LIVENastavlja se ‘pokolj‘ na burzama, i dioničari tvrtki u RH u pola sata izgubili milijarde; ‘Šok kakav još nismo vidjeli‘

Dioničari tvrtki u RH u pola sata izgubili milijarde

U ponedjeljak ujutro (oko 10 sati) indeks CROBEX Zagrebačke burze strmoglavio se za više od sedam posto. Krenula je panična rasprodaja dionica, dakle, što bi mogao biti uvod u žešću korekciju.

Dionica Atlantic grupe oko 10 sati bila je u minusu od 7,4 posto, Podravke 5,84 posto, HT-a oko pet posto, IGH-a 18 posto, Dalekovoda 13 posto, Končara devet posto.

Podravka je u samo pola sata pala za osam eura te završila na 129 eura, najnižoj razini od početka prosinca lani. Tržišna vrijednost kompanije pala je ispod milijardu eura, javlja Danica.hr.

Ekonomski analitičar: ‘Recesija kuca na vrata, Musk gubi silan novac‘

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio globalno uvođenje carina, europski čelnici nisu dugo čekali s odgovorom. Bruxelles je već najavio carine od 25 posto na američki aluminij i čelik, uz dodatne mjere koje bi mogle uslijediti.

Aktualnu situaciju za HTV komentirao je ekonomski analitičar Dejan Kovač.

– Nitko nema čarobni štapić da predvidi dnevne oscilacije, ali sigurno je da trend pada postoji, rekao je Kovač, naglasivši kako tržište svakodnevno reagira na nove informacije, posebno sada kada su carine glavna tema.

Objasnio je da bi negativna očekivanja mogla dodatno smanjiti investicije kompanija i potrošnju građana, što bi nas gurnulo prema većim izgledima za recesiju.

– Već smo na 40 posto recesijskih očekivanja. Ako prijeđemo 50 posto, tržište će se ponašati kao da je recesija već počela, upozorio je i istaknuo da ovaj trgovinski udar nije nalik dosadašnjim bilateralnim carinskim ratovima.

– Ovo je šok za globalne lance nabave kakav još nismo vidjeli – rekao je i dodao kako će učinci biti različiti ovisno o sektoru: automobilska industrija će, primjerice, biti pogođena jače nego neki drugi sektori.

Osvrnuo se i na svakodnevne proizvode poput kave te kazao: ‘Kad gledate da su Kolumbija, Vijetnam i Brazil pogođeni carinama, nemoguće je da to neće imati efekta na cijenu kave koju pijemo svaki dan‘.

Komentirajući Trumpove procjene o prihodima od carina, Kovač je bio skeptičan.

– Oni su predvidjeli 500 do 700 milijardi dolara prihoda, no moje projekcije pokazuju da će to biti između 200 i 400 milijardi. I to neće biti dovoljno da pokriju proračunski deficit od 1,8 trilijuna dolara, naglasio je.

Dodao je kako će carine morati ostati na snazi, no odgovor drugih država bit će različit ovisno o njihovoj geopolitičkoj poziciji prema SAD-u.

Posebno zanimljivo bilo je pitanje o Elonu Musku, koji je, nakon najave carina, na burzi izgubio milijarde dolara u samo nekoliko sati.

– Njegova high-tech industrija mogla bi najviše stradati od dodatnih carina, posebno ako Europska unija odluči odgovoriti upravo na tom polju, rekao je Kovač.

Istaknuo je i da je Musk, svjestan prijetnji svom poslovanju, nedavno pozvao na stvaranje bezcarinske zone između SAD-a i EU, istupajući čak pred radikalnom talijanskom desnicom.

– Musk sada gubi kupce. Demokratski orijentirani Amerikanci poručuju da više neće kupovati Teslu, a i u Europi, nakon njegovog političkog angažmana, prodaja Tesli značajno je pala, rekao je.

Kovač je upozorio kako se politika i ekonomija ne mogu odvajati: ‘Loš politički PR može uništiti tržište. Trump i Musk promatraju politiku kao biznis, ali ekonomiju ne možete voditi kao poduzeće‘.

Kovač je komentirao i najave da bi Musk mogao uskoro napustiti Trumpov savjetnički tim.

– Pitanje je više posljedica lošeg političkog PR-a i korekcije high-tech dionica koje su ionako bile prenapuhane. Ove promjene se nisu dogodile preko noći, rekao je.

Dodao je kako restrukturiranje javnog sektora u SAD-u, koje je Musk provodio, nije bilo izvedeno na način koji bi donio dugoročne pozitivne rezultate. Smatra da će se ‘pravi efekti vidjeti tek kroz godinu do dvije‘.

EU je spremna uvesti protumjere ‘ako bude potrebno‘

EU je spremna braniti svoje interese proporcionalnim protumjerama ako bude potrebno, kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u telefonskom razgovoru s britanskim premijerom Keirom Starmerom.

Tijekom razgovora ponovno je potvrdila predanost EU-a uključivanju u pregovore sa SAD-om i izrazila svoju "duboku zabrinutost" zbog Trumpovih carina.

Starmer je osim s Ursulom von der Leyen razgovarao i s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i čelnikom njemačkog CDU-a Friedrichom Merzom i ponovio kako je razočaran zbog carina te je "naglasio da će nastaviti djelovati u nacionalnom interesu Ujedinjenog Kraljevstva".

Padaju i europske burze

Nakon pada tržišta dionica diljem Azije i europske burze u ponedjeljak su pale pri otvaranju, javlja BBC. Ubrzo nakon otvaranja njemački burzovni indeks DAX pao je gotovo 10%, dok je glavni indeks Londonske burze FTSE 100 pao gotovo 6%.

