Gospodine Staničić, ove smo godine svjedočili velikim promjenama na turističkom tržištu. Srpanj je podbacio, a lipanj i rujan nadmašili očekivanja što se tiče broja gostiju i noćenja. Isto je zabilježila i naša mediteranska konkurencija. Zašto se mijenjaju navike potrošača?
– Da, točno je da smo rast turističkog prometa u ovoj godine generirali isključivo u razdobljima pred i posezone, odnosno izvan glavnih ljetnih mjeseci srpnja i kolovoza. Navedeno ukazuje da naše aktivnosti usmjerene na promociju Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije daju rezultate, ali i na određene klimatske promjene, kao i promjene u dinamici putovanja. Turisti danas putuju pametnije i selektivnije, sve više planiraju putovanja izvan ljetnih mjeseci, žele ugodnije vrijeme, traže bolji omjer cijene i kvalitete, ali i autentična iskustva. U tom smislu, pred i posezona donose razdoblja s izrazito dobrim rezultatima jer nude upravo ono što suvremeni gost traži – ugodnu klimu, manju gužvu, kvalitetniju uslugu i povoljnije cijene. Hrvatska na te promjene odgovara vrlo dobro, bilježimo stabilan promet tijekom cijele godine, što potvrđuje da se polako, ali sigurno krećemo prema modelu održivog i ravnomjernog turizma.
Znače li ove promjene i manju zaradu jer su cijene u lipnju i rujnu niže nego na vrhuncu ljeta ili će to sada tržište samo regulirati?
– Ne, nikako. Naime, iako su cijene u lipnju i rujnu nešto niže nego u vrhuncu ljeta, raste kvaliteta i struktura potrošnje. Gosti koji dolaze u pred i posezoni češće biraju smještaj više kategorije i aktivnosti poput gastronomije, kulture ili aktivnog odmora, što u konačnici znači veću potrošnju po gostu. Osim toga, produženjem sezone smanjuje se pritisak na infrastrukturu i ljudske resurse, što dugoročno pozitivno utječe i na održivost i na prihode. Kao destinacija moramo rasporediti potražnju tijekom cijele godine, a cijene se ionako prirodno formiraju prema kvaliteti i vrijednosti koju destinacija nudi, odnosno regulira ih samo tržište na temelju omjera ponude i potražnje. Dakle, govorimo o uravnoteženijem, stabilnijem i profitabilnijem modelu turizma, što je i cilj hrvatskog turizma u budućnosti. Da je tome tako najbolje potvrđuju posljednji financijski pokazatelji, odnosno podaci HNB-a o prihodima od stranih turista, koji su u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 4,375 milijardi eura, što je rast od gotovo 6 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Ljudi putuju sve više, a na odmoru ostaju sve kraće. Također, desetljećima ustaljeni „ritam” odlazaka i dolazaka gostiju subotom i nedjeljom, više nije pravilo. Diktiraju li današnje turističke trendove niskotarifni zrakoplovni prijevoznici? Jesu li oni glavni „krivci” što se navike turista mijenjaju?
– Niskotarifni prijevoznici, ali i općenito aviokompanije sigurno imaju značajnu ulogu u promjeni obrazaca putovanja jer donose veću dostupnost i fleksibilnost. Danas gosti ne moraju čekati
subotu da bi otputovali na odmor, oni svoja putovanja, između ostalog, planiraju prema raspoloživim letovima, cijenama i osobnim obvezama. Međutim, to nije jedini razlog promjena obzirom da suvremeni turisti sve više teže kraćim, ali češćim putovanjima, pri čemu biraju destinacije koje nude jednostavan dolazak, dobru povezanost i raznolika iskustva. Hrvatska je u tom smislu u prednosti jer je vrlo dobro povezana s europskim tržištima, što kada govorimo o cestovnim pravcima, što kada govorimo o aviolinijama, a možemo se pohvaliti i s vrlo značajnim poveznicama s dalekim tržištima pa tako od iduće godine imamo dvije direktne linije koje će povezivati Dubrovnik i Split s tržištem SAD-a, koje predstavlja naše najvažnije daleko tržište. Imamo i direktne letove iz Kanade, Južne Koreje, Ujedinjenih Arapskih Emirata i dr. Sve navedeno je vrlo važno kada govorimo o uspješnom privlačenju gostiju tijekom cijele godine.
Vodeći u nautici
Je li tako kad je u pitanju i nautički turizam? Ove godine, vlasnici tvrtki za najam plovila, generalno nisu bili zadovoljni odrađenim poslom i zaradom. Gostiju je bilo, ali je očito u tom segmentu turizma ponuda prebacila potražnju. Jesam li u pravu?
