Preko digitalnih kampanja i softverskih rješenja do 3D modela, vizualnih identiteta i trofeja za velike sportske događaje, tržište rada sve jasnije pokazuje da teorija više nije dovoljna. Poslodavci traže mlade stručnjake koji razumiju proces, znaju surađivati u timu, prepoznaju potrebe korisnika i sposobni su ideju pretvoriti u konkretno, izvedivo rješenje.
Na tom je principu izgrađen obrazovni pristup Sveučilišta Algebra Bernays. Studenti se već tijekom studija susreću sa zadacima koji nalikuju stvarnim profesionalnim izazovima, rade na projektima za poznate brendove i razvijaju kompetencije koje nisu važne samo za završetak studija, nego i za početak karijere. Među studijima koji posebno dobro pokazuju takav pristup izdvajaju se 3D dizajn, Digitalni marketing i Programsko inženjerstvo.
Dizajn koji trči za dobar cilj
Studij 3D dizajna namijenjen je studentima koji žele stvarati vizualne sadržaje za industrije u kojima se kreativnost, tehnologija i izvedba sve više isprepliću. Danas se 3D više ne veže samo uz animaciju ili videoigre, nego i uz oglašavanje, događanja, proizvodni dizajn, brendiranje, virtualne prostore i digitalne kampanje. Zato se studenti ne zadržavaju samo na učenju alata, već prolaze cijeli proces razvoja ideje: počevši s istraživanjem, izradom skica, zatim modeliranje i oblikovanje, sve do finalnog rješenja koje mora funkcionirati u stvarnom kontekstu.
Jedan od projekata koji najbolje pokazuje vrijednost takvog pristupa je izrada trofeja za Wings for Life World Run u Zadru. Studenti 3D dizajna i dizajna već petu godinu zaredom sudjeluju u osmišljavanju i izradi trofeja za ovu globalno poznatu humanitarnu utrku, koja okuplja gotovo deset tisuće sudionika s ciljem prikupljanja sredstava za istraživanja ozljeda leđne moždine. Takav zadatak od studenata traži mnogo više od estetski zanimljivog rješenja. Trofej mora prenijeti emociju događaja, simboliku zajedništva i snagu humanitarne poruke, ali istodobno mora biti izvediv, prepoznatljiv i profesionalno oblikovan.
Kroz takve projekte studenti uče da je dizajn i način komunikacije, a ne samo pitanje izgleda. Svaka linija, materijal, proporcija i forma nose značenje. U širem dizajnerskom okruženju Sveučilišta Algebra Bernays studenti su radili i na projektima poput vizualnih rješenja za GNK Dinamo Zagreb, uključujući koncept Plavko, te na međunarodnim kreativnim zadacima za City Center One u sklopu Erasmus+ Blended Intensive programa. Time se studentima otvara prostor da već tijekom studija razumiju kako izgleda rad s klijentom, povratnim informacijom, rokovima i profesionalnim očekivanjima.
Više od oglasa
Digitalni marketing je studij koji izravno odgovara na promjene u načinu na koji brendovi komuniciraju s tržištem. Danas je marketing puno više od kreativne, slatke poruke ili oglasa, danas on uključuje podatke, analitiku, digitalne kanale, automatizaciju, razumijevanje ponašanja korisnika, razvoj sadržaja i sposobnost povezivanja komunikacije s konkretnim poslovnim rezultatima.
Iz upravo gore nabrojanih razloga, studenti Digitalnog marketinga na Sveučilištu Algebra Bernays uče kroz projekte koji simuliraju stvarne poslovne situacije. Tijekom rada na konkretnim zadacima, suradnje s klijentima i iskustva u okruženjima poput agencije Digital Talents, studenti razvijaju sposobnost razmišljanja izvan pojedinačnog alata ili kanala. Uče kako povezati strategiju, kreativnost, podatke i izvedbu u cjelinu koja ima jasan cilj i mjerljiv rezultat.
Ovakav pristup potvrđuju i studentska i alumni iskustva. Primjer Eme Dugonjić, alumne Digitalnog marketinga koja danas radi kao specijalistica integriranog marketinga u Krašu, pokazuje koliko je važno da se teorija i praksa stalno nadopunjuju. Kroz studij i rad na stvarnim projektima studenti ne uče samo kako tehnički postaviti kampanju, nego kako razumjeti širu sliku, poslovne ciljeve i ulogu marketinga u razvoju brenda. Slično iskustvo imala je i studentica Ana Prohaska, koja se u Krašu zaposlila već tijekom studija, zahvaljujući angažmanu, mentorskoj podršci i povezanosti studija s industrijom.