Trump: Nema razgovora osim ako nam ne plate puno novca na godišnjoj bazi

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da "ponekad morate uzeti lijek" kad su ga novinari upitali kako komentira turbulencije na globalnim tržištima kapitala, dodajući da nije namjerno utjecao na rasprodaje na tržištima, dok terminska tržišta ukazuju na još jedan težak burzovni dan.

"Ne želim da nešto pada, ali ponekad morate uzeti lijek da biste nešto popravili", rekao je Trump obraćajući se novinarima u zrakoplovu Air Force One u vezi s ekonomskim posljedicama njegovih sveobuhvatnih carina. "Druge zemlje su nas loše tretirale jer smo imali glupo vodstvo koje je dopustilo da se to dogodi", dodao je.

Trump u razgovoru s novinarima nije pokazao nikakav znak odustajanja od svojih planova oko carinske politike niti zabrinutost zbog golemih gubitaka na Wall Streetu, koji su već izbrisali gotovo 6.000 milijardi dolara vrijednosti američkih dionica u četvrtak i petak. "Što će se dogoditi s tržištima, ne mogu vam reći. Ali naša je zemlja mnogo jača", ustvrdio je Trump.

Kazao je i da neće sklopiti dogovor s Kinom ako se ne riješi trgovinski deficit koji SAD ima s tom zemljom. "Ako ne riješimo taj problem, neću sklopiti dogovor", rekao je Trump. Dodao je da je razgovarao s europskim i azijskim čelnicima o carinama koje je uvela njegova administracija, dodajući da "umiru od želje da se dogovore".

"Dolaze za stol. Žele razgovarati, ali nema razgovora osim ako nam ne plate puno novca na godišnjoj bazi", izjavio je Trump.

Američki carinici počeli su u subotu naplaćivati ​​Trumpove jednostrane carine od 10 posto na sav uvoz iz više od 180 država. Više "recipročne" carinske stope, koje se kreću u rasponu do 11 do 50 posto za pojedinačne zemlje trebale bi stupiti na snagu u srijedu.

Terminska tržišta najavljuju još jedan brutalni dan na burzama

U međuvremenu, terminski indeksi na Wall Streetu u minusu su oko 4 posto, što upućuje da će se u ponedjeljak nastaviti ‘pokolj‘ na tržištima, koji je pogodio globalne burze u četvrtak i petak.

Azijske burze na početku trgovanja u ponedjeljak ponovno su oštro pale, pri čemu je indeks najveće azijske burze, Tokijske, potonuo 8 posto. 

U nedjelju navečer popustila je i cijena bitcoina, koja je prošli tjedan još nekako odolijevala široko rasprostranjenoj korekciji cijena financijske imovine, spustivši se za 4 posto, ispod 79.000 dolara.

Sumorniji izgledi za globalni gospodarski rast uslijed trgovinskog rata korigirali su dodatno i cijene nafte u nedjelju, povrh njihova oštrog pada prošlog tjedna. Kako rastu zabrinutosti da bi carine mogle dovesti do viših cijena za kompanije, smatra se da bi to moglo usporiti gospodarske aktivnosti i u konačnici naštetiti potražnji za naftom.

Terminske cijene nafte na američkom tržištu u nedjelju navečer pale su za više od tri posto, na 59,74 dolara za barel, nakon što su prošli tjedan potonule za 6 posto, na najnižu razinu od travnja 2021. Cijena barela Brenta na londonskoj burzi pala je za 2,12 dolara, na 63,46 dolara.

Pala je čak i cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima. Unca zlata pojeftinila je za 0,6 posto, na 3.018 dolara. Taj pad navodi trgovce zlatom na pitanje uzimaju li možda ulagači dobit tamo gdje mogu, kako bi pokrili svoje gubitke na drugim vrstama financijske imovine, a što bi se onda moglo pretvoriti u rasprodaju koja se sama hrani.

"Veličina i razorni učinak američke trgovinske politike, ako se održi, bili bi dovoljni da još uvijek zdravu američku i globalnu ekspanziju gurnu u recesiju", rekao je Bruce Kasman iz JPMorgana, procjenjujući rizik od recesije na visokih 60 posto.

Dolar više nije sigurno utočište za kapital?

Investitori su u ponedjeljak nastavili prodavati i dolar, a kupovati tradicionalno sigurne valute u neizvjesnim vremenima - jen i šicarski franak. Uobičajeno se i američki dolar smatra sigurnim utočištem, no čini se da mu taj status slabi kako se pojačavaju nesigurnosti oko carina i zabrinutost zbog njihovog utjecaja na gospodarski rast SAD-a.

 Dolarov indeks, koji pokazuje izvedbu američke prema šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, u ponedjeljak je pao za više od 0,4 posto, na 102,48 bodova, nakon prošlotjednog pada za jedan posto.

 Pritom je tečaj dolara potonuo 1,3 posto prema jenu na početku deviznog trgovanja u ponedjeljak, na 144,95 jena, pa se tako kreće oko najniže razine prema jenu u zadnjih šest mjeseci, nakon što je prošli tjedan pao gotovo 2 posto prema japanskoj valuti.

Švicarac je poskupio za više od jedan posto jutros, nakon prošlotjednog skoka za 2,3 posto, pa dolar stoji 0,85095 franaka.

"Budući da je SAD u epicentru trgovinskog rata, američki dolar pati od odljeva kapitala, pri čemu ulagači nastoje da se diversificiraju dalje od američke imovine", rekao je Rodrigo Catril, viši devizni strateg u National Australia Bank.