Maloljetni hrvatski branitelj čami u srpskom zatvoru, za njega ne pitaju ni Medved ni veterani. Ostavljen je od svih...

Srbijanska policija je 15. lipnja ove godine uhitila Krunoslava Fehira i to na graničnom prijelazu prilikom pokušaja ulaska u Srbiju. Fehiru su na granici kazali da je za njim raspisana tjeralica zbog počinjenja ratnog zločina te je prebačen u Beograd i određen mu je 48-satni pritvor. Tu informaciju prvi je doznao Jutarnji list. 

Fehir je nekadašnji pripadnik policije i bivši pripadnik BOB-a (Braniteljske osječke bojne) te je bio ključan svjedok na suđenju Branimiru Glavašu za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, posebno u Osijeku 1991. godine.

Fehir je javno priznao da je kao maloljetnik sudjelovao u mučenjima i ubojstvima srpskih civila po zapovijedi Branimira Glavaša, uključujući i ubojstvo Čedomira Vučkovića. Tvrdio je da su svi zločini bili organizirani i zapovjeđeni od strane Glavaša, kojeg je nazvao "alfom i omegom" tih događaja.

Fehir je nakon davanja iskaza o tim zločinima postao zaštićeni svjedok, a njegova svjedočenja bila su ključna u sudskim procesima protiv Glavaša i njegovih suradnika. Iako je bio maloljetan u to vrijeme, Fehir je izrazio kajanje i želju za isprikom obiteljima žrtava.

"RAZAPINJU GA NA SUDU, A VLADA ŠUTI"

Telegram iz pera Drage Hedla pak piše da "ključnog svjedoka protiv Glavaša razapinju na sudu u Beogradu, a Vlada okreće glavu, šute i branitelji", uz napomenu kako je nevjerojatno da hrvatski politički vrh ne reagira na progon Krunoslava Fehira. 

- Krunoslav Fehir djelovao je smireno i potpuno staloženo dok je dugim hodnikom, vezan lisicama, u pratnji zatvorskog stražara, dolazio do sudnice u zgradi Tužiteljstva za ratne zločine, u Ustaničkoj ulici u Beogradu. Bila je srijeda, 6. kolovoza, dan nakon obilježavanja 30. godišnjice "Oluje" u Kninu. Zajedno s Fehirom i njegovim braniteljem Bojanom Stanojlovićem i Dušanom Ignjatovićem, advokatom koji zastupa obitelj Čedomira Vučkovića, mučki ubijenog u Osijeku 1. rujna 1991., ušao je u skučenu sudnicu na trećem katu.

Ondje su tužiteljica Gordana Jekić Bradajić i zapisničarka; zatvorski čuvar skida lisice s Fehirovih ruku. Motrim ga pažljivo. Nisam ga dugo vidio, ali nije se puno promijenio od našeg zadnjeg susreta prije nekih deset, dvanaest godina. U istražnom zatvoru u Beogradu već je gotovo dva mjeseca - piše Telegram. 

VLADA ŠALJE DOKUMENTE U BEOGRAD?

Index pak navodi da je Županijski sud u Zagrebu zatražio od Visokog kaznenog suda RH dokumentaciju iz sudskog spisa protiv Branimira Glavaša i to na osnovi zamolnice što je stigla od tužiteljstva Srbije. Ona je Hrvatskoj poslana u sklopu istrage protiv Krunoslava Fehira, koji je bio ključan svjedok protiv Glavaša, a sada je i sam osumnjičen zbog genocida i ratnog zločina nad Srbima u Osijeku 1991. godine. Index neslužbeno doznaje da Srbija od Hrvatske traži podatke o pojedinim slučajevima iz Glavaševa predmeta jer Fehira se tereti za organiziranje i poticanje na genocid i ratni zločin.

U zamolnici su navedeni događaji iz 1991. kada je u Osijeku ubijeno više ljudi srpske nacionalnosti. Zanimljivo je da u činjeničnom opisu srpsko tužiteljstvo tvrdi da Domovinski rat nije bio međudržavni sukob, unatoč tome što je 8. listopada 1991. Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.  Drugim riječima, iz zamolnice bi proizlazilo da se u Hrvatskoj dogodio genocid nad srpskim stanovništvom, ali i da nije bilo međudržavnog sukoba, odnosno agresije Srbije na Hrvatsku.

Kako je moguće da je Hrvatska uopće primila takav dokument i dala pravosudno-političkim krugovima u Srbiji mogućnost da to zlorabe i iskrivljeno interpretiraju?

