Novi sukob na Bliskom istoku već je uzdrmao globalna tržišta energenata, a stručnjaci upozoravaju da bi se posljedice uskoro mogle preliti i na cijene hrane. Iako je još prerano za točne procjene, ekonomske analize pokazuju da rat, rast cijena energije i poremećaji u logistici gotovo uvijek stvaraju lančanu reakciju na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Iako se borbe odvijaju tisućama kilometara od Europe, posljedice bi se vrlo brzo mogle osjetiti i na policama trgovina. Stručnjaci upozoravaju da bi rast cijena energenata i poremećaji u logistici mogli pokrenuti novi val poskupljenja hrane.
Sukob je pogurao rast cijena energenata (plin, nafta) što posredno utječe i na troškove proizvodnje hrane u EU jer je poljoprivreda snažno povezana s energetskim sektorom. Gorivo pokreće traktore i kombajne, energija je potrebna za navodnjavanje, sušenje i skladištenje proizvoda, a transport hrane ovisi o kamionima, brodovima i hladnjačama. Kada energija poskupi, rastu i troškovi proizvodnje hrane.
Energija sve pokreće
Upravo je energija prvi i najvažniji kanal kroz koji rat utječe na tržište hrane. Bliski istok jedna je od ključnih regija za globalnu opskrbu naftom, a svaka ozbiljnija eskalacija sukoba povećava strah od poremećaja u opskrbi. Posebno se prati situacija oko Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi velik dio svjetskog izvoza nafte. Ako bi došlo do većih problema u tom prometnom koridoru, cijene goriva mogle bi naglo porasti.
Takav scenarij već se događao u prošlosti. Nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine cijene energenata snažno su porasle, a ubrzo su poskupjeli i brojni prehrambeni proizvodi. Sličan lančani efekt ekonomisti sada ponovno spominju kao mogući scenarij.
No koliko bi hrana zapravo mogla poskupjeti?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....