Prije desetak godina, svijet je drhtao pred prijetnjom bijelog praha u poštanskim kuvertama, smrtonosni antraks, tada je bio sinonim za bioterorizam, strah i nevidljivu opasnost. Mediji su danima brujali, stručnjaci su upozoravali, a javnost je panično pratila razvoj događaja.
Danas, desetljeće kasnije, ista ta bolest u narodu poznata i kao crni prišt ili bedrenica tiho se vratila. Ne u nekoj dalekoj zemlji već u srcu Dalmatinske zagore, u zaleđu Maovica. Tamo je nedavno uginulo čak pedeset krava, a uzrok je nakon višednevnih analiza konačno potvrđen-antraks.
Mediji su zabilježili vijest. Nadležne veterinarske službe su kratko izvijestile, resorni ministar poljoprivrede je sazvao konferenciju za medije, a javnost olako prelazi preko toga, kao da se ne radi o potencijalno smrtonosnoj bolesti koja se može prenijeti i na čovjeka i koja je ne tako davno izazivala paniku svjetskih razmjera.
Kako se antraks prenosi?
Bedrenica nije neka egzotična bolest već zoonoza, bolest koja se prenosi sa životinja na ljude. Ljudi se najčešće zaraze direktnim kontaktom s uginulim ili bolesnim životinjama, kroz rane na koži, udisanjem spora iz tla ili putem mesa i kontaminiranih životinjskih proizvoda. Spore antraksa mogu preživjeti u tlu desetljećima, čekajući svoju priliku.
Kod ljudi bedrenica dolazi u tri oblika: kožna, plućna i crijevna.
Kožna bedrenica (najčešći oblik) počinje kao bezazlen prišt, ali se brzo pretvara u crnu, bezbolnu krastu — otuda i ime "crni prišt". Bez liječenja, i ovaj naizgled “blagi” oblik može biti smrtonosan.
Plućna bedrenica nastaje udisanjem spora i često se zamijeni s običnom gripom – dok ne bude prekasno.
Crijevna bedrenica javlja se nakon konzumiranja zaraženog mesa i uzrokuje teške gastrointestinalne simptome, često s kobnim ishodom.
Bez brzog prepoznavanja i liječenja, smrtnost može biti i preko 80 posto. S pravovremenim liječenjem, uglavnom jakim antibioticima poput ciprofloxacina, doksiciklina ili penicilina šanse za preživljavanje su dobre.
Antraks (bedrenica) se prenosi prilikom: direktnog kontakta s uginulom ili zaraženom životinjom, obradom mesa, kože, dlake
udisanjem spora (npr. tijekom klanja) kao i konzumacijom zaraženog mesa.
Ne čekajte simptome
Ako je čovjek bio u kontaktu sa zaraženom životinjom (ili sumnja da je bio), ne smije čekati simptome jer antraks (bedrenica) može brzo napredovati i postati smrtonosan. Ako ste klali, doticali, hranili ili bili u blizini zaražene životinje – evo što trebate odmah učiniti:
Prekinite svaki daljnji kontakt s lešinom, opremom, mesom i mlijekom.
Temeljito operite ruke, kožu i odjeću, idealno s dezinficijensom.
Odmah se javite liječniku – antibiotici poput ciprofloxacina mogu spriječiti razvoj bolesti ako se uzmu na vrijeme.
Pratite zdravstveno stanje 7–14 dana: osobito pojavu ranica, groznice, bolova u prsima ili trbuhu.
Obavijestite veterinarsku i epidemiološku službu – obavezno i zakonom propisano.
Bedrenica se u Hrvatskoj posljednji put pojavila prije tri godine u Lonjskom polju, ugibale su krave a bilo je i zaraze među ljudima, na svu sreću samo lakših oblika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....