Naime, unatoč takvom sadržaju zamolnice Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH, koje ju je prvo zaprimilo, ipak je po njoj postupilo. Nije ju, iako je imalo zakonsku mogućnost, vratilo u Srbiju zbog netočnih podataka, već ju je proslijedilo Županijskom sudu u Zagrebu, gdje je vođen proces protiv Glavaša.

Prema ponovljenoj prvostupanjskoj presudi iz 2023. godine, Glavaš je dobio sedam godina za nalogodavnu ulogu u otmici, mučenju i ubijanju sedam civila. Zapovjednica voda Gordana Getoš Magdić osuđena je na četiri godine. Izravni počinitelji zločina Dino Kontić i Zdravko Dragić dobili su po tri godine. Presuda nije pravomoćna. 

Cijeli tekst Indexa pročitajte OVDJE. 

INFORMER I VUČIĆEVI MEDIJI

Cijelu kronologiju slučaja napravile su i Novosti: 

Republika Srbija će procesuirati Krunoslava Fehira po zakonskim odredbama koje je dosad koristila samo jednom u recentnoj povijesti. Srpsko pravosuđe gonit će ga zato što je bio član postrojbe Branimira Glavaša, iste skupine čije je zločine upravo on pomogao razotkriti na hrvatskim sudovima.

Razvidno je to iz priopćenja koje je objavilo srpsko tužiteljstvo za ratne zločine, nakon što je Fehir prošle nedjelje priveden poslije ulaska u Srbiju i zadržan 48 sati u pritvoru. “Dana 16. 6. 2025. godine Javno tužilaštvo za ratne zločine donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv Krunoslava Fehira zbog krivičnog dela organizovanje i podsticanje na izvršenje genocida i ratnih zločina iz čl. 145. stav 2. KZ SRJ. Prema osumnjičenom je određen pritvor rešenjem Višeg suda u Beogradu, Odeljenje za ratne zločine”, priopćilo je tužiteljstvo.

U prijevodu, srpsko tužiteljsvo je takoreći već odlučilo da je Glavaš ciljano ustrojio postrojbu isključivo zato da bi kroz nju činio najgore ratne krimene. Ako istraga dovede do optužnice koju će sud i usvojiti, Fehir će biti procesuiran zato što je bio njezin član. Srpsko pravosuđe počelo je sporni članak koristiti tek ove godine, kako bi procesuirali pripadnike određenih grupa za koje smatraju da su osnovane radi počinjenja zločina.

U veljači ove godine isti je sud nepravomoćno osudio Tefika Mustafu za identično kazneno djelo. Optužen je zato što je “kao pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) (…) bio deo grupe organizovane za vršenje ratnih zločina nad civilima srpske nacionalnosti”, koja je 1999. godine “postavila punkt kod sela Labljane, gde su, naoružani automatskim oružjem, prisilno zaustavljali civile srpske nacionalnosti koji su napuštali svoje domove, izvodili ih iz vozila i zastrašivali pucanjem”. Na punktu su zaustavili tri srpska civila, kojima se gubi svaki trag.

Nakon objave presude, Fond za humanitarno pravo iz Beograda kritizirao je njezin sadržaj, tvrdeći da tužiteljstvo i potom sud nisu pružili “dokaze da je takva grupa postojala, odnosno da je formirana na osnovu dogovora radi vršenja krivičnih dela, niti da je okrivljeni Mustafa bio svestan tog dogovora i s tim znanjem pristupio grupi, što su nužni elementi za dokazivanje krivičnog dela koje mu je stavljeno na teret”. “Ovako vođen postupak nije doprineo rasvetljavanju okolnosti nestanka Gorana Marinkovića, Živojina Pavića i Predraga Miljkovića, niti ostvarivanju pravde, već je samo dodatno urušio poverenje žrtava u institucije”, napisao je Fond poslije presude.

MUSTAFIN SLUČAJ

Mustafa, dakle, nije procesuiran zbog zločina nad ovim civilima, nego zato što je bio dio sporne grupacije. Nakon višemjesečnog boravka u pritvoru osuđen je na samo godinu dana zatvora. Da je procesuiran po drugim člancima koji se odnose na individualnu odgovornost za kršenje pravila ratovanja, minimalna kazna bila bi pet godina.

Osnivačica Fonda Nataša Kandić potvrdila je Novostima da se po članku 145. za pripadnost grupi koju tužiteljstvo i sud okarakteriziraju kao zločinačku predviđa kazna od jedne do osam godina, nakon čega postoji mogućnost sklapanja sporazuma o priznanju krivnje.

- Tužiteljstvo za ratne zločine to je primijenilo u jednom drugom slučaju. Kod Fehira je značajna olakšavajuća okolnosti ta da je bio maloljetan - rekla je Kandić.

