Hrvatska je mogla biti zemlja u kojoj je pozdrav "Za dom spremni" izrijekom zakonom zabranjen. U kojoj oko toga ne postoje nikakve dvostruke konotacije - endehazijske s jedne i državotvorne iz devedesetih s druge strane. U kojoj nema mjesta za uzdignutu desnicu, veličanje Poglavnika ni pjevanje Jure i Bobana i Gradiške Stare.
Upravo takva pravila 28. veljače 2018. godine preporučio je Vladi na usvajanje Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima. To tijelo, u kojemu su se nalazili pravnici, povjesničari, političari i predstavnici svih važnijih hrvatskih institucija, i desni i lijevi, nedvosmisleno utvrdilo da je pozdrav "Za dom spremni" ustaški pozdrav koji je u suprotnosti s Ustavom RH. Preporučili su da se njegova upotreba u javnom prostoru tretira kao kršenje zakona.
Postojala je samo jedna iznimka: pozdrav "Za dom spremni" bio bi, kao i znakovlje HOS-a, iznimno dopušteni u strogo komemorativne svrhe vezane uz sjećanje na poginule pripadnike HOS-a u Domovinskom ratu. Uz strogo propisanu proceduru i prethodno dobivanje odobrenja.
Da je oko preporuka Vijeća tada postignut konsenzus glavnih aktera u politici - u prvom redu najvećih političkih stranaka HDZ-a i SDP-a - zakonom bi jasno bili propisani oni povici i pjesme koji su zabranjeni. Marko Perković Thompson na početku "Bojne Čavoglave" ne bi bez kazne smio uzvikivati "Za dom spremni". Policija bi redom privodila mladiće i djevojke koji su u Zagrebu i Sinju pjevali Juru i Bobana. Podignuta desnica na fašistički rimski pozdrav, hitlerov pozdrav uz riječi Sieg heil, nacistički znak kukastog križa, nacistički znak "SS", četnička kokarda, "ušato" ustaško "U", kao i ustaški pozdravi "Za dom i poglavnika" i "Za dom spremni" bili bi - jasno i glasno - protuzakoniti.
Napadi oporbe
Konsenzus kojega su - ne bez velikih napora, treba i to reći - postigli stručnjaci u Vijeću nikada međutim nije pretočen u slovo zakona.
Oporba je tada iz svih oružja napala nalaz Vijeća. Tadašnji predsjednik SDP-a Davor Bernardić zaključke vijeća nazvao je "sramotnim". Ustvrdio je da on predstavlja "korak unatrag za Hrvatsku" jer relativizira karakter NDH te da je za SDP ustaški pozdrav apsolutno neprihvatljiv u bilo kojem obliku i bilo kojoj prilici. Predsjednica Glasa Anka Mrak Taritaš rad Vijeća ocijenila je kao "potpuni promašaj" i "sramotni kompromis", a pokušaj da se legalizira ustaški pozdrav, pa makar i u iznimnim prilikama, nazvala je "civilizacijskom sramotom za Hrvatsku. Jedna od rijetkih koja je javno podržala zaključke i preporuke Vijeća bila je profesorica ustavnog prava Sanja Barić, koja je ocijenila da je riječ o "rijetko kvalitetnom dokumentu". Udar je išao i s desna. Dio članova Vijeća na Dokument dijaloga dan poslije njegove objave dao je izdvojeno mišljenje, ljuti što jednaka mjerila nisu primjenjena i na zvijezdu petokraku.
Vlada, suočena s nizom kritika i potpunim izostankom političkog konsenzusa, povukla je ručnu. I preporuke Vijeća nikad nije pretočila u zakonske odredbe.
- Do danas nitko nije uspio pobiti niti jednu rečenicu iz tog teksta. Kad je to bilo još svježe, imali smo žestoke napade i s lijeva i s desna. Ulazio sam tada s njima u polemiku i otvoreno ih pitao kako bi oni to pitanje riješili. I jedni i drugi tražili su da se potpuno osudi ona druga strana. Tako su oni tako zamišljali - kaže nam predsjednik tadašnjeg Vijeća akademik Zvonko Kusić.
Napravljena iznimka
Stavovi se, smatra bivši predsjednik HAZU, nekadašnji dekan Medicinskog fakulteta i professor emeritus zagrebačkog Sveučilišta, teško mijenjaju, i iluzorno je tražiti neko suglasje i pomirenje.
- Mi smo stvari postavili tako da je pozdrav "Za dom spremni" obilježje koje se identificira s idejama totalitarizma i spada u kategoriju spornih obilježja. Na to mi nadovezujemo da usred propusta nadležnih tijela taj se pozdrav u jednom veže uz Domovinski rat i branitelje. Domovinski rat i branitelji su ustavna kategorija, i tu se uvodi iznimka, a striktno vezana uz situacije u kojima se odaje poštovanje braniteljima koji su poginuli za domovinu. To je i u europskim zakonima i dokumentima poznato kao službena tolerancija - pojašnjava Kusić.
On pritom naglašava da se u javnosti nikada ne spominje da je Vijeće napravilo iznimku i za antifašističke simbole.
