Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) organizira u četvrtak znanstveni skup o hrvatskome povijesnom grbu čiji je cilj donošenje Deklaracije o povijesnome hrvatskom grbu. HAZU će u tome dokumentu iznijeti stajalište da šahirani hrvatski grb s prvim bijelim poljem nije sporan, nego je dio povijesnog nasljeđa i pripada hrvatskoj heraldičkoj i veksilološkoj baštini, piše Večernji list.
Teško je reći hoće li time zaustaviti iskrivljena tumačenja toga povijesnoga grba i njegovu nepotrebnu politizaciju, no bilo je krajnje vrijeme da znanost stane javnosti objavi istinu.
Politička i medijska histerija oko toga grba stvorena je tek u posljednja dva-tri desetljeća. U vrijeme socijalističke Hrvatske te u razdoblju koje je prethodilo osnivanju NDH, uporaba šahiranoga grba s početnim bijelim poljem nije bila sporna. Pokazuju to brojni primjeri iz hrvatske povijesti, o čemu je često pisao povjesničar Mario Jareb, koji će biti jedan od sudionika znanstvenoga skupa HAZU-a. Najpoznatiji je primjer grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, koji se nalazi i na krovu crkve sv. Marka u Zagrebu, a nastao je pri restauraciji crkve između 1876. i 1882. godine.
I iz razdoblja socijalizma nekoliko je primjera uporabe hrvatskoga šahiranoga grba s početnim bijelim poljem, podsjeća Jareb te navodi beogradsko izdanje Ustava SFR Jugoslavije iz 1974. Prije toga, od 1969. do 1971., taj je grb bio otisnut i na etiketama vinjaka "Trenk".
Iako je, dakle, bio dio simbola NDH, ne stoje primjedbe da je to ustaški simbol, jer hrvatski šahirani grb od 25 polja s početnim bijelim poljem znatno je stariji od osnutka NDH i osnivanja ustaške organizacije 1930., a i masovno se koristio kao jedna od inačica hrvatskoga grba počevši od 15. stoljeća, piše Večernji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....