POLITICO: Nitko u Europi nije očekivao ovu vijest iz Hrvatske: ‘Ludo! Iz utrke ispali i teškaši‘

Nitko ovo nije očekivao.

Ministri financija europodručja u ponedjeljak su izabrali guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića za sljedećeg potpredsjednika Europske središnje banke — prkoseći svim očekivanjima i pozivima Europskog parlamenta da se izabere netko drugi, piše POLITICO.

Ministri su u trećem i posljednjem krugu glasanja izabrali Vujčića ispred njegova finskog kolege Ollija Rehna, koji se smatrao favoritom, nakon što su iz utrke ispali i drugi teškaši — Portugalac Mário Centeno i Latvijac Mārtiņš Kazāks, koje je Parlament preferirao za tu dužnost. Estonac Madis Müller i Litavac Rimantas Šadžius otpali su u prvom krugu.

U trenutku kada američka administracija vrši snažan pritisak na Federalne rezerve da snize kamatne stope, izbor Vujčića — tehnokrata bez očite stranačke potpore — snažan je signal želje EU-a da zadrži neovisnost ECB-a od izravnog političkog utjecaja.

Ako ne bude iznenađenja u posljednji trenutak, čelnici EU-a formalno će predložiti Vujčića da naslijedi aktualnog potpredsjednika Luisa de Guindosa, kojemu osmogodišnji mandat istječe 31. svibnja.

„Ludo“, bilo je sve što je jedan diplomat mogao izustiti nakon glasanja. Drugi su bili razumljiviji. „On je najiskusniji središnji bankar od svih“, rekao je drugi, pod uvjetom anonimnosti.

Vujčiću je bilo potrebno 16 glasova ministara koji predstavljaju 65 posto stanovništva europodručja, što znači da je imao potporu najvećih članica eurokluba kako bi osigurao pobjedu.

Njemačka, Francuska i Španjolska sigurno su strateški razmišljale uoči ponedjeljka, koji označava početak igre glazbenih stolica za mjesto u vrlo traženom šesteročlanom Izvršnom odboru ECB-a u sljedeće dvije godine. Potpredsjedničko mjesto prvo je od četiri upražnjena mjesta u Odboru, uključujući i predsjedničko, koja će se otvoriti u tom razdoblju. Sve su to ključne pozicije za najveće gospodarske sile europodručja.

Imenovanjem Vujčića na drugo najviše mjesto, prijestolnice su ostavile teren širom otvorenim — osobito kada je riječ o pronalasku nasljednika predsjednice ECB-a Christine Lagarde, čiji mandat završava 31. listopada 2027.

Vujčića sada čeka neugodno saslušanje u Europskom parlamentu, čija je neobvezujuća preferencija u potpunosti ignorirana od strane ministara financija. Šezdesetjednogodišnjak će morati pridobiti Parlament kako bi izbjegao da zastupnici glasaju protiv njegova izbora u simboličnom, ali politički neugodnom glasanju — slično onome iz 2012., kada se slična sudbina dogodila guverneru Luksemburga Yvesu Merschu pri ulasku u najviši vrh ECB-a.

Iznenađenje iz sjene

Vujčić ima veliko iskustvo kao središnji bankar — na čelu Hrvatske narodne banke nalazi se od 2012. — i vrlo je cijenjen među kolegama koji odlučuju o kamatnim stopama. Ipak, njegovo imenovanje predstavlja veliko iznenađenje za promatrače ECB-a koji su dugo tipovali na Rehna. Rehnovo dvostruko iskustvo u briselskoj politici i monetarnoj politici smatralo se njegovom ključnom prednošću u odnosu na pet suparnika.

Izgledi Hrvatske od početka su se smatrali skromnima, budući da je u europodručje ušla tek 2023., što ju je stavljalo pri dno reda za mjesto u Izvršnom odboru. Nijedna od tri baltičke države, koje su euro uvele otprilike deset godina prije Hrvatske, još nije imala svog predstavnika u Odboru.

Iako se Vujčića općenito smatra umjerenim „jastrebom“, on se ne uklapa u uobičajenu podjelu na sjeverne jastrebove i južne golubove koja je povijesno dominirala raspravama kada su se političari nadmetali za poželjne pozicije u ECB-u.

Njegovo imenovanje stoga vjerojatno neće promijeniti izglede da predsjedničko mjesto osigura ili sjeverni teškaš poput Njemačke ili Nizozemske, ili pak južni kandidat poput Španjolske.

Među trenutačnim favoritima za najvišu dužnost spominju se bivši guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot i čelnik Banke za međunarodna poravnanja Pablo Hernández de Cos. No u europskoj politici dvije godine su vječnost. I sama Lagarde pojavila se kao ozbiljna kandidatkinja tek kasno u procesu nasljeđivanja Marija Draghija, što pokazuje koliko se brzo utrka za vodstvo ECB-a može preokrenuti.