– Hrvatska se nalazi pri samome vrhu destinacija s najvećom ponudom plovila u nautičkom charteru. Broj plovila za najam značajno je rastao tijekom godina, dok se istodobno tržište stabiliziralo, posebice nakon pandemijskog razdoblja kada je nautika bila jedan od najtraženijih oblika odmora. Međutim, i u takvim je okolnostima u nautičkom charteru tijekom prvih 10 mjeseci ove godine ostvareno preko 550 tisuća dolazaka i 3,6 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od gotovo 2 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima. Navedeno znači da Hrvatska i dalje ima iznimno jak nautički brend, vrhunsku infrastrukturu i prirodne uvjete koji nas svrstavaju među vodeće mediteranske destinacije za nautičare. Ono što sada slijedi jest daljnja orijentacija na kvalitetu, personaliziranu uslugu i održivost, kako bismo osigurali stabilnost i profitabilnost tog važnog segmenta našeg turizma. I naravno, ovo je ujedno i poruka da moramo strateški i dugoročno sagledavati stvari prilikom formiranja cijena.
Slične probleme dugo bilježe i vlasnici apartmana. Svi znaju da je privatnog smještaja u Hrvatskoj previše i bez obzira na to, otvaraju nove apartmane. Hoće li se tržište samo „pročistiti”, hoće li otpasti smještaj u kojem cijena ne prati kvalitetu, ili ćete vi u HTZ-u i Ministarstvu turizma i sporta, ponovo reagirati nekom vrstom restrikcija za nove iznajmljivače?
– Tema je to o kojoj se mnogo govori i to s pravom, jer privatni smještaj čini više od polovine ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Također, istina je da je u pojedinim destinacijama ponuda prerasla potražnju te tržište već sada pokazuje određene trendove zbog kojih nisu svi zadovoljni popunjenošću svojih kapaciteta. Više je nego jasno da gosti biraju smještaj prema kvaliteti, autentičnosti i vrijednosti za novac, pa oni koji ne prate trendove i ne ulažu u standard, doista teže pronalaze goste. Navedene trendove prepoznajemo te na njih kontinuirano ukazujemo, Vlada RH i nadležno Ministarstvo turizma i sporta već su donijeli sustavne mjere i određene zakonske promjene koje već u ovoj godini daju rezultate pa tako u ovome segmentu bilježimo pad broja novih kreveta u odnosu na lani. Dodatno, kvalitetu, održivost i diversifikaciju ponude potičemo i sa aspekta Hrvatske turističke zajednice pa u tom smislu ističem i projekt Local Host, koji podrazumijeva oznaku prepoznatljivosti za domaćine, kako bi istaknuli i među gostima promovirali onaj obiteljski smještaj koji nudi autentično i kvalitetno iskustvo boravka u Hrvatskoj.
Puno se i ove godine pisalo i piše o cijenama. Najviše pritužbi ide na račun ugostitelja, koji su, naročito kad su u pitanju nautičari, bili na meti kritika zbog preskupog vina, ribe, koktela...? Jesmo li u tom segmentu vraški skupi ili gosti od nas neopravdano očekuju da budemo povoljniji od konkurencije, nesvjesni da je kvaliteta ponude u ugostiteljstvu posljednjih godina izrazito porasla, pa se poskupljenja ne mogu pripisati samo inflaciji i radnoj snazi koju ugostitelji iz ljeta u ljeto sve bolje plaćaju?
– Istina je da su cijene ove godine, a prošle možda još i više, bile često u fokusu javnosti, ali pritom ipak moramo gledati širu sliku. Naime, Hrvatska danas nudi znatno višu razinu kvalitete nego prije nekoliko godina, od smještaja i gastronomije do ukupnog doživljaja destinacije. Taj se rast kvalitete, zajedno s višim troškovima rada, energenata i nabave, u konačnici odražava i na cijene. Međutim, važno je reći da se Hrvatska sve više želi pozicionirati u srednjem i višem segmentu ponude, što je prirodan smjer razvoja destinacije koja želi biti prepoznata po vrijednosti, a ne samo po cijeni. Naši gosti danas traže autentičnost, lokalnu hranu, svježu ribu, vrhunska vina i osobnu uslugu te su spremni to platiti ako osjete da zaista dobivaju vrijednost. Dakle, cilj nije da budemo najjeftiniji, nego da budemo najbolji u onome što nudimo, a u tom segmentu Hrvatska iz godine u godinu napreduje. Postoje naravno i anomalije, neumjereno podizanje cijena koje nije pratilo i podizanje kvalitete, što zasigurno nije dobro za dugoročno poslovanje. Stoga još jednom naglašavam da je vrlo važno gostima ponuditi vrijednost za novac jer će cijene u narednom razdoblju ostati jedan od najvažnijih faktora na temelju kojeg će se donositi odluke o putovanjima.
