Još od 2019. godine Jadransko more suočava se s masovnim pomorom plemenitih periski, uzrokovanim parazitom. Nekadašnja bogata i gusta populacija najvećeg školjkaša našeg mora doživjela je drastičan pad.
Zbog ozbiljnosti situacije pokrenut je projekt „Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru“. Cilj je pronaći preživjele jedinke, prikupiti mlađ i pratiti uzročnika bolesti, kao i razviti metode za obnovu populacije. Danas preostaje tek nekoliko raspršenih primjeraka, što stavlja cijelu vrstu u alarmantno stanje.
Nevjerica i zabrinutost stručnjaka
Stručnjak za morsku ekologiju Pero Ugarković ističe da je tijekom 2024. godine, temeljem dojava građana i znanstvenih monitoringa, potvrđeno svega 30 živih periski na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana. Obala je golema, a školjkaš koji je nekad bio brojčan i rasprostranjen danas je sveden na tek nekoliko jedinki. Krajem 2025. godine očekivao se mali rast, no u godinu dana broj je pao na samo sedam primjeraka, piše Morski.hr
Samljevene, ukradene, iščupane
Dio periski najvjerojatnije je izgubljen prirodnim putem, uslijed predacije riba i hobotnica ili drugih okolišnih stresova, a barem jedna jedinka u Omišu stradala je zbog orkanskog juga. No, za brojne slučajeve jasno je da su posljedica ljudskog djelovanja. Dvije periske pronađene u okolici Nina nestale su samo dva mjeseca nakon evidentiranja, unatoč sustavnom pretraživanju područja; nalazile su se plitko, uz plažu, među kupačima.
Na sjevernoj strani Brača periska je iščupana i razbijena, a dva tjedna nakon pronalaska trebalo je postaviti zaštitni kavez; u neposrednoj blizini pronađena su tri odlomljena dijela školjke, što nedvosmisleno upućuje na ljudsku intervenciju. Nakon uništenja periske u Sutivanu, nova jedinka u Mircima donijela je kratkotrajni tračak nade, no i ona je nestala nakon samo dva tjedna.
Periska iz Pernata, koja je dvije godine bila pod monitoringom i zaštićena kavezom na dubini od šest metara, nestala je nakon što je kavez razbijen. Na Zečevu je periska najvjerojatnije stradala od sidrenja tijekom hodočašća, ili je iščupana namjerno. Jedina poznata periska na Viru, praćena dvije godine, završila je uništena kada je na nju bačen betonski blok.
Još ima šanse za hrvatske periske
- Velik broj periski u Venecijanskoj laguni preživio je i populacija se ondje zasad održava u dobrom stanju, a uzročnik masovnog pomora trenutačno se više ne detektira u Jadranu. Talijanski stručnjaci sada dio tih periski sele iz Venecijanske lagune u druge zaštićene parkove prirode, i ako im uspije, takav pristup dodatno povećava šanse za njihovo dugoročno očuvanje - kaže Ugarković, prenosi Morski.hr
-Ta populacija predstavlja važan genetski i ekološki rezervoar, ali i ključni potencijal za buduću repopulaciju šireg jadranskog područja. Ako se povoljni okolišni uvjeti održe, ličinke koje prenose morske struje mogle bi jednoga dana ponovno nastaniti i našu obalu. Kolektori za prikupljanje mlađi trenutačno su najpouzdaniji alat za utvrđivanje razmnožava li se periska u prirodi i pojavljuju li se nove jedinke duž hrvatske obale. - objašnjava stručnjak, dodajući da periske nakon otkrića kreću na put očuvanja.
-A kada se takve jedinke otkriju njihova pojava brzo postaje vijest. No te periske nekako moraju i preživjeti nakon otkrića. Nedavni slovensko-talijanski znanstveni rad (Flander-Putrle et al., 2023) pokazuje da je najbolje za njihov rast i preživljavanje osigurati im stalni smještaj i skrb metodom in situ, dakle uzgojem i zaštitom unutar njihovog prirodnog morskog okoliša, daleko od akvarija i laboratorija. Osobno vjerujem da bi pronađenim periskama kroz projekt trebalo osigurati upravo takav oblik skrbi, jer osim što je to znanstveno potvrđeno kao najučinkovitije, to je ujedno i najlogičnije rješenje, metoda zahtijeva najmanje troškova, a uvjete za njezinu provedbu već imamo, i više nego dovoljno" - govori stručnjak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....