblika sukoba među stanarima. Drugo, rezultirat će time da će sam proces traženja odobrenja često biti temeljen na igrama moći, a time i na prisili, bez obzira na to dođe li do odobrenja ili ne (što u startu anulira ciljeve samog propisa). Treće, dovest će do smanjenja povjerenja u državne institucije i društvo općenito. Četvrto, znatno će otežati funkcioniranje zgrada kao (po novom zakonu) pravnih osoba", mišljenja je prof. dr. sc. Gračanin.
Riječki psiholog, između ostalog, navodi kako će iznajmljivači biti izloženi samovolji drugih stanara koji "iz bilo kakvih subjektivnih razloga mogu jednostavno reći ne, a pri tome su npr. utjecajniji od tražitelja odobrenja ili postoji opravdani strah od ulaženja s njima u raspravu".
"Nedvojbeno je da će u brojnìm slučajevima stanari zgrada pristajati na davanje dozvola ne zato jer se slažu s time da im turisti budu u zgradi (što ovaj zakon službeno pokušava riješiti), nego zato jer imaju određeni strah od pojedinaca koji će od njih tražiti dozvolu. Također će se stvoriti prostor za manipulacije, gdje će pojedinci, koji su vještiji i koji imaju što za ponuditi zauzvrat, uspjeti ishodovati odobrenja od ključnog broja (i ključnih) stanara. Ovdje ulazimo u domenu potkupljivanja, pa i crnog tržišta. Ukratko, ovaj zakon jasno omogućava nadvladavanje slabijih od strane jačih", kaže psiholog.
Spiralna eskalacija
Spominje i osjećaj nepravde, pa podastire primjer potencijalne situacije - u privatnim kućama koje se nalaze u nekom naselju pojedinci će moći bez problema iznajmljivati prostor, ali možda ne i iznajmljivač u nekoj zgradi u istoj četvrti, jer nije dobio potreban broj suglasnosti njezinih ostalih suvlasnika..
"Osjećaj nepravde je neminovan, a kada se uvede ovakav izvor razdora među stanarima, proces donošenja svih drugih odluka koje stanari zajednički trebaju donositi postat će mukotrpan što će često blokirati rješavanje gorućih problema u zgradama. Nije teško zamisliti situaciju u kojoj grupa suvlasnika kojoj je uskraćeno pravo na rad odbija glasati za prijedlog drugih suvlasnika koji, primjerice, žele obnoviti pročelje zgrade.
Sa sigurnošću ukazujem na mogućnost spiralne eskalacije koja će ponekad dovesti i do nasilnih sukoba", upozorava psiholog dodajući kako svi opisani procesi imaju veliki potencijal rezultirati višestrukim sudskim tužbama, što će dodatno opteretiti već ionako opterećeno hrvatsko pravosuđe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....