Gospodine Staničić, jesu li nam se ove godine definitivno vratili turisti iz dalekih zemalja, koji nas nisu posjećivali u velikom broju nakon epidemije koronavirusa, jer su aviolinije s Kinom, Južnom Korejom, Australijom..., dugo bile u prekidu ili se nisu obnavljale onim tempom kojim smo to očekivali?
– Da, možemo reći da se turisti s dalekih tržišta polako, ali sigurno vraćaju u Hrvatsku, ali pritom treba naglasiti i određene razlike između zapadnih i istočnih dalekih tržišta. Primjerice, u ovoj, ali i prošlim godinama bilježimo značajan rast turističkog prometa s tržišta SAD-a, ali i Kanade, što možemo povezati s postojanjem direktnih aviolinija. S druge strane, istočna tržišta poput Kine, Južne Koreje ili Japana također bilježe rast i kontinuiran oporavak, ali je ono nešto sporijeg intenziteta iz razloga koje ste naveli pa će nam za potpuni povratak na razine turističkog prometa iz 2019. s ovih tržišta trebati još neko vrijeme i to nije samo izuzetak za Hrvatsku. Nama su ta tržišta vrlo važna zbog čega smo nedavno i boravili u Kini, Južnoj Koreji i Japanu, gdje smo odradili niz sastanaka i predstavljanja hrvatskog turizma brojnim partnerima.
Nekada je istočna strana Jadrana, kad bi krenuo ferragosto, bila krcata Talijanima, a onda su zaredale godine kad je talijanskih gostiju, južnije od Rijeke i Kvarnera, jedva i bilo. Koliko je Talijana ove godine ljetovalo u Dalmaciji?
– Prema podacima sustava eVisitor, Talijani su od siječnja do kraja listopada u našoj zemlji ostvarili 913 tisuća dolazaka i 3,8 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 1,5 posto u dolascima, dok su ostvarena noćenja na razini lanjskog rezultata. Među Talijanima su i dalje najpopularnije regije Istra, u kojoj su ostvarili 1,6 milijuna noćenja i Kvarner, na kojem je ostvareno 875 tisuća noćenja, a kada govorimo o dalmatinskim županijama prednjače Splitsko-dalmatinska s 310 tisuća noćenja Talijana i Zadarska s 278 tisuća noćenja talijanskih gostiju. Riječ je o nama vrlo važnom tržištu koje tradicionalno ulazi među top 10 tržišta s kojih ostvarujemo najviše dolazaka i noćenja, ali je i riječ o tržištu koje se također značajno promijenilo pa u tom smislu moramo istaknuti da klasični Ferragosto, kakvog su poznavale starije generacije naših turističkih djelatnika, više ne postoji. Naime, Talijani sada stižu i tijekom proljeća i jeseni, odnosno sve više traže kraća putovanja i to tijekom cijele godine.
Sadržaji dodatne vrijednosti
U kojoj smo, gospodine Staničić, kategoriji smještaja najslabiji, čega nam nedostaje: visoke kategorije, luksuznih kampova, hostela...? Gdje još postoji prostor za širenje, za nove kapacitete, ili smo već udarili glavom u plafon, nema dalje?
– Najveći prostor za daljnji razvoj vidimo u segmentu visoke kategorije, osobito kada govorimo o luksuznim hotelima, ali i kampovima visoke kategorije i boutique objektima. Primjerice, danas hoteli u ukupnoj komercijalnoj smještajnoj strukturi Hrvatske čine udio od oko 15 posto. U proteklim godinama znatno se ulagalo u privatni smještaj, koji sada čini više od polovine ukupnih kapaciteta, pa je prirodno da se idući razvojni ciklus usmjeri na podizanje kvalitete i diversifikaciju ponude. Nedostaje nam nešto više sadržaja visoke dodane vrijednosti, posebice u kontinentalnom dijelu zemlje, gdje postoji potencijal za razvoj wellnessa, zdravstvenog, eno-gastro i outdoor turizma. Drugim riječima, prostor za daljnji razvoj postoji, ali on mora biti temeljen na kvalitativnim ciljevima, odnosno ulaganjima u kvalitetu, održivost i inovacije, a ne kroz povećanje broja ležajeva. To je put prema konkurentnosti i stabilnosti na dugoročnoj razini.
