Već u šest ujutro sunce iznad Bande kao da je zaboravilo da je jutro.
Svjetlost nije imala onu blagu, jutarnju mekoću. Sjala je oštro, nemilosrdno, poput ljetnog poslijepodneva. Sjene su se povlačile i nestajale prije doručka, javlja BBC iz Bande, prašnjavog okruga u indijskoj saveznoj državi Uttar Pradesh koji danima drži neslavno prvo mjesto na ljestvici najvrućih mjesta u zemlji, prenosi Jutarnji list.
Temperature su se više od tjedan dana kretale između 47 i 48 Celzijevih stupnjeva – ekstrem čak i za područje koje je naviklo na paklene ljetne mjesece.
No možda nije najzanimljivije bilo samo to koliko je vruće bilo, nego način na koji su se ljudi prilagodili, pišu Soutik Biswas i Neetu Singh za BBC.
Više od dva milijuna stanovnika Bande, od kojih mnogi žive od poljoprivrede, građevine, prijevoza i drugih poslova pod otvorenim nebom, nemaju luksuz pobjeći od vrućine. Umjesto toga, preuredili su čitave živote kako bi joj se prilagodili.
Tridesetak kilometara od središta okruga, tržnica u mjestu Atarra već se gasila dok su se mnogi indijski gradovi tek budili. Poljoprivrednici su pristizali u zoru s rajčicama, tikvama, čilijem, limunima i dinjama. Svi su imali isti cilj – prodati robu što prije i vratiti se kući prije nego što sunce postane nepodnošljivo.
"Pogledajte ovo sunce“, kaže trgovac Himanshu pokraj hrpe sanduka s rajčicama. "Tek je šest i petnaest, a osjećaj je kao da je devet ujutro.“
Vrućina skraćuje život njegovoj robi jednako nemilosrdno kao i radnom danu. "Rajčice moram prodati danas ili sutra. Po ovakvom vremenu neće izdržati dulje.“
‘pravo povrće pokvarilo bi se prije podne‘
Nekad je tržnica vrvjela do kasnog prijepodneva. Danas već oko osam sati aktivnosti gotovo nestaju. Do deset sati ostaju samo prazni štandovi i užareni asfalt.
Sličan raspored diktira gotovo svaki aspekt života u Bandi.
Između usijanog neba i spaljene zemlje ljudi rade ono što je poljski novinar Ryszard Kapuściński jednom opisao promatrajući slične krajolike u Africi – najveći dio energije ulažu u potragu za hladom i daškom vjetra.
Zidar Pappu Verma danas radi od sedam ujutro do podneva, a zatim ponovno od četiri popodne do sedam navečer. Četiri sata između toga provodi čekajući da prođe najgori dio dana.
"Osam sati moraš odraditi, kako god okreneš“, kaže.
Plaća ostaje ista bez obzira na to radi li netko cijeli dan na suncu ili posao prekida zbog žege. Pauza ga spašava glavobolja i toplinskih udara, ali mu zato radni dan traje i do trinaest sati. "Inače bih sve što zaradim potrošio na lijekove“, kaže.
Jednog poslijepodneva, dok je temperatura dosezala 46 stupnjeva, tri radnice na cesti čučale su ispod cisterne s vodom na mostu preko rijeke Ken. Ručale su u uskom pojasu sjene koju je stvarala šasija vozila.
Jedna od njih, Shanti Devi, svakoga dana pješači šest kilometara do posla i isto toliko natrag.
Ručak joj se sastoji od kruha, luka, soli i malo ukiseljenog povrća. "Kad bismo nosile pravo povrće, pokvarilo bi se prije podneva.“
Zatim izgovara rečenicu koja možda najbolje opisuje čitavu ovu priču: "Siromašni ljudi nemaju luksuz brinuti se zbog vrućine.“
Njihovo utočište iznad rijeke Ken nije slučajno. Upravo se oko te rijeke vrti veći dio borbe Bande s ekstremnim temperaturama. Znanstvenici upozoravaju da su iskapanje pijeska i pretjerano crpljenje podzemnih voda oslabili prirodnu sposobnost rijeke da hladi okolni krajolik. Tako nastaje začarani krug u kojem nestašica vode i ekstremna vrućina međusobno pojačavaju jedna drugu.
pristup klimatizaciji je luksuz
Posljedice su vidljive na svakom koraku. Vozači električnih rikši poslijepodne gotovo da nemaju putnika. Trgovci otvaraju radnje prije izlaska sunca, a zatvaraju ih između podneva i četiri sata. Kupaca je upola manje nego prije. Čitavi gradovi ponovno oživljavaju tek predvečer.
Mobiteli neprestano vibriraju od upozorenja državnih službi.
"Budite oprezni. Izbjegavajte izlaganje suncu. Očekuju se ekstremni toplinski valovi.“
Bolnice bilježe stalan priljev pacijenata.
"Otkad je vrućina postala intenzivnija, svakodnevno primamo između 15 i 20 slučajeva, uglavnom djece i starijih osoba“, kaže liječnik K. Kumar, ravnatelj Ženske okružne bolnice. Najčešći simptomi su proljev, povraćanje i visoka temperatura.
