Na posljednjoj konferenciji za medije kandidat nezavisne liste Popravi grad Ante Zoričić iznio je alarmantne podatke o onečišćenju prirode i njezina podzemlja.
– U Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirano je čak 79 jama i špilja koje su pretrpane otpadom – od lešina i lijekova do granata iz Drugog svjetskog rata. Najopasnije je od svega to što taj otpad završava u vodi koju svakodnevno pijemo – upozorio je Zoričić.
Unatoč brojnim upozorenjima, u županiji se malo toga poduzima kako bi se spriječilo bacanje otpada u krško podzemlje. Nažalost, Dalmacija prednjači u ovim opasnim "modernim" navikama koje ugrožavaju jedinstvenu podzemnu faunu i zalihe pitke vode.
Nedavni slučaj kod arheološkog nalazišta Velika peć u Grabovcu, blizu Šestanovca, dodatno svjedoči o bezobzirnosti pojedinaca. Uređujući apartmane, nepoznati počinitelj istresao je glomazni otpad na šumski put, no savjesni komunalni redar Josip Maslov nije stao dok nije otkrio krivca.
– Pretražujući smeće, pronašao sam račun za namještaj koji nas je doveo do počinitelja. Nakon zapisnika i očitovanja, dotični je u roku od nekoliko dana sanirao štetu o vlastitom trošku – kaže Maslov.
Nažalost, ovakvi slučajevi nisu rijetkost. Nerijetko se radi o ljudima s Makarske i Omiške rivijere koji unajmljuju obrtnike iz Imotske krajine za radove na apartmanima, a oni onda nakon povratka istresaju otpad po Zabiokovlju umjesto da ga odlože na legalnim odlagalištima poput Karepovca.
– U većini slučajeva ne radi se o domaćem stanovništvu. Domaći ljudi nisu toliki problem. Veći su problem investitori s obale i njihovi izvođači radova. Postavili smo nekoliko kamera, ali trebalo bi ih još da pokrijemo sve kritične točke – dodaje Maslov.
Sličnih primjera ima i u općini Lovreć. Bunari u Grabovcu i Goričaju zatrpani su do te mjere da su danas gotovo nevidljivi, a nekoć su bili izvor života.
– Danas ni "b" od bunara nije ostalo. Zarasli su u travu, draču i prekriveni raznim vrstama nerazgradivog otpada – žali se mještanin Ivan Šarić.
Još alarmantniji slučaj zabilježen je u jami Kopilica kod zaseoka Ivanovići, gdje su nesavjesni pojedinci godinama bacali klaonički i drugi opasni otpad. U suradnji s Hrvatskim šumama i komunalnim redarstvom, prilaz jami nedavno je blokiran velikim kamenjem, postavljena je ploča o zabrani odlaganja i oznaka da je područje pod videonadzorom.
– Sanirali smo većinu smeća, ali problem i dalje postoji. Ljudi pronalaze kozje staze i nastavljaju s ilegalnim odlaganjem – kaže Jozo Skender, komunalni redar općine Lovreć.
Po njegovim riječima, najveći dio otpada dolazi upravo s obale – iz apartmana i s gradilišta.
– Radnici dobiju novac, a nama ostave smeće. Bez strožih kazni i više kamera teško ćemo zaustaviti ovaj val – upozorava Skender.
U Lovreću, ali i šire, speleološki objekti koji su nekoć bili prirodna čuda sada su devastirani. Jama Vrbica, iako bogata špiljskim ukrasima, danas je prepuna otpada, a stalagmiti su razbijeni. Slična je situacija i s Biškinom golubinkom i brojnim drugim špiljama, ponornicama i jamama na području Imotskog, osobito u Imotskim Poljicima.
Speleološko dobro kod zaseoka Biloši danas je zatrpano s oko 60 kubika otpada, uključujući komunalni i biološki otpad, a tragovi na stropu pokazuju do koje se razine voda dizala.
Dalmacija, osobito njezin zagorski dio, sve više nalikuje na jedan veliki divlji deponij – "besplatni Karepovac" za apartmandžije s obale. Oni se hvale brojem gostiju i zaradom, ali pokušavaju uštedjeti na zbrinjavanju otpada, ostavljajući za sobom ekološku katastrofu. Sve dok se ne nađe netko poput Josipa Maslova, koji će im naplatiti njihovu bahatost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....