Knjigovotkinja iz Splita osuđena je na zatvorsku kaznu jer je dizala novac s računa klijenata i prebacivala ga sebi. Presudom Općinskog suda iz Splita 50-godišnjakinja je proglašena krivom za dva kaznena djela pronevjere kojima je uzela oko 750.000 kuna, u protuvrijednosti 100.000 eura.
Kažnjena je ukupno s dvije godine zatvora, ali je dio sankcije preinačen u uvjetnu kaznu. Tako samo pola godine ide zatvor, a godinu i pol dana neće morati odslužiti ako tijekom tri godine ne počini novo kazneno djelo.
Prema optužnici Općinskog državnog odvjetništva iz Splita, novac je uzima postepeno tijekom duljeg perioda i to s više računa klijenta. Od kolovoza 2016. do svibnja 2020. godine je kao knjigovođa obrta za fotokopiranje i promidžbene usluge fotokopirnice iz Splita, želeći se neosnovano okoristiti s računa navedenog obrta prebacivala novac sebi.
Na svoj račun u jednoj banci prebacila je 264.539 kuna, a na račun u drugoj banci 179.601 kuna. Novac je zatim s računa prebačen u korist Prepaid kartice koja je bila izdana na ime optuženice.
Zatim je od siječnja do 20. svibnja 2020. godine neosnovano zadržala još 157.706 kuna gotovine koju nije polagala na račun obrta. Na opisani način oštetila je vlasnika obrta za ukupan iznos od 601.867 kuna, u protuvrijednosti 79.000 eura.
Druga točka optužnice navodi da je od listopada 2020. do lipnja 2021. godine u Splitu, kao knjigovođa trgovačkog društva za ribarstvo i trgovinu iz Splita, s njihovog računa prebacila na svoj račun ukupno 157.430 kuna.
Zatim je s njenog računa novac uplaćivala u korist Prepaid kartice koja je izdana na njeno ime, oštetivši time društvo za 157.430 kuna, u protuvrijednosti 20.000 eura.
U svojoj obrani knjigovotkinja je negirala krivnju i prebacila odgovornost na vlasnike obrta i društva.
- Zaposlena sam bila kod vlasnika fotokopirnice. Bila sam u teškoj materijalnoj situaciji pa sam pristala na ovaj posao, a vlasnik je na mene izvršio pritisak, odnosno to je bila zamolba na koju sam pristala kako bi se izbjeglo veliko oporezivanja obrta.
U obrtu se naplaćivalo “na crno“ te se vlasniku ostavljala gotovina. Dio od tako pruženih usluga sam prebacivala na Prepaid karticu na moje ime, ali je to vlasnik znao. Na kraju je došlo do razilaženja.
Tražio je od mene da neke stvari ne govorim jer da će doći do ovoga. Vlasnik je imao kontrolu nad poslovanjem, za sve je znao i ovo je bio naš dogovor. Međutim, kada je došla "pandemija" i nakon što je njegov obrt nakon 30 godina rada upao u probleme svi su mu bili krivi, samo ne on.
U odnosu na drugi obrt, ostala sam bez posla u fotokopirnici i bila u još goroj situaciji. Čim sam došla na razgovor odmah sam dobila pitanja kako možemo "izvlačiti" novac. U tvrtki sam bila zaposlena 2 sata dnevno, a na "crno" ostalih 6 sati.
Kazala sam im da se novac može izvlačiti putem locco-vožnje, putnih naloga, a on je meni kazao njegova mjesečna očekivanja i pristala sam. Vlasnik je podnio je kaznenu prijavu protiv mene jer me htio maknuti pošto sam znala više nego što sam smjela.
On je uništio knjigovodstvenu evidenciju i imao je pristup knjigovodstvenom programu - izjavila je u svojoj obrani.
Vlasnik obrta za fotokopiranje kazao je kako je posumnjao u knjigovotkinju tijekom pandemije.
- Vlasnik sam obrta već 35 godina i uvijek sam imao uredne knjigovođe i obrt je uredno poslovao. Godine 2016. sam dao oglas za knjigovođu te se javila optuženica, nisam ju od ranije poznavao, ali nisam sumnjao u njen rad.
Znao sam ju pitati kako na računu nema novaca, a ona bi mi obrazložila da je to radi kredita koji je bio otplaćen prije dvije godine. U vrijeme Covida sam ozbiljno posumnjao u optuženicu.
Nisam joj povjerovao u visinu duga prema leasingu te sam angažirao osobe od povjerenja i utvrdio da mi je optuženica dostavljala izvode iz banke koje je prethodno skenirala i iz istih ispustila određene stavke.
Kada je navodila da se plaćaju obveze tvrtkama s kojima smo poslovali, navodila je svoj broj računa, a bila je zadužena i za gotovinu koji nije predavala na FINU pa me ukupno oštetila za 601.867 kuna, radi čega sam bio prisiljen zatvoriti obrt - posvjedočio je.
Vlasnik ribarskog trgovačkog društva također je teretio knjigovotkinju.
- U studenom 2020. godine je moje trgovačko društvo trebalo realizirati kredit za kupnju poslovnog prostora pa sam zatražio od optuženice da sredi knjigovodstvenu dokumentaciju koju banka traži. Ona to nije uradila uz opravdanje zašto ne može udovoljiti banci što je trajalo sve do lipnja 2021. godine, kada je rekla kako je banka poslala mail da odbija kredit.
Iz kontakta s bankom sam saznao da banka čeka financijsko izvješće mog trgovačkog društva, koje joj nije dostavljeno, te da banka nije poslala mail da mi ne odobrava kredit. Neposredno prije nego što je optužena odjavila svoj radni odnos, dala mi je financijsko izvješće koje je sastavila pa sam, sumnjajući u njene radnje, izvješće odnio u drugi knjigovodstveni servis.
Oni su me izvijestili da navedeno financijsko izvješće nema veze sa stvarnim stanjem u poslovnim knjigama. Optuženica je uočila da sam postao sumnjičav prema njoj pa je odjavila svoj radni odnos i više nije dolazila na radno mjesto, ali je iz ureda odnijela registratore koji su se odnosili na poslovanje od kada sam osnovao trgovačko društvo.
Pokušao sam je bezuspješno kontaktirati na mobitel nakon čega sam se obratio odvjetniku koji je od nje zatražio da osim registratora vrati službeni pečat, token, ključ od pogona i sve što je odnijela pa je sve vratila osim što je u registratoru nedostajala knjigovodstvena dokumentacija za period kada je ona preuzela knjigovodstvo - kazao je.
Tijekom suđenja je saslušana i vještakinja knjigovodstveno - financijske struke koja je napravila nalaz i mišljenje pogledavši dokumentaciju i izvode iz banke. Ona je potvrdila da je optužena uzimala novac s računa poslodavaca i njime raspolagala za vlastite potrebe.
Za svako pojedino kazneno djelo pronevjere, knjigovotkinja je osuđena na po godinu i dva mjeseca zatvora te joj je izrečena jedinstvena kazna od dvije godine. Nakon toga je dio kazne pretvoren u uvjetnu kaznu zatvora.
Određeno je i da mora vratiti novac za koji je oštetila bivše poslodavce te platiti 1400 eura sudskih troškova. Najveći dio tog iznosa otpada na knjigovodstveno financijsko vještačenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....