Cijene kao kod nas, a mirovine im veće za 1500 eura! Evo kako žive umirovljenici u Europskoj uniji, imamo točne iznose

Najveće zakonske (maksimalne) državne mirovine u EU kreću se od oko 1.900 do preko 9.000 eura mjesečno, ovisno o državi i modelu sustava. U većini zemalja postoji „strop“ na iznos mirovine koji se može ostvariti iz obveznog javnog sustava, često vezan uz maksimalnu osnovicu na koju se plaćaju doprinosi.​

Luksemburg ima jedan od najviših mirovinskih stropova u Europi: službeni maksimum javne mirovine ide i do oko 9.190 eura mjesečno za puni radni staž.

Austrija, Grčka i Italija imaju vrlo visoke mirovinske osnovice, što omogućuje mirovine od nekoliko tisuća eura za najbolje plaćene radnike s dugim stažem.

U Belgiji je maksimalna državna mirovina oko 3.000 eura mjesečno.

U Španjolskoj je zakonski maksimum javne mirovine oko 3.060 eura mjesečno.

U Švedskoj je mirovinski strop vezan uz osnovicu od oko 4.180 eura mjesečno; visokoplaćeni radnici iznad tog iznosa u pravilu osiguravaju dodatnu mirovinu privatnim ili strukovnim fondovima.​

Hrvatska definitivno pri dnu europske ljestvice

Dok Europa ubrzano stari, a proračuni država su pod sve većim pritiskom, razlike u primanjima umirovljenika među zemljama postaju sve izraženije. Prema novim podacima koje prenosi Euronews, prosječni Europljanin stariji od 65 godina danas ostvaruje oko 86% dohotka aktivnog stanovništva – no taj omjer u nekim državama pada i znatno niže.

Mirovine predstavljaju ključan izvor prihoda za starije građane i čine približno dvije trećine njihovih ukupnih primanja. 

Ogromne razlike među državama

Prema Eurostatu, prosječna godišnja starosna mirovina u Europskoj uniji 2023. godine iznosila je 17.321 euro, odnosno oko 1.440 eura mjesečno. Ipak, raspon je ogroman — od svega 3.377 godišnjih eura u Turskoj do čak 38.031 eura godišnje za penziće na Islandu. U EU granicama, najnižu prosječnu mirovinu primaju umirovljenici u Bugarskoj (4.479 eura godišnje), dok Luksemburg prednjači s 34.413 eura.

Hrvatska se, nažalost, nalazi u donjem dijelu ljestvice zajedno s BiH, Srbijom, Crnom Gorom, Slovačkom, Rumunjskom, Litvom, Mađarskom i Latvijom — u skupini zemalja gdje prosječna godišnja mirovina ne prelazi 8.000 eura.

Razlika u metodologiji

Podaci Eurostata često se razlikuju od onih Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Razlog leži u metodologiji: Eurostat koristi bruto iznose, uključujući mirovine svih kategorija, pa i one s minimalnim stažem ili kombiniranim inozemnim isplatama. Stoga europski prosjek od oko 400 eura mjesečno ispada niži od hrvatskih nacionalnih podataka, gdje se navodi prosječna neto mirovina od 600 do 700 eura.

Kako tumače stručnjaci, takve razlike često odražavaju širu ekonomsku sliku. “Neke zemlje su jednostavno siromašnije, pa obitelji moraju pomagati starijim članovima”, objašnjava profesor Noel Whiteside sa Sveučilišta Oxford.

Sustavi koji se teško uspoređuju

Usporedba među državama dodatno se komplicira jer se mirovinski sustavi bitno razlikuju. Analitičar AGE Platform Europe Philippe Seidel Leroy ističe kako zemlje poput Njemačke, Francuske i Španjolske još uvijek ovise o tradicionalnim državnim modelima “pay-as-you-go”, u kojima se aktualne mirovine isplaćuju iz doprinosa zaposlenih. Takvi sustavi čine najveći dio mirovinske potrošnje po stanovniku, dok su profesionalni fondovi rjeđe zastupljeni.

Kad se uračuna realna kupovna moć

Kad se mirovine prilagode troškovima života putem pariteta kupovne moći (PPS), razlike među državama postaju manje izražene. U PPS jedinicama, prosječna mirovina iznosi od 6.658 u BiH do 22.187 u Luksemburgu – čime se jaz između najviših i najnižih snižava s deset na približno tri puta.

Ova korekcija čak mijenja poredak na ljestvicama: Španjolska s 13. skače na 4. mjesto, Turska s posljednjeg na 25., dok Švicarska pada s 5. na 15. poziciju.

U zemljama bivšeg Istočnog bloka, besplatno zdravstvo, subvencionirani prijevoz i povlašteno stanovanje dodatno ublažavaju razliku u standardu, napominju analitičari.

Siromaštvo starijih – rastući izazov

Iako prilagodba kupovnoj moći daje realniji prikaz, ona ne odražava sve aspekte životnog standarda. Troškovi stanovanja, dostupnost zdravstvene skrbi i mogućnosti za starije radnike također snažno utječu na kvalitetu života u starijoj dobi.

U većini zemalja Unije mirovine dosežu tek oko 60% posljednje plaće prije umirovljenja, a u nekima i manje od polovice. To, prema stručnjacima, povećava rizik od siromaštva među starijim stanovništvom – problema koji bi se, s obzirom na demografske trendove, u godinama koje dolaze mogao dodatno produbiti.