Hrvatsku u srijedu čeka štrajk. Dio nastavnika u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima kreće u borbu za bolje koeficijente. A oni, tvrde organizatori jednodnevnog štrajka upozorenja sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, ozbiljno zaostaju za koeficijentima koje imaju ostale javne službe.
Prošle godine reformom koeficijenata plaće vojnika rasle su 31 posto, policijskih službenika 34 posto, liječnika 39 posto, sudaca općinskog suda 59 posto, a državnih tajnika čak 74 posto. Istovremeno, plaće redovnog profesora, učitelja, nastavnika i asistenata rasle su tek između 14 i 15 posto.
A koliko točno s tako povećanim koeficijentima iznose stvarne plaće?
Ona za učitelja bez napredovanja prosječno prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih iznosi 1619,93 eura. S dodacima ona prosječno iznosi 1707,51 euro. Prosječna plaća mentora u osnovnoj školi je 1788,40 eura, savjetnika 1998,97 eura, a izvrsnog savjetnika 2203,18 eura. U srednjim školama prosječna plaća nastavnika bez napredovanja je 1625,97 eura, mentora 1821,22 eura, a savjetnika 2019,55 eura.
S druge pak strane skupnik u oružanim snagama Republike Hrvatske prema podacima koje je prikupio novinar Jutarnjeg lista Goran Penić, u 2025. će imati prosječnu mjesečnu plaću od 1475 eura. Desetnik bi do konca godine trebao primiti 1508 eura, a narednik 1541 euro. Nadnarednik u će se prosjećno isplatiti 1607 eura, stožerni nadnarednik 1673 eura, a časnici namjesnici, poručnici, natporučnici i satnici u prosjeku će primati oko 1700 eura. Prosječna mjesečna plaća bojnika iznosit će 1866 eura, pukovnika 1891 eura, a brigadira 2295 eura. General bojnik će primati 3616 eura, a general zbora 3781 euro.
Prosjećna neto plaća policijskog službenika sa srednjom stručnom spremom iznosi 1441 euro, a sa visokom 1823 eura.
U sustavu zdravstva njegovatelji primaju 1265 eura neto plaće, a čistace i spremačice oko 1100 eura. Medicinske sestre i tehničari prosječno primaju 1885 eura, magistre sestrinstva 2122 eura, specijaliste primarne zdravstvene zaštite 2929 eura, dok će specijalisti do kraja godine u prosjeku primati 4510 eura. Prosječna plaća ravnatelja bolnica biti će 4744 eura neto, dok će ravnatelji KBC-a prosječno primati 5473 eura.
Evo što kažu u policiji i socijalnoj skrbi
Premda podupiru i poštuju rad učitelja, nastavnika i profesora, u nekim javnim službama nisu zadovoljni što se obrazovni sindikati koji pokreću štrajk u isticanju koeficijenata uspoređuju s onim službama u kojima je to, prema mišljenju sindikalnih čelnika, deplasirano.
Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, na ovu nam je temu poslala pismo nezadovljstva koje je ranije uputila čelniku Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Zrinku Turaliji, jer, kaže, "posebno zabrinjava činjenica da uspoređujete neusporediva zvanja i složenosti poslova". Referirala se, naime, na isticanje obrazovnih sindikata kako koeficijent učitelja zaostaje za onim socijalnog radnika.
– Prije svega, kada je riječ o socijalnom radniku, radi se o licenciranom zvanju koje zahtijeva kontinuirano usavršavanje i stalnu prilagodbu konstantnim zakonskim izmjenama. Posebno skrećemo pažnju na okolnost da socijalni radnici u djelokrugu svog rada imaju 150 javnih ovlasti, rade iznimno teške i stresne poslove i to od poslova obiteljsko-pravne zaštite odraslih osoba pod skrbništvom, poslove zbrinjavanja djece, mladeži, starijih i nemoćnih osoba, zbrinjavanja osoba s mentalnim bolestima, žrtvama nasilja. Često su izloženi prijetnjama korisnika pa i napadima – nabraja Jadranka Dimić samo djelić djelokruga rada socijalnih radnika.
– Oduvijek smo podupirali nastojanje prosvjetnih sindikata za poboljšanjem materijalnog položaja prosvjetnih radnika, no nikad se nismo uspoređivali s drugim djelatnostima jer znamo argumentirati svoju. Radi lakšeg razumijevanja rada u sustavu socijalne skrbi, pozivam vas da jedan dan po vašem izboru, provedete sa mnom u ustanovi socijalne skrbi – napisala je Dimić u pismu Turaliji.
U sindikatima policije također nisu željeli komentirati štrajk u prosvjeti, ali napominju kako rast plaća policijskih službenika veći od 30 posto nije "enorman rast" njihovih plaća, nego ispravljanje dugogodišnje potplaćenosti i nepravednih primanja u tom resoru.
– Policijski službenici, za razliku od nekih drugih zanimanja, rade u nekontroliranim uvjetima, dok drugi rade u kontroliranima. Policajci moraju ići na intervencije, imaju dežurstva noću, vikendima, praznicima, to je posao koji je daleko riskantniji od brojnih drugih – kratko ističe Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske. Policijski službenik je prije lanjskog povećanja koeficijenata imao oko 800 eura plaće, a na temelju rasta koeficijenata ona se popela na oko 1400 eura neto – kaže on.
M. CVRTILA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....