O situaciji u zagrebačkoj Zračnoj luci oglasio se Tonči Peović, njen bivši direktor, kasnije i direktor ZL Brač, međunarodni stručnjak za sigurnost zračnih luka i sudski vještak za zrakoplovstvo.
On je na svom Facebooku napisao:
"Sramota za Zračnu luku Zagreb ali i za Hrvatsku. Međunarodni standard za zračni promet propisan je dodatcima na čikašku konvenciju o civilnom zračnom prometu, kroz propise koje donosi Međunarodna Organizacija za Civilni Zračni Promet (ICAO) svojim dokumentima, koji zbog ratifikaciju Čikaške konvencije postaju obvezni dio nacionalne legislative.
Ukoliko pojedina država ne može prihvatiti standarde koje propiše ICAO, dužna se o tome pismeno očitovati ICAO-u, što Republika Hrvatska nije učinila, te proizlazi da se svi standardi, ali i preporučena praksa iz dokumenata ICAO provode u RH.
Procedure za uklanjanje onesposobljenog zrakoplova tražene su i u postupku certfikacije europskih zračnih luka po EASA 139 standardima. Dokument ICAO Doc 9137 dio 5 definira uklanjanje onesposobljenog zrakoplova sa površina na kojima smeta.
Kratki ispis dijela standarda i preporučene prakse ovog dokumenta navodi:
1.2.1 Onesposobljeni zrakoplovi koji ometaju normalnu aktivnost aerodroma zahtijevaju hitne mjere uklanjanja. Putnici, drugi operateri zrakoplova, operater aerodroma i operater zrakoplova u incidentu pogođeni su u različitoj mjeri. Osim toga, zatvaranje piste i rulnih staza može znatno smanjiti broj dolazaka i odlazaka te ograničiti kretanje po aerodromu, što rezultira gubitkom prihoda za zračnu luku, kao i za operatera zrakoplova.
U dijelu o projektiranju i rad aerodroma, navodi da svaki aerodrom mora izraditi sveobuhvatan plan za uklanjanje onesposobljenog zrakoplova.Plan uklanjanja trebao bi uključivati sljedeće:
a) popis opreme i osoblja dostupnog na ili u blizini aerodroma;
b) popis dodatne opreme dostupne s drugih aerodroma na zahtjev;
c) popis imenovanih agenata koji djeluju u ime svakog operatera na aerodromu;
d) izjavu o aranžmanima zrakoplovnih tvrtki za korištenje združene specijalizirane opreme; i
e) popis lokalnih izvođača radova (s imenima i telefonskim brojevima) koji mogu isporučiti tešku opremu za uklanjanje uz najam.
Cessna 525 ima najveću masu na polijetanju od 4.850kg dok je težina praznog aviona 3100kg. To znači da je opterećenje na jednom kotaču u slučaju najveće poletne težine ne više od 2400kg. Obzirom da je avion bio bez putnika, može se pretpostaviti da je težina na kotaču bila oko 1600kg. Sprave i pomagala za premještanje zrakoplova mogu nositi oko 2500kg.
U privitku je naprava koju zrakoplovci zovu popularno (bugi-vugi) Boogie-woogie pošto se avion, jednom ukrcan na platformu, može pomjerati u svim pravcima slično popularnom plesu. Znači da je Zračna luka Zagreb investirala 250 dolara ne bi bilo većih kašnjenja zrakoplova i remećenja tokova putnika nakon izlijetaja Cessne sa staze i neispravnosti jednog glavnog kotača", stoji u objavi.
Ono sto Peović nije napisao - slični boogie-woogie ima Aeroklub Sinj i to njih nekoliko. Zapravo, svaki aeroklub u RH ima ono sto ‘Tuđman’ nema.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....