One se valjaju i tuku, a kako se izrađuju? Marko je jedan od zadnjih meštara od zanata: ‘Ja oblikujem, žena brokvaje...‘

Balote su, to svi znaju, jedan od simbola Dalmacije, ali jeste li se ikada zapitali od čega se proizvode, tko ih, gdje i kako izrađuje? Odgovore na ova pitanja pronašli smo u Potravlju, gdje nam je tajnu o izradi balota, staru više od 100 godina, otkrio Marko Kunac, posljednji proizvođač drvenih balota.

Marko se proizvodnjom drvenih balota bavi već gotovo 40 godina, a posljednjih 10 proširio je zanat i na izradu drvenih gusala. Kako nam objašnjava, zanatom se počeo baviti jer su to tada svi radili.

– Ja ovo radim već priko 40 godina. Onda je to radio svak u selu, pa i ja, naučio se i krenuo. Prije su se izrađivale na ruke, a sada je to već lakše jer imaš tokarski stroj koji ti napravi oblik u 2-3 minute – kaže nam Marko Kunac.

Za Marka se može reći da je meštar od klena – drva koje raste u kamenjaru, jer je posljednji proizvođač balota od takvog materijala, a uz to od klena izrađuje i drvene gusle. Marko kaže da je sam naučio izrađivati predmete od drva, provodeći dane u svojoj radionici, a također otkriva i koliko je balota izradio u životu.

‘Napravija san cili vagon...‘

– Ja se ujutro ustanem, popijem kavu pa se spustim u radionu, tu sam onda do nekih 13 sati, nakon čega ručam i odmorim se i onda se opet vratim. Sve sam naučio izrađivati sam, malo po malo, vidio sam kako nešto izgleda i probao. Napravija sam ih cijeli vagon, ne zna im se broja, ali sigurno ode oko 150 misečno, s tim da je potražnja nekad bila veća nego danas, ali i proizvođača je bilo više – objašnjava Marko.

Naš sugovornik istaknuo je i da često čuje da proizvođača drvenih balota više nema nigdje, što mu nije drago čuti s obzirom na to da je cijeli radni vijek posvetio upravo proizvodnji ove drvene kugle.

– Tko kaže da niko više ne pravi drvene balote, laže. Evo me! – govori Marko.

Proizvodnja jedne balote odvija se u nekoliko etapa. Prva je izrada oblika na stroju, koja traje nekoliko minuta, a zatim slijedi onaj teži dio – brokvanje. To može trajati i po nekoliko sati, dok se brokva po brokva ne zabode u drvenu kuglu, a u tome Marku pomaže tko drugi nego njegova supruga. Gospođa se uključila u razgovor pa nam je rekla da je Marko stalno u radionici, a da ona ispred brokvaje, pa kako ko prođe, vidi nju da udara.

Sam naučio izrađivati gusle

Posljednji je korak premaz, za koji se koristi laneno ulje kako bi očvrsnule. Balote mogu biti raznih veličina, promjera od 9, 10, 10,5 ili 11 centimetara, a ovaj čuveni balotar kaže da je savršena i najbolja za igru ona promjera 10,5, a kako kaže, za četiri balote potreban je cijeli dan.

Marko je također član Udruge za očuvanje baštine Cetinske krajine, a iz svega što nam je rekao definitivno zaslužuje titulu čuvara ove tradicije. Osim balota izrađuje i gusle, za koje nam kaže da mu treba čak nekoliko dana da bi izradio samo jedno sviralo.

Izrađivati i svirati ovaj instrument naučio je sam, a njegov je dar prepoznat i izvan granica Lijepe naše. Za nas je također odsvirao nekoliko tonova i može se reći da je ovaj samouki i skromni čuvar tradicije svoga kraja pravo iznenađenje vrijedno svake riječi.

Marka možete sresti na njegovoj adresi u Potravlju, ali i na različitim sajmovima na Dračevcu, u Zadvarju, Benkovcu, gdje izlaže svoja drvena blaga.