Pooštravaju se mjere za kreditiranje građana! HNB oprezna, krediti i cijene stanova rastu, a kriza samo što nije...

Hrvatska narodna banka (HNB) puše na hladno i nastoji smanjiti rizičnost kredita novih dužnika i pojačati dodatno otpornost banaka.

Trenutačno su na snazi dvije makrobonitetne mjere koje je HNB odlučila pooštriti, premda s rizičnošću i otpornošću banaka nema problema, ali nije rečeno da će vremena koja dolaze biti bez problema. Jer, krediti rastu i dalje, cijene stanova skaču snažnije od rasta dohodaka ili troškova gradnje, dok je neizvjesno kakvo nas čeka sutra u pogledu ekonomije i financijskih uvjeta...

Od prvog listopada središnja je banka smanjila kvotu dopuštenih odstupanja u kreditiranju potrošača te je prije tri dana najavila podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja. Ta stopa trenutačno iznosi 1,5 posto i porast će na dva posto od prvog dana iduće godine i tu nije kraj tom rastu. Prije dva dana je HNB najavila da će povećati tu stopu na 2,25 posto od listopada 2027. što je vrlo blizu propisanom maksimumu od 2,50 posto.

Iz središnje banke objašnjavaju da se tako u vremenima rasta osigurava dodatni kapital koji jača sposobnost banaka da podnesu gubitke i nastavak kreditiranja domaćega nefinancijskog sektora u slučaju iznenadnog šoka ili nepovoljnih makrofinancijskih kretanja.

- HNB će i nadalje pozorno pratiti razvoj cikličkih ranjivosti u svjetlu domaćih i globalnih gospodarskih i financijskih kretanja te će po potrebi prilagođavati makrobonitetne mjere radi njihove optimalne kombinacije. Ovisno o okolnostima, to može uključivati daljnje povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ako ciklički rizici dodatno porastu, ali i njezino trenutačno otpuštanje ili odustajanje od najavljenog povećanja u slučaju znatnog pogoršanja ekonomskih i financijskih uvjeta, kao i dodatno prilagođavanje drugih makrobonitetnih mjera – kažu u središnjoj banci.

Stezanje

Od srpnja prošle godine HNB je bankama uvela ograničenja kriterija kreditiranja potrošača kao preventivnu makrobonitetnu mjeru kako bi se zaustavilo uočeno popuštanje kriterija kreditiranja, smanjila prezaduženost i nakupljanje rizika u novim kreditima.

Za stambene kredite određeno je da ukupna mjesečna otplata kredita može iznositi 45 posto mjesečnih primanja dužnika a 40 posto za gotovinske kredite. Ta pravila ostaju na snazi i dalje, ali se od 1. listopada značajno smanjuju dopuštene iznimke.

Tako banke u svakom tromjesečju mogu mimo navedenih ograničenja odobriti do 10 posto umjesto 20 posto stambenih kredita i pet posto umjesto 10 posto nestambenih kredita, kao i do 10 posto (prethodno 20 posto) kredita potrošačima mimo ograničenja omjera iznosa traženog kredita od 90 posto procijenjene vrijednosti nekretnine.

Iz HNB-a kažu da su u prvih godinu dana primjene mjera, novi krediti u prosjeku ugovarani uz održivije kriterije, što se ogledalo u snažnom padu udjela kredita ugovorenih uz povišene razine propisanih udjela. Ističu da se udio kredita s povišenim omjerom udjela dugova u ukupnim primanjima donekle smanjio zbog nižih kamata u promotivnim akcijama banaka.

Sniženje kamatnih stopa istodobno je mehanički smanjilo efektivnu restriktivnost ograničenja i povećalo kreditnu sposobnost potrošača jer se njime smanjuje teret otplate konkretnoga kredita ili omogućava ugovaranje višeg iznosa kredita uz jednak mjesečni anuitet. To može potaknuti povećanje zaduženosti kućanstva, a onda i osjetljivosti na buduće makroekonomske poremećaje, osobito u uvjetima ponovnog jačanja ponude kredita s promjenjivom kamatnom stopom.

Neizvjesnosti

- Udio neprihodonosnih u ukupnim kreditima već se godinama smanjuje te je trenutačno na povijesno niskim razinama. No, kvaliteta nedavno odobrenih kredita pogoršava se brže nego za kredite prethodnih godišta, što upućuje na mogućnost skorog preokreta dosadašnjeg trenda smanjivanja udjela neprihodonosnih kredita – ukazuju u HNB-u.

Iz središnje banke navode da su kratkoročni pokazatelji kreditne aktivnosti i dalje povišeni, dok cijene stambenih nekretnina snažno rastu, što dodatno jača već povišene cikličke ranjivosti.

Cijene stambenih nekretnina su u prvom tromjesečju ove godine porasle za 14,3 posto na godišnjoj razini, nakon 14,1 posto u 2025., brže nego u većini članica EU-a. Istodobno se rast zaposlenosti i plaća usporio, pa se jaz između brzine rasta cijena nekretnina i dohodaka kućanstava dodatno proširio, a priuštivost stanovanja smanjila. Rastu cijena pridonijele su i niže kamatne stope na stambene kredite te porezni poticaji za kupnju stambenih nekretnina.

Iz HNB-a su proteklih mjeseci upozoravali da uz domaće okidače za rast rizičnosti ima dosta i onih koji nemaju nikakve veze s Hrvatskom, ali bi je sigurno pogodili.

Sukobi na Bliskom istoku su glavni potencijalni okidač narušavanja globalne financijske stabilnosti jer mogu donijeti nova poskupljenja energenata i rast inflacije koja bi se nepovoljno odrazila na realne dohotke kućanstava i zarade poduzeća, otežavajući im redovitu otplatu dugova. Uz to, cijene dionica tehnoloških kompanija povezanih s primjenom umjetne inteligencije počivaju na iznimno visokim očekivanjima budućih zarada pa su osjetljive na svaku promjenu tih očekivanja.

Premda je izravna izloženost domaćega financijskog sustava tim dionicama ograničena, to ne znači da se nagli pad cijena tih dionica ne bi prenio na europska tržišta kroz pojačanu kolebljivost i rast nesklonosti riziku.

Takav bi zaokret mogao dovesti i do naglog rasta prinosa na korporativne obveznice i osjetno pogoršati uvjete financiranja gospodarstva. Rast nesklonosti riziku na globalnim tržištima povećao bi i trošak novog zaduživanja i refinanciranja postojećeg duga.

Budući da državne obveznice čine znatan dio bankovne imovine, nagli pad njihovih cijena umanjio bi vrijednost portfelja i oslabio kapitalnu poziciju banaka. Rast premija za rizik i pooštravanje uvjeta financiranja povećali bi i cijenu kredita privatnom sektoru, čime bi se vanjski fiskalni šok prenio na domaći bankovni sustav...