Fehir bi tako mogao ispaštati za članstvo u postrojbi u koju ga je kao maloljetnika učlanio otac i posredno odgovarati zbog zločina skupine koje je upravo on u Hrvatskoj rasvijetlio. Preko njegovih leđa Srbija bi mogla iskoristiti priliku da pravosudno parafira i vjerojatno proširi razmjere, brojnost i utjecaj odreda smrti koji je ubijao nedužne osječke civile.

Najveće javno ushićenje njegovim privođenjem iskazao je upravo Branimir Glavaš. “Želim mu dug boravak u srpskom zatvoru jer tamo i pripada. Čak štoviše, poslao sam mail srpskom tužiteljstvu za ratne zločine da im se stavljam na raspolaganje, uz jamstva neometanog povratka u Hrvatsku, i dostavio sam im brojnu dokumentaciju o krivnji Krunoslava Fehira”, poručio je Glavaš, neopterećen implikacijama optužbe protiv Fehira ili nesvjestan činjenice da će proces protiv njega zapravo poslužiti da se Glavaša (i) u Srbiji proglasi vođom zločinačke bande.

Za razliku od kosovskog vojnika na kojem je tužiteljstvo testiralo članak 145. kako bi ga osudili zato što je bio dio paušalno proglašene zločinačke skupine, priča s Fehirovom postrojbom je jasnija. U svim postupcima protiv Glavaša i ostalih, pa i ovom zadnjem nepravomoćnom, hrvatski su sudovi utvrdili postojanje tajne grupe koja je privodila, mučila i likvidirala srpske civile u ratnom Osijeku.

GLAVAŠEVA JEDINICA

Fehir, međutim, nikada nije procesuiran. Nakon što je prije 20 godina Državnom odvjetništvu dao ključan iskaz koji je pokrenuo cijelu priču, kratko vrijeme bio je osumnjičenik. Teretilo ga se za zločin nad osječkim civilom Čedomirom Vučkovićem, u kojeg je kao šesnaestogodišnjak dvaput pucao ispred Sekretarijata za narodnu obranu grada Osijeka.

No, nalazi obdukcije pokazali su da Vučković nije preminuo od prostrijelnih rana. Usmrtila ga je akumulatorska kiselina koju mu je u usta ulijevao drugi pripadnik Glavaševe jedinice. Postupak protiv Fehira je obustavljen, nakon čega je postao svjedok optužbe i najvažniji pojedinac za razotkrivanje serije zločina nad civilima koje je prema neslužbenoj presudi Županijskog suda naručio ili propustio sankcionirati Branimir Glavaš.

Prije nekoliko godina Državno odvjetništvo u Hrvatskoj odbacilo je više kaznenih prijava protiv Fehira koje je podnio Glavaš. Pozvao se Glavaš i na beogradskog specijalista sudske medicine Đorđa Alempijevića, koji je na zahtjev njegove obrane svjedočio da je Vučković ipak preminuo od posljedica ranjavanja mecima. Glavaš sada nudi istu dokumentaciju srpskom tužiteljstvu, u nadi da će je oni shvatiti drugačije od hrvatskog pravosuđa.

S obzirom na optužbe koje su prošloga tjedna nametnuli Fehiru, ništa nije nemoguće. 

Prenese li se logika srpskog tužiteljstva koju su primijenili na Fehira i na druge buduće predmete, to bi značilo obuhvat stotina, ako ne i tisuća hrvatskih ratnih veterana koji ne snose osobnu odgovornost za kaznena djela. Dovoljno je da tužitelji neku postrojbu nakon izvida opišu kao fundamentalno zločinačku. I potom na listu traženih stave sve njihove članove.

Što se tiče Fehira, na kojem je testirana opisana pravosudna praksa, malo je toga jasno u ovoj priči. Informaciju o njegovu uhićenju među prvima je objavio tabloid Informer, blizak režimu Aleksandra Vučića. Prema Informerovim informacijama koje su prenijeli brojni hrvatski mediji, on je sam došao na granični prijelaz sa Srbijom, nakon čega su ga policajci obavijestili da mora poći u Beograd jer je za njim raspisana tjeralica za ratne zločine.

ČUDAN ZAPISNIK

Informer je objavio i presliku navodnog Fehirova iskaza beogradskim istražiteljima. U dokumentu od četiri stranice Fehir je rekao da je granicu prešao kao taksist, na zahtjev klijenta da ga preveze preko granice. “Sinoć sam putem aplikacije dobio prijevoz iz Osijeka do policijske postaje Bogojevo. Kad sam bio na graničnom prijelazu s klijentom, dao sam svoje dokumente srpskom policajcu, nakon čega mi je rečeno da moram s njima ići u Beograd kako bih dao izjavu. Što sam i učinio”, piše u ovom dokumentu, u kojem Fehir opisuje svoj ratni put, osnivanje Glavaševe postrojbe i detalje o stradanju Vučkovića.