- Vijeće kaže da s aspekta pravnog uređenja ne postoji normativno zadovoljavajući način na koji bi se odvojila različita značenja partizanskog antifašističkog pokreta i totalitarnog komunističkog režima. Zato oni i nisu u spornim obilježjima. Ali pod uvjetom ispunjenja pretpostavke iz članka 39. Ustava RH, a to je pozivanje na rat, nasilje, mržnju ili nesnošljivost. Ako se ističu u tom protuustavnom kontekstu, isto bi mogli imati zabranu za javnu upotrebu. Tekst ima trideset i četiri stranice i treba ga se cijelog čitati, a ne pojedinačno vaditi pojedine rečenice, tako bi se izbjegli mnogi oštri komentari - ističe Kusić.
Uložen ogroman trud
Vijeće je, podsjeća on, utvrdilo i da počinitelji takvih djela odnosno prekršaja često nemaju neposredne veze s njihovim političkim značenjem i njima se izražavaju protesti vezani uz pomanjkanje društvene uključenosti, osobito mladih.
- Kazali smo i da same sankcije mogu imati kontraefekt. Isto tako, govorimo i da se neki znakovi i simboli razlikuju po intencijama, ovisno jesu li sračunati kao provokacija ili kao obilježavanje sjećanja na tragične događaje u prošlosti. U zaključku Vijeća je da ono preporuča smjer kojim bi se pravni sustav trebao kretati i pritom kažemo da se ne preporučuje donošenje posebnog zakona o javnoj upotrebi spornih obilježja, jer takav poseban zakon u hrvatskim prilikama nije nužan, a njegovo bi donošenje i provođenje bi moglo postići učinke protivno onima koje se željelo postići - zaključuje Kusić.
Bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, koja je uz Antuna Vujića, bivšeg ravnatelja Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, bila kreatorica dokumenta koji je na koncu na Vijeću usvojen, naglašava da ni u jednom trenutku nije željela ići ispod ustavno-pravnog minimuma.
- U nastanak Dokumenta dijaloga uložen je ogroman napor i još uvijek tvrdim da je riječ o dokumentu koji je i danas vrijedan pažnje cijele nacije - smatra pak članica Vijeća Jasna Omejec.
Povjesničar prof. dr. Ivo Goldstein bio je član Vijeća s prilično jasnim motivom.
- Žao mi je da vrlo ozbiljni analitičari uzimaju taj dokument na nož, a ne shvaćaju o čemu je riječ. U to se vrijeme činilo da je invazija pozdrava "Za dom spremni" vrlo jaka. Bilo je to doba nakon Vlade Tihomira Oreškovića, s Hasanbegovićem kao ministrom kulture i Karamarkom, kada se na utakmici hrvatske nogometne reprezentacije uzvikivalo "Za dom spremni", a tadašnja predsjednica Republike izjavljivala da je atmosfera na stadionu bila "veličanstvena". Smatrao sam da treba nešto napraviti da se to suzbije - kaže u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Goldstein.
Prva sjednica Vijeća trajala je, sjeća se on, puna tri sata. Na njoj je do kraja bio prisutan premijer Andrej Plenković.
- Na toj je sjednici u jednom trenutku jedan od članova Vijeća rekao da mu je drago da je to tijelo konstituirano, i da on funkciju vijeća vidi isključivo u tome da zabrani svako imenovanje ulica i trgova po Josipu Brozu Titu. Na koncu su se u diskusiji stvari ipak malo drukčije posložile. Dio nas članova Vijeća, koji smo se mogli smatrati lijevoliberalnima, dogovorio se da ako u nekom trenutku situacija postane neizdrživa, kolektivno podnesemo ostavke – ali nikako pojedinačno. No kako je vrijeme odmicalo, vidjelo se da Vijeće ide prema kompromisu koji nije po volji desnoj opciji u Vijeću - naglašava Goldstein.
‘Sve se vraća...‘
On navodi da se na dokumentu radilo postupno.
- Isprva smo raspravljali o tome koju bismo državu mogli uzeti kao obrazac. Netko je predložio Češku, netko Ukrajinu, ja sam predlagao Francusku, jer sam tu priču dobro poznavao. Imali smo različita mišljenja, u konačnoj verziji došlo je do kompromisa. Smatrali smo da je važno izaći s nekim dokumentom, a premijer Plenković uvjeravao nas je da će takav dokument jako uvažavati u daljnjem postupanju s ovim problemom - navodi Goldstein.
Dokument dijaloga, naglašava on, je dokument vremena i nema pravnu težinu.
- Da su preporuke Vijeća uvažene i pretočene u neki zakonski okvir, "Za dom spremni" mogao bi se koristiti isključivo prilikom komemoracija pripadnicima HOS-a koji su poginuli 1991. i početkom 1992. godine i to isključivo ako bi im, po njihovom pismenom zahtjevu, dozvolila Vlada RH. Dakle, po tako formuliranom tekstu Skejo i njegovi ne bi dobili dozvolu 10. travnja u centru Splita vikati ZDS. Ovo što se sada događa potpuno je izašlo izvan okvira i nema nikakve veze s Vijećem. Samo jedna je osoba za ovo odgovorna, a to je Plenković - napominje Goldstein.
HDZ-ov premijer u čitavoj priči je, prema njegovom mišljenju, izveo pravu političku vratolomiju.
-Na brutalan je način odbacio koaliciju s manjincima, prihvatio Domovinski pokret, i sada, kao što kaže Terezina pjesma ne jako stara – sve se vraća, sve se plaća - zaključuje Goldstein.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....