No Banda nije izoliran slučaj. Diljem Indije vrućina više nije samo pitanje temperature. Sve češće se radi o kombinaciji ekstremne topline i vlage koja dodatno opterećuje ljudski organizam. Indo-gangetska nizina, koja obuhvaća velik dio sjeverne Indije, danas se smatra jednim od globalnih epicentara opasne vlažne vrućine. Milijuni ljudi rade na otvorenom, a pristup klimatizaciji i dalje je luksuz.
Banda se nalazi nedaleko od Rakove obratnice, geografske širine poznate po nekim od najžešćih ljetnih vrućina na svijetu. Rijeke se povlače, ostavljajući gole površine pijeska i kamenja koje dodatno zrače toplinu. Beton je zamijenio vegetaciju. Drveća je sve manje.
Istraživanje Sveučilišta za poljoprivredu i tehnologiju u Bandi pokazalo je da je između 1991. i 2022. nestala gotovo šestina gustih šumskih površina okruga, uglavnom zbog rudarenja i širenja poljoprivrednih površina. Sve to zajedno stvara savršene uvjete za toplinske ekstreme.
Meteorolog Dinesh Sah kaže da su temperature od 48 ili 49 stupnjeva ovdje već viđene. Godine 2024. termometar je dva uzastopna dana pokazivao 49 stupnjeva. No ovogodišnja epizoda bila je drukčija.
"Osam ili devet dana zaredom temperatura nije padala ispod 47 ili 48 stupnjeva. To je ono što dosad nismo viđali.“
Farmer Prem Singh smatra da su razdoblja ekstremne vrućine oduvijek bila dio života u ovom kraju i čak korisna za neke usjeve. Ono što ga zabrinjava jest njihov intenzitet.
Krivce vidi u nestanku drveća, rudarenju, rastućoj potrošnji fosilnih goriva i sve većem broju klima-uređaja. "Siromašnima je život postao mnogo teži. Bogati to gotovo ni ne osjećaju.“
A vrućina ne završava sa zalaskom sunca. "Kao da jutra i noći više ne postoje“, kaže meteorolog Sah.
Nema hladovine za starce
Već u sedam ili osam ujutro osjećaj je kao usred poslijepodneva. Noću temperatura ostaje oko 30 stupnjeva. Stanovnici se nikada zapravo ne uspijevaju ohladiti.
U selu Achharaund, dvadesetak kilometara od Bande, problem nije samo temperatura nego i voda. Jedan bunar opskrbljuje velik dio sela pitkom vodom. Žene svakodnevno čekaju u redovima s kantama pod užarenim nebom.
Osamnaestogodišnja Kranti Vishwakarma provodi četiri do pet sati dnevno noseći vodu za svoju obitelj. Kad nestane struje, spas pronalazi pod krošnjom stabla nima. "Nemamo ventilatore za hlađenje ni klima-uređaje. Nama to drveće služi kao klima.“
U blizini sjedi osamdesetogodišnja Chunubadi pokraj starog ventilatora koji se doslovno drži na komadima žice i improvizacije.
Ventilator radi, ali jedva. Iz njega izlazi suh i vruć zrak. "U osamdeset godina života nisam doživjela ovakvu vrućinu. Starci umiru od hladnoće ili od žege. Ne znam hoću li izdržati i ovu.“
Nedaleko od sela, oko podneva, deseci bivola stoje uronjeni u jezerce, tražeći spas u vodi. Među pastirima je i šezdesetogodišnji Rameshwar Yadav, nekadašnji učitelj, danas uzgajivač bivola.
Na 46 stupnjeva nosi odjeću koja više podsjeća na zimu nego na indijsko ljeto. "Debela odjeća usporava prodor topline do tijela“, objašnjava. "Više se znojimo, ali manje obolijevamo.“
Poput svih drugih u Bandi, i on se prilagodio. Ali prilagodba nije isto što i olakšanje.
Prošloga petka oluja i kiša napokon su donijeli predah. Temperatura je pala za gotovo deset stupnjeva. Okrug je ponovno prodisao. No svi znaju da je riječ samo o kratkoj stanci.
Ustajanje prije svitanja, skrivanje tijekom podneva i potraga za svakim komadićem hlada više nisu privremene prilagodbe. To postaje novi način života.
Istraživanja procjenjuju da bi tijekom samo jednog ozbiljnog petodnevnog toplinskog vala u Uttar Pradeshu moglo biti više od osam tisuća dodatnih smrtnih slučajeva. Najugroženiji su stariji ljudi, radnici na otvorenom i kućanstva bez mogućnosti hlađenja. Pa ipak, stanovnici Bande zvuče manje zabrinuto od klimatologa. Oni s vrućinom žive generacijama.
Znanstvenike ne brine činjenica da je Banda vruća. Brine ih to što svake godine postaje još toplija, što vrućina traje dulje i što krajolik polako ostaje bez drveća i vode koji su nekada držali temperature pod kontrolom, javlja BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....