Na kraju su ga istražitelji pitali je li vjerodostojan njegov intervju koji je dao 2005. Fehir je odgovorio potvrdno. Informer je objavio njegov intervju iz te godine, koji je dao za emisiju “Nedjeljom u 2”. Fehir u njemu tvrdi i da ga je Glavaš kao maloljetnika doveo u situaciju da je “morao likvidirati civile isključivo srpske nacionalnosti”, dodajući da je tada bio obmanut i da nije znao da se radi o civilima.

Izjava koja ga teško inkriminira pokazala se neistinitim preuveličavanjem, zbog čega do danas nije procesuiran u Hrvatskoj. Da je to istina, nikada ne bi mogao postati svjedokom optužbe. No njegov iskaz o stradanju Vučkovića, zapovjednoj ulozi Glavaša i strukturi njegove tajne grupacije za likvidacije na svim je sudskim instancama, uključujući i nepravomoćnu presudu iz 2023. godine, prihvaćen kao vjerodostojan.

Pitanje je, međutim, je li Fehir u Beogradu izrekao ijednu od navedenih rečenica. Analizirajući Informerov navodni iskaz od četiri stranice, Novosti su nedvojbeno utvrdile da je više od 80 posto sadržaja zapravo u zarez prepisan intervju koji je Fehir dao Slavici Lukić, novinarki Jutarnjeg lista, davne 2019. godine. Tko god je sastavljao “zapisnik”, samo je maknuo novinarkina pitanja. Ostali su gotovo svi Fehirovi odgovori, s identičnim rasporedom riječi, rečenica, zareza i točaka. Na početku i na kraju “iskaza” ubačeno je nekoliko rečenica koje nisu iz intervjua. Među njima i Fehirova konstatacija da i dalje stoji iza onih izjava iz 2005. godine i opisani razlog prelaska granice, odnosno prijevoz klijenta “iz Osijeka do policijske postaje Bogojevo”.

Do zaključenja teksta, Novosti nisu uspjele doći do informacija je li ovo vjerodostojan iskaz i pod kojim okolnostima je Fehir uhićen u Srbiji. Hrvatski list 24 sata objavio je informaciju da su ga “navodno na hrvatskoj granici upozorili da Srbi imaju tjeralicu za njim, no on je ipak otišao”, ali ni ta informacija nije potvrđena iz MUP-a.

MEDVED ŠUTI

Ministarstvo pravosuđa, koje je zadnjih nekoliko godina počelo obavještavati veterane koji su na popisima traženih osoba u Srbiji, nije nam odgovorilo na pitanje je li ih Srbija obavijestila o interesu za Fehira i jesu li mu proslijedili tu informaciju. Neodgovoreno je ostalo i pitanje poduzimaju li ikakve korake vezano za njegovo uhićenje.

Isto pitanje smo postavili i Ministarstvu branitelja. Do završetka ovog teksta odgovor je također izostao. U zadnjih desetak godina oba su resora, a posebno onaj zadužen za branitelje, redovito i žestoko reagirala na svaku najavu nove srpske tjeralice ili optužnice protiv hrvatskih veterana. Prije tri godine ministarstvo koje vodi Tomo Medved nazvalo je neslužbene informacije o optužnici srpskog tužiteljstva protiv četvorice vojnih pilota “sumanutim potezom” i “pokušajem narušavanja pravednog karaktera Domovinskog rata i dostojanstva hrvatskih branitelja”. Sudeći po dosadašnjoj šutnji istog ministarstva na službene informacije iz Srbije, maloljetni hrvatski branitelj Krunoslav Fehir barem zasad nije dostojan njihova odgovora na novinarsko pitanje, a kamoli kakvog priopćenja - navode Novosti, napominjući da ga možda nisu uzeli u zaštitu jer je razotkrivao ratne zločine svojih hrvatskih suboraca.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, kaže da cijeni Fehira zato što je jedan od rijetkih koji je progovorio o ratnim zločinima.

- Poštujem ga jer je progovorio o svojim postupcima i postupcima drugih te više puta izrazio žaljenje zbog stradanja žrtava. U svojim je iskazima podsjetio na brutalnost i bezobzirnost u postupanju prema zatočenim civilima srpske nacionalnosti u garažama Sekretarijata za narodnu obranu grada Osijeka pod zapovjedništvom nepravomoćno osuđenog Branimira Glavaša - rekla je Teršelič za Novosti, ističući da je on primjer svima koji još nisu probili zavjeru šutnje i ne progovaraju kako ne bi i sebe teretili za sudjelovanje u zločinima.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.