Županija splitsko-dalmatinska organizirala je u palači Milesi - Zavodu HAZU promociju projekta "Povratak korijenima" na kojem su se okupili predstavnici gradova, općina i turističkih zajednica te je predstavljena inicijativa izrade registra "Povratak korijenima", jedinstvene baze podataka s informacijama o značajnim osobama i literaturi vezanoj uz lokalnu povijest. Projekt ima za cilj očuvanje i promociju bogate povijesne baštine Županije te povezivanje zajednica s njihovim povijesnim nasljeđem.
Dožupan Stipe Čogelja ovaj je projekt nazvao izlaskom izvan okvira i novim načinom razmišljanja o Splitsko-dalmatinskoj županiji.
- Želimo turizam prilagoditi domaćem čovjeku, iz Hrvatske, a naša je županija naujuspješnija kad je u pitanju povratak iseljenika te smo uspostavili usku suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan domovine – kazao je Čogelja, dok je Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet izrazila zadovoljstvo uključivanjem u procese, te zahvalila među ostalim i Renati Tešiji pokretačici nekih od najboljih projekata Splitsko-dalmatinske županije.
- Započeli smo edukaciju licenciranih vodiča s područja naše županije u izradi tematskih turističkih vođenja na temu iseljeničkih priča, a genealoški turizam globalna je tema – kazala je Matea Dorčić.
Registar osoba
Županija će formirati registar “Povratak korijenima”, bazu podataka o osobama i literaturi vezanu uz lokalnu povijest koja će služiti kao temelj za daljnje aktivnosti u očuvanju i prezentaciji naše baštine, te potaknuti lokalne vlasti da imenuju koordinatora za suradnju s licenciranim turističkim vodičima i istraživačima korijena.
Potom su održana tri predavanja, najprije je govorio Vladimir Matek, po struci liječnik a po iskustvu dipomat, novinar i publicist, autor knjiga o europskim institucijama i genealogiji, koji danas aktivno istražuje povijesne i rodoslovne teme. Iz njjegova bavljenja obiteljskom i lokalnom proviješću i drugim rodoslovnim temama u okviru Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” proizašla je knjiga “Otkuda ste g. Matek”.
Govorio je o važnosti lokalne povijesti i baštine, kao jednog od elemenata identiteta zajednice,
- Rodoslovljima se potanko moguće baviti ljudima koji su u mirovini jer to istraživanje zahtijeva pretragu velikog broja arhivskih dokumenata i puno potrošenog slobodnog vremena. Gdje god bih se našao uvijek bi me netko pitao: “Otkuda ste g. Matek?”.
U Hrvatskoj postoje četiri skupine Mateka koji međusobno nemaju obiteljske veze. Moji su iz Jesenica kod Maslenice, a ispostavilo se da relativno blizak rod imamo u Vukovaru, a ima nas i na drugim kontinentima, poput Amerike i Australije. Svoje sam rodoslovlje istražio do polovice 18. stoljeća što je u našim okolnostima priličan uspjeh jer u našem kraju nisu sačuvane knjige rođenih do 1824. godine. Ali ako čovjek ne prouči lokalnu, pa i globalnu povijest onda neće ni shvatiti što se događalo s njegovim precima – objasnio je Vladimir Matek, navodeći kako je Robert Jerin, čelnik Hrvatske bratske zajednice u Clevelandu objavio 2000. godine priručnik o metodama genealoške pretrage za naše iseljenike, koje svake godine u grupama dovodi u njihov rodni kraj.
- Naši ljudi u Južnoj Americi teže su dostupni nego u SAD-u, no u Sao Paolu živi čovjek koji održava rodoslovne tečaje za naše iseljenike. Za vrijeme boravka u Beču upoznao sam Javiera Pavlinicha iz Perua i Milenka Skoknicha iz Čilea koji su znali da su porijeklom iz Hrvatske ali ništa više od toga, a doveo sam ih nekoliko puta u Hrvatsku. Oni koji su kasnije iselili nisu izgubili kontakte s domovinom, pa tako u Švedskoj postoji Festival hrvatske kulture. Njihovu djecu moguće će interesirati odakle im dolaze preci. Broj upita koji dolaze našem Hravtskom rodoslovnom društvu sve je veći i stoga su ovakvi projekti hvalevrijedni – istaknuo je Matek.
Oblikovanje identiteta
Drugi predavač bio je Ante Ćaleta, voditelj splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika, te je približio kako su iseljavanja i povratci oblikovali naš identitet i istaknuo da genealoški turizam može postati snažni alat u povezivanju iseljene i domicilne Hrvatske.
Renata Tešija iz Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije predstavila je projekt “Povratak korijenima” koji predstavlja veliki potencijal za razvoj kulturnog turizma i očuvanje lokalne povijesti a suradnja jedinica lokalne samouprave ključna je za njegov uspjeh.
Po službenim procjenama i statističkim ekspertizama procjenjuje se da oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta.
U SAD-u ih je oko 1,2 milijuna, u Njemačkoj oko 500 tisuća, Argentini, Australiji i Kanadi po 250 tisuća, u Čileu oko 200 tisuća, Novom Zelandu 100 tisuća, Austriji 90 tisuća, Švicarskoj 80 tisuća, Brazilu 70 tisuća iseljenika i njihovih potomaka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....