Može li autentična dalmatinska spiza postati ključni magnet za goste koji traže više od klasičnog odmora? Odgovor na to pitanje ponudila je panel-rasprava "Okusi Dalmacije: kako lokalni proizvodi postaju turistički adut?", održana u sklopu konferencije Slobodne Dalmacije "Od resursa do proizvoda veće vrijednosti".
Pod moderatorskom palicom Leticije Hrenković, stručni su sugovornici raspravljali o povezanosti poljoprivrede, gastronomije i turizma.
Svoje ideje o plasiranju domaćih proizvoda na turističko tržište podijelili su panelisti: direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Ivana Vladović, direktor tvrtke "Pršut Voštane" Miro Šabić, potpredsjednik Udruženja Vino Dalmacije Leo Gracin, zamjenik ravnatelja Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije Mate Krce i Nikola Marušić, chef restorana "Mediterranee" u hotelu "Ambasador".
Miro Šabić okupljene je upoznao sa strukturnim problemima u lancu proizvodnje dalmatinskog pršuta, od nedostatka kvalitetnih domaćih svinja i apsurda da se domaća sirovina obrađuje u Mađarskoj, preko skupih i strogih tehnoloških i higijenskih standarda (HACCP, IFS), do problema s kupcima koji zbog ekonomske krize često biraju jeftinije, industrijske alternative.
– Svinja u Hrvatskoj nedostaje, mi jednostavno nismo dostatni u tom dijelu. Tehnološki proces proizvodnje pršuta, od soljenja, dimljenja, prešanja do zrenja, iznimno je zahtjevan, i svaka faza mora biti odrađena vrhunski da bi se dobio finalni proizvod visoke kvalitete – rekao je Šabić.
Leo Gracin fokusirao se na neraskidivu vezu između gastronomije, vina i turizma. Naglasio je da se Hrvatska ne smije natjecati samo masovnim brojkama i suncem, već autentičnim doživljajem, kvalitetnim lokalnim proizvodima i bliskom suradnjom ugostitelja s domaćim OPG-ovima. U kontekstu vinara posebno je naglasio važnost udruživanja pa je dalmatinske vinare ovom prilikom pozvao da se priključe Udruženju Vino Dalmacije.
– Cilj je da se različiti proizvođači udružuju preko zajedničkog nazivnika, a to je zaštićena oznaka. Svi imamo postojeće četiri zaštićene oznake izvornosti, ali trebali bismo napraviti jedinstvenu zaštićenu oznaku Dalmacije koja bi bila zajednička za cijelu regiju. To je težak zadatak, ali takav bi nam postupak omogućio da zbrojimo značajne količine. Marketing je jedna od ključnih karika kada se približavamo kupcu i objašnjavamo zašto je naše vino skupo, umjesto da nastupamo raspršeno, bez zajedničke platforme – rekao je.
Mate Krce povezao je tradiciju, ljekovito bilje poput čuvarkuće i kopra te prirodne pripravke s modernom prezentacijom. Istaknuo je važnost obrazovanih mladih ljudi i studenata koji svojim znanjem postaju ambasadori hrvatske kvalitete u svijetu.
– Mi smo s pripravcima i ljekovitim biljem izišli na tržište još 2014. godine, vodeći računa o najvišim standardima. Imamo stotine studenata, vrhunskih po rezultatima na državnoj maturi, koji s toliko znanja i truda ulaze u ove priče da nam oni postaju najbolji ambasadori naše baštine i kvalitete u svijetu – kazao je.
Ivana Vladović naglasila je da Dalmaciju više ne smijemo promovirati samo kao klasičnu destinaciju, već kao autentičan doživljaj. Posebno se osvrnula na osvajanje titule Europske gastrodestinacije za 2027. godinu, ali i na važnost produljenja sezone na predsezonu i posezonu.
– Plaža i sunca ima svugdje, ali ono autentično, kad se kuša hrana i čaša našeg vina, jest ono što čini prepoznatljiv doživljaj. Zato smo i proglašeni gastrodestinacijom u Europi. Nama stalno trčanje za brojevima ne donosi kvalitetnog gosta, puno nam je važnije da gost dođe u predsezoni ili posezoni, da konzumira naše domaće proizvode i da inzistiramo na vrhunskoj kvaliteti – smatra.
Chef Marušić smatra da je važno koristiti lokalne namirnice i pokušati se ne voditi lakom zaradom. U cijelom tom procesu, smatra, iznimno je važna suradnja s lokalnim proizvođačima.
– Koncept našeg hotela i restorana jest da praktički isključivo lokalne namirnice plasiramo kroz meni. Težak je to posao jer traži i od proizvođača da se prilagode našim potrebama, a nama je cilj stvoriti mrežu dobavljača. Nismo u ovome da bismo uzeli novac brzo, preko noći. Lako je raditi sezonu i zaraditi, ali ako ne ponudiš autentičnu i kvalitetnu priču s domaćim proizvodima, pitanje je kako ćeš opstati sljedećih sezona.
Mi smo s našim zaposlenicima išli izravno do proizvođača na teren, sjedali s njima i dogovarali što želimo i što je izvedivo. To je težak posao "na mišiće", jedan po jedan dobavljač. Znatno nam je lakša komunikacija s mlađim generacijama koje se odlučuju za poljoprivredu jer imaju više sluha za potrebe modernog ugostiteljstva. Moramo imati strpljenja s obje strane da bismo stvorili stabilan lanac – zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....