S hrvatskom europarlamentarkom Biljanom Borzan kratko smo porazgovarali o bojkotu trgovina te o mjerama obuzdavanja cijena koje Vlada RH najavljuje kao i o iskustvima drugih zemalja Europske unije. Pitali smo je i kako odgovara na prozivke, u kontekstu inflacije i rasta cijena u Hrvatskoj, da je "već pet godina na godišnjem odmoru u Bruxellesu".
Bojkot hrvatskih potrošača održan prošlog petka, kao i nove akcije koje su ovih dana najavljene, Borzan pozdravlja.
- To su važni koraci i već je došlo do određenih pozitivnih pomaka. Ljudi mi šalju slike i usporedbe cijena. Javljaju mi da su već snižene cijene nekih proizvoda koji se prodaju u nas i u, primjerice, Njemačkoj gdje su još uvijek jeftiniji. Ali najveća vrijednost bojkota je što su građani pokazali kako jednostavno više ne daju da im se dere koža i kako su svjesni da mjere Vlade ne daju nikakve rezultate pa su osjetili da moraju preuzeti stvar u svoje ruke. Zapadnoeuropski potrošač je cijenjen, njega se trgovci boje. Recimo u Francuskoj, čim potrošačima nešto ne odgovara, oni se dižu na noge i koriste snagu zajedništva. A znate kako je, nitko na poziciji moći ne voli vidjeti pobunjene ljude na ulicama - upozorava Borzan.
Dodaje kako ona osjeća promjenu atmosfere jer su joj do sada dolazile primjedbe potrošača otprilike dva do tri puta tjedno, a posljednjih dana prima po par mailova dnevno.
- Jer to nezadovoljstvo već dugo traje, ljudima je došla voda preko glave, nije se jučer pojavilo na tržištu. Ljudi su toliko gnjevni i s toliko očaja pišu. Komentari su im bijesni. To je nešto što je kod nas raslo mjesecima i mislim da su ljudi jedva dočekali da netko nešto predloži kako bi oni pokazali svoj stav. Kao čir je sazrijevalo i ruknulo van... Građanima je ovo dalo optimizam i poticaj da se nešto može.
Ipak, čini se da ima pokušaja da se bojkot razblaži. Navodno su neki trgovci već angažirali odvjetničke timove kako bi uzvratili tužbama prema organizatorima bojkota. Imate li saznanja o sličnim iskustvima u nekoj od zemalja Europske unije?
- Bojkoti potrošača u drugim EU zemljama su imali pozitivan krajnji ishod. Vidite, zanimljivo je da inflacija u drugim zemljama smanjuje prodaju luksuznih proizvoda, a u nas osnovnih. Zbog inflacije kod nas više od polovice ljudi kupuje manje hrane! Inflacija se lomi na najgori mogući način jer nije isto ako vi sebi ne možete kupiti dizajnersku svjetiljku ili litru ulja na primjer - kaže europarlamentarka i napominje da je nekidan predstavila istraživanje po kojem divljanje cijena povećava nejednakost u EU jer pogađa zemlje s najnižom prosječnom plaćom i najvišim rizikom od siromaštva. Zbog inflacije koja je najviša u Eurozoni, čak 68,7 posto građana kupuje manje, a većina, njih 56,4 posto, kupuje manje hrane. Skoro svi građani su promijenili kupovne navike, bolje promišljaju što im je potrebno, kupuju jeftinije brandove, a značajan dio i baca manje.
Ali kako to da smo mi i Grci najveći potrošači u Uniji?
- Prema podatcima koji su mi dostupni, najviša potrošnja je u Luksemburgu. Treba biti oprezan oko podataka o potrošnji. Recimo, tijekom prosinca se uvijek govori da je potrošnja rekordna. To je zbog ukupnog iznosa, a zapravo se radi o manjem broju ljudi koji su kupovali po većim cijenama. Kupovali su oni koji si to mogu priuštiti. Sveukupni podaci zapravo pokazuju kako su mnogi zbog visokih cijena na blagdanskoj trpezi imali manje.
Daljne akcije su bojkot svega u petak, zatim tri trgovačka lanca po tjedan dana i tri proizvoda - coca-cola i sva gazirana bezalkoholna pića, sve vrste flaširane vode za piće i sve vrste deterdženata. Coca-cola je izazvala najviše rasprava jer nije esencijalni proizvod. Što vi mislite?
- Mislim da je važno bojkotirati zaista ono što nam je potrebno, proizvode koji su za svakodnevno zdravo konzumiranje hrane i higijene, odnosno ono što se najviše troši kako bi prvenstveno ostvarili pad cijena tih proizvoda.
Ali s druge strane, kako ćemo nekupovati ono bez čega ne možemo? Možda baš zato coca-cola ima smisla.
- Ipak mislim da najviše smisla ima bojkot osnovnih proizvoda. Jedan dan se može bez svega. Ali sedam dana je, shvaćam, ipak problem. Zato ljudi moraju dobro osmisliti akciju.
Hoće li neki učinak imati ovo što sada Vlada priprema s proširenjem liste proizvoda čija cijena će biti ograničena?
- U EU se pozitivnim primjerom pokazalo kad su vlade snizile odjedanput cijenu većeg broja proizvoda i to esencijalnih i dobro su ih označili. Kod nas imamo ograničene cijene manjeg broja proizvoda, koji nisu dobro označeni na policama pa ih potrošač ne može naći. Kad postoje oznake, kupci uzimaju zaštićene proizvode i pritom ignoriraju ostale. Tada su trgovci motivirani da na te ostale proizvode ne stavljaju velike marže.
Kod nas naprosto nije bilo na policama nekih proizvoda čija cijena je ograničena. Kako ćemo takvo ponašanje trgovaca izbjeći?
- Vlada je trebala u pripremi te odluke pažljivije promisliti sve scenarije. Zbog izostanka pozitivnih rezultat zamrzavanja cijena, sumnjam u iskrenost Vladinih namjera. Evo vam primjer s uvođenjem eura. Kad se uvodio u svim drugim zemljama članicama EU, uvedena je jako dobra kontrola cijena i došlo je do podizanja maksimalno 0,2 posto. Kod nas su cijene podivljale jer je u zakonu bilo rečeno da je zabranjeno koristiti konverziju u eure za ostvarenje dodatnog profita, ali nisu propisane kazne. A znate kako je kod nas, sve za što nema kazne - može se. Ali sada smo došli u krajnosti, sto eura je kao nekad sto kuna. U svakom slučaju, građani su sada vidjeli da se neke stvari mogu pokrenuti, ali treba ustrajati jer ako se završi na ovoj jednoj akciji, neće biti dugoročnog učinka - kaže Biljana Borzan koja je obećala da će uvrstiti raspravu o divljanju cijena u istočnoj Europi na plenarnu sjednicu u Strasbourgu. Pritom je i Odbor za pritužbe Europskog parlamenta tražio Europsku komisiju da istraži kako zaustaviti divljanje cijena.
Na komentar ekonomista Nevena Vidakovića kako je ona u Bruxellesu pet godina na godišnjem Borzan je ostala suzdržana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....