Plaće rastu, no blagostanje se nije prelilo na sve građane. Čak 2,3 milijuna ljudi u Hrvatskoj teško spaja kraj s krajem

Premda nam rastu plaće, mirovine, BDP i kreditni rejting, a političari kažu da nam nikad nije bilo bolje, to se blagostanje nije prelilo na kompletno stanovništvo jer je nekima lošije nego prije: stopa rizika od siromaštva povećala se s preklanjskih 19,3 posto na 20,3 posto u prošloj godini.

Tako petina kompletnog stanovništva ima prihode manje od praga rizika od siromaštva. Prošle je godine u Hrvatskoj porastao broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti s preklanjskih 20,7 posto na 21,7 posto ili za 40 tisuća ljudi na njih 839 tisuća. Usporedbe radi, Šibenik ima gotovo 43 tisuće stanovnika.

Iz Državnog zavoda za statistiku koji je objavio podatke o stopi rizika od siromaštva i socijalnoj isključenosti kažu da stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba. Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je 23.092 eura u 2024., dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka 13.411 eura.

Rizik i plaće

Statistika kaže da je u riziku od siromaštva obitelj s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina ako im lani mjesečni prihodi nisu prelazili 1296 eura ili 15.554 eura godišnje. Isto vrijedi i za jednočlana kućanstva s mjesečno manje od 617 eura ili 7407 eura godišnje. Prosječna plaća za cijelu prošlu godinu malo je iznad tog praga i iznosila je 1318 eura, s tim da je u prvih pet mjeseci prošle godine bila ispod tog praga. Što se mirovina tiče, 1,2 milijuna umirovljenika je u veljači ove godine dobilo prosječno 555,08 eura mirovine za siječanj.

Svaki peti čovjek u Hrvatskoj živi u kućanstvima koja teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem mjeseca, takvih je 19,8 posto, još 40,6 posto osoba živi u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Tako 2,3 milijuna ljudi u Hrvatskoj ili njih 60,4 posto ljudi svakog mjeseca s teškoćama, manjim ili većim, uspije sastaviti kraj s krajem mjeseca, a to lako ili vrlo lako polazi za rukom obiteljima u kojima živi 325 tisuća ljudi. Statistika kaže da više od trećine svih kućanstva ima velikih problema kada moraju popraviti neki izvanredni kvar u stanu ili neki kućanski uređaj zamijeniti novim i da 34,9 posto osoba ili 1,3 milijuna ljudi živi u kućanstvima koja ne mogu iz vlastitih sredstava, bez dodatnog zaduživanja u banci i posuđivanja od rodbine i prijatelja, podmiriti neočekivani financijski izdatak od 438 eura.

Muke s hranom i zimom

Iz Državnog zavoda za statistiku kažu da je stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u prošloj godini bila najmanja za mlade u dobi do 17 godina te je iznosila je 18,3 posto, a s brojem rođendana raste i stopa rizika na najveću razinu od 37 posto za one koji su napunili 65 i više godina života s tim da za muškarce iznosi 32,7 posto a za žene 40,1 posto. Stopa rizika od siromaštva razlikuje se prema tipu kućanstva i broju uzdržavane djece. Najteže je u samačkim kućanstvima, samohranim roditeljima i obiteljima s troje i više djece. Tako u kućanstvima bez uzdržavane djece statistika bilježi najviše stope rizika od 61,4 posto, u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina. Među kućanstvima s uzdržavanom djecom najviše su stope rizika od siromaštva u onima u kojima je jedan roditelj s uzdržavanom djecom sa stopom rizika od siromaštva od 26,9 posto i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 23,5 posto.

U oskudici u Hrvatskoj živi 201 tisuća ljudi ili njih 5,2 posto a statistika je naziva materijalnom i socijalnom deprivacijom i mjeri je udjelom osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje pet od trinaest stavki deprivacije. U teškoj oskudici je dva posto ljudi ili njih 77 tisuća jer žive u kućanstvima koja ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki deprivacije: adekvatno grijanje zimi, mesni obrok svaki drugi dan, podmirivanje neočekivanih izdataka, tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, s teškoćama spajaju kraja s krajem...