„Parni stroj digitalnog doba“
Studij Programsko inženjerstvo odgovara na jedno od najvažnijih pitanja suvremenog tržišta rada: što znači biti programer u vremenu umjetne inteligencije? Iako se posljednjih mjeseci često govori o tome da će AI zamijeniti programere, sve više pokazatelja upućuje na suprotan zaključak. Umjetna inteligencija ne ukida potrebu za stručnjacima koji razumiju softver, nego mijenja način na koji se softver razvija, testira i primjenjuje.
Tu se otvara prostor za novu generaciju programskih inženjera. Strah da će umjetna inteligencija zamijeniti programere nije nov fenomen. Slične su se rasprave vodile i u vrijeme pojave parnih strojeva, kada se vjerovalo da će strojevi zamijeniti velik dio ljudskog rada. No dogodilo se nešto složenije: kako su parni strojevi ubrzali proizvodnju i smanjili troškove, sve ih je više industrija željelo koristiti. Time nije nestala potreba za radom, nego se otvorila potražnja za novim znanjima, od proizvodnje i održavanja strojeva do rudarenja ugljena, organizacije tvornica, transporta i razvoja novih industrijskih procesa.
Sličan se obrazac danas može prepoznati i u razvoju umjetne inteligencije. Ako AI ubrzava pisanje koda i pojeftinjuje razvoj softverskih rješenja, to ne znači da će softvera biti manje. Naprotiv, znači da će ga trebati sve više. Rješenja koja su dosad bila preskupa ili prekompleksna postaju dostupna sve većem broju tvrtki, institucija i industrija, od financija i zdravstva do obrazovanja, logistike, trgovine i kreativnih industrija. Drugim riječima, kako softver postaje dostupniji, njegova se primjena širi, a s njom raste i potreba za ljudima koji razumiju problem, oblikovati arhitekturu rješenja, procijeniti kvalitetu koda, voditi razvojni proces i odgovorno koristiti AI alate.
Zato se na studiju Programskog inženjerstva na Sveučilištu Algebra Bernays uz učenje programskih jezika, stavlja i velik naglasak na razvoj cjelovitog inženjerskog načina razmišljanja. U AI eri programer više nije samo osoba koja piše kod. On postaje stručnjak koji zna postaviti pravo pitanje, prepoznati dobro rješenje, kritički procijeniti rezultat koji alat predlaže i pretvoriti ideju u funkcionalan, siguran i održiv sustav.
Zbog toga obrazovanje u ovom području postaje još važnije. AI može ubrzati pojedine korake, ali ne može zamijeniti razumijevanje konteksta, odgovornost za arhitekturu sustava, sigurnost, etiku i sposobnost donošenja odluka u kompleksnim projektima.
Takva povezanost teorije, prakse i industrije zajednička je svim trima studijima. 3D dizajn studentima omogućuje da kreativnost pretvore u vizualne objekte i iskustva koja imaju stvarnu publiku. Programsko inženjerstvo uči ih kako razvijati digitalna rješenja koja moraju biti funkcionalna, sigurna i korisna. Digitalni marketing pokazuje kako se kroz podatke, sadržaj i strategiju gradi odnos između brenda i korisnika.
Razlika između ova tri područja je u alatima, jeziku i krajnjem proizvodu. No njihova je zajednička vrijednost u tome što studente ne pripremaju za tržište rada tek nakon diplome, nego ih na njega uvode već tijekom studija. Kada student razvija trofej za međunarodnu utrku, radi na softverskom rješenju ili osmišljava digitalnu kampanju za stvarnog klijenta, tada obrazovanje prestaje biti samo priprema za budućnost. Ono postaje aktivni početak njihove karijere
Zato su 3D dizajn, Programsko inženjerstvo i Digitalni marketing na Sveučilištu Algebra Bernays tri načina ulaska u industrije koje oblikuju suvremeno tržište: kreativnu, tehnološku i komunikacijsku. Studentima pritom daju ono što je danas možda najvažnije: priliku da već tijekom studija pokažu što znaju, povežu se s industrijom i tržištem, izgrade konkretan portfolio i naprave prve profesionalne korake na projektima koji imaju stvarnu vrijednost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....