Svako ljeto se ponavlja priča s brojkama iz eVisitora. Javna je tajna da jedan dio pružatelja smještaja neredovito evidentira goste, a neki to ne rade uopće, pa onda imamo situaciju da se na Lučkom, u splitskoj trajektnoj luci i u zračnim lukama ruše rekordi, što ne prati broj gostiju zabilježenih u eVisitoru?! Kako tome stati na kraj?
– To je često pitanje koje svake godine s pravom izaziva interes javnosti. Pritom moram naglasiti da je sustav eVisitor jedan jod najsuvremenijih alata te vrste u Europi, no naravno, uvijek postoji prostor za dodatno unaprjeđenje i kontrolu. Svi smo svjesni da dio pružatelja usluga ne prijavljuje goste redovito, no upravo zato se posljednjih godina intenzivno radi na boljoj koordinaciji nadzornih tijela, od turističkih inspekcija, lokalnih zajednica i poreznih službi, a sve kako bi se takve nepravilnosti maksimalno smanjile. Uz to, digitalizacija i međusobno povezivanje sustava eVisitor sa sustavima nadležnih institucija uvelike pomaže u suzbijanju „sive zone“. Cilj nikako nije kažnjavanje samo po sebi, nego uspostava reda i jednakih uvjeta za sve. Pravovremena prijava i dojava gostiju ima puno veći značaj od pukog brojanja dolazaka i noćenja.
Eskalirao je i problem sa strancima koji su vlasnici kuća i apartmana u Hrvatskoj, a koje, kao, ustupaju besplatno rodbini i znancima na odmoru, a zapravo iznajmljuju „na crno”. Udruga privatnih iznajmljivača iz Istre upozorava na taj problem godinama, a nadležni inspektori sliježu ramenima jer je jako teško dokazati tu nezakonitu rabotu. Ima li tome lijeka? Kako se sa tim bore Španjolci koji se s tim problemom hrvaju desetljećima?
– To je doista složen problem, prisutan ne samo u Hrvatskoj nego i u brojnim mediteranskim zemljama, osobito u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj. Riječ je o praksi koja formalno djeluje bezazleno, ali zapravo predstavlja nelojalnu konkurenciju legalnim iznajmljivačima i gubitak prihoda za destinaciju. Ključno je jačati međuresornu suradnju između poreznih i turističkih tijela te lokalnih zajednica, uz bolju digitalnu evidenciju i praćenje stvarne potrošnje u destinacijama. Španjolci su, primjerice, problem počeli rješavati kombinacijom strožih propisa, unakrsnih provjera podataka i suradnje s digitalnim platformama kako bi se osiguralo da svaki oglašeni objekt ima registracijski broj i plaća propisane obveze. Hrvatska ide u tom smjeru, sve veća digitalizacija sustava i razmjena podataka omogućit će učinkovitiji nadzor i kod takvih slučajeva. No najvažnije je da se nastavi stvarati kultura poštenog poslovanja i svijest da samo uredno prijavljen i kategoriziran objekt doprinosi destinaciji, njezinom razvoju i reputaciji.
Autentično iskustvo
I na kraju, možemo li očekivati da će se iduća turistička sezona dodatno produljiti s obzirom da su zime sve blaže, pa bi i u gluhom razdoblju godine moglo biti više turista, naravno, ako budemo dobro povezani zrakoplovnim linijama sa svijetom, kojih „tradicionalno” manjka od studenog do ožujka na što se žale i domaći ljudi željni putovanja po Europi i Americi?
– Naš cilj definitivno ostaje daljnje jačanje prometa u razdobljima pred i posezone jer su to razdoblja u kojima imamo najviše prostora i potencijala za daljnjim rastom i razvojem. Tijekom glavnih ljetnih mjeseci srpnja i kolovoza u našoj zemlji na dnevnoj bazi boravi i više od milijun gostiju te smo u tim mjesecima došli blizu nekog maksimuma, što kada govorio o trenutnim kapacitetima, što kada govorimo o kvaliteti boravka naših gostiju, ali i kvaliteti života lokalnog stanovništva. Drugim riječima, sljedeća godina otvara nove mogućnosti, ali i donosi potvrdu nekoliko dominantnih trendova koji su već obilježili globalni sektor putovanja pa u tom smislu očekujemo daljnji rast interesa za destinacije koje nude autentična iskustva uz konkurentne cijene i sigurnost boravka, a u tom kontekstu upravo Hrvatska ima snažnu i vrlo dobru startnu poziciju. U svakom slučaju očekuje nas izazovna sezona.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....