Obiteljski liječnici revoltirani su naputkom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) svojim ispostavama prema kojem bi liječnike kod kojih utvrde nepravilnosti u provedbi ugovornih obveza trebali prijaviti prekršajnom sudu, u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Prekršajne sankcije odnose se na bolničke liječnike zbog propisivanja lijekova mimo liste, na obiteljske liječnike zbog duljine bolovanja, ali i na pacijente koji se prema istom zakonu mogu prekršajno goniti ako simuliraju.
U naputku se navodi da se novčanom kaznom za prekršaj može kazniti svaki osiguranik koji svjesno prouzroči bolovanje, namjerno sprječava ozdravljenje, za vrijeme bolovanja radi poljoprivredne ili neke druge poslove ili bez odobrenja liječnika otputuje iz mjesta prebivališta.
- Na ovaj način HZZO pokazuje "svoje mišiće", odnosno koliko je moćan i ponovno nam napominje kako je on taj koji "kolo vodi". Sve to dolazi u vrlo interesantnom trenutku, nedugo nakon što smo nedavno imali sastanak sa dr. Irenom Hrstić, novom ministricom zdravstva. Mi smo i njoj na tom sastanku izrazili želju da budemo, u pravom smislu riječi partneri HZZO-u, a ne da HZZO prema nama, liječnicima funkcionira po principu "uzmi ili ostavi", kao što i funkcionira. Mi bismo željeli sudjelovati u pregovorima oko cijene našeg rada, a ne da tu cijenu jednostrano, kao do sada određuje HZZO. I ministrica nam je dala podršku, ona je voljna da se sve pokrene i da se osnuje grupa "primaraca" (liječnika primarne medicine) koja će sudjelovati u tim pregovorima - rekla nam je dr. Vikica Krolo, liječnica obiteljske medicine i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Naputak HZZO-a evidentno je usmjeren na smanjenje stope bolovanja koja je u Hrvatskoj zapravo sukladna europskom prosjeku i kreće se oko devet posto.
- Ma sve ono što tim naputkom HZZO sada kaže, sve je to već odavno u zakonu i nije ništa novo. Međutim, HZZO sada osjeća pritisak, nezadovoljstva liječnika i oni nas samo podsjećaju što oni mogu. Jedan jedini put, liječnici primarne zdravstvene zaštite su bili stvarni partneri HZZO-a. I to je bilo u vrijeme ministra zdravstva dr. Siniše Varge, prije 10-ak godina, kada smo mi liječnici "primarci" prelazili na novi model rada. Od tada, HZZO djeluje samostalno i ponaša se prema nama kao da nismo partneri, odnosno zainteresirana strana u čitavom tom procesu odlučivanja, kazuje dr. Krolo.
Naša sugovornica kaže da HZZO nikada nije uvažavao njihove primjedbe.
- Da, niti jednu našu primjedbu na neku njihovu odluku nikada nije uvažio. Cijena rada se s njima ne pregovara. Takva je njihova politika. A, ta cijena rada nas liječnika je za hladni pogon ista posljednjih 10 godina. Nije se mijenjala, a mi smo HZZO-u ukazivali mnogo puta kako sve poskupljuje. HZZO cijeni prvi pregled kod liječnika obiteljske medicine osam eura, a kontrolni pregled cijeni pet eura, manje nego što je cijena ćevapa u lepinji. Po onim cijenama koje oni nama plaćaju, mi normu rada ispunimo u tri radna tjedna u mjesecu, a zadnjih sedam dana radimo besplatno, a tako je i sa većinom bolnica, kazuje dr. Krolo.
Kada su u pitanju kontrole HZZO-ovih kontrolora, koji su također liječnici dr. Krolo nema neke veće prigovore.
- Potrebno je da HZZO-ovi kontrolori provode te kontrole. Planirane kontrole rada ordinacija se rijetko provode i one u pravilu traju nekoliko dana. Kontrole bolovanja su češće i one su apsolutno potrebne. Kontrolori ponekad dođu u naše ordinacije, a ponekad se čujemo telefonski, pa im pošaljemo popis naših pacijenata koji su duže na bolovanju. Tada oni te pacijente pozivaju u svoje prostore i donose odluku je li taj netko opravdano ili neopravdano na bolovanju. I mi sami liječnici ponekad mislimo da je pacijent dugo na bolovanju, ali on se ne da, odnosno on misli da ne može ići raditi. Ja kao liječnica se ne mogu dovesti u situaciju da budem u sukobu sa svojim pacijentom, pa je tu itekako potrebno da kontrolor bolovanja HZZO-a to "prelomi" i odluči je li netko opravdano na bolovanju ili ne, rekla je dr. Krolo.
Prekršajne kazne predviđene zakonom kreću se u rasponu od 660 do 2.650 eura za liječnika koji neosnovano drži pacijenta na bolovanju, odnosno od 1.060 do 1.990 eura za pacijente koji simuliraju, za vrijeme bolovanja rade ili odu na putovanje.
Prema podacima zbog bolovanja je 2023. novčano kažnjeno 18 obiteljskih liječnika.
Te su godine u HZZO-u proveli 6.401 kontrolu bolovanja, pregledali 24.782 osiguranika te utvrdili prestanak medicinskih indikacija za korištenje bolovanja u 6.611 slučaja ili 27 posto.
- Znam da su u prošlosti neke kolege bili kažnjeni, no posljednje vrijeme se nitko na tako nešto nije žalio, rekla je dr. Krolo.
Za duga bolovanja kriv je kompletni zdravstveni sustav u Hrvatskoj, a ne samo liječnici obiteljske medicine.
- Naši pacijenti od kojih su neki na dugim bolovanjima jednostavno ne mogu ostvariti svoje pravo na liječenje. Mjesecima čekaju na pretrage, preglede, fizikalnu terapiju... i mi liječnici takve pacijente moramo držati na bolovanju, jer oni ne mogu, zbog svog zdravstvenog stanja raditi. Drugi problem je nerad invalidskih komisija. Oni jednostavno ne vještače one pacijente koji su godinu dana na bolovanju. Ja imam pacijenticu, za koju sam zahtjev za njeno vještačenje invalidskoj komisiji uputila u travnju 2024. godine. Još uvijek nisam dobila nikakav odgovor, a kamoli da je ona pozvana na to vještačenje. Sada ću ponovno tu pacijenticu obraditi i ponovno njima poslati zahtjev za vještačenjem kako bi se utvrdilo je li žena za povratak na posao ili za invalidsku mirovinu. Ma, ima vam tu gomila problema, a uvijek su za sve krivi obiteljski liječnici, - zaključila je dr. Vikica Krolo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....