Salmonela u piletini i jajima, alergeni u naresku i parizeru, pesticidi u sladoledu – samo su neki od razloga zbog kojih Državni inspektorat i Agencija za sigurnost hrane redovito objavljuju povlačenje proizvoda s tržišta. No, što ako ste baš vi već konzumirali sporni proizvod?
Iako na policama trgovina hrana izgleda uredno zapakirana i deklarirana, ponekad nosi nevidljiv rizik. Najčešći razlozi povlačenja su skriveni alergeni koji nisu navedeni na deklaraciji, mikrobiološka kontaminacija poput salmonele ili listerije te kemijska kontaminacija, primjerice teški metali ili pesticidi. Stručnjaci ističu kako nije svaka hrana koja je povučena automatski opasna, ali svaka obavijest trebala bi potrošače učiniti pažljivijima.
Takvih slučajeva bilo je mnogo. Pileće meso povučeno je s tržišta zbog prisutnosti salmonele, čokoladice su uklonjene jer deklaracija nije sadržavala podatak o lješnjaku, a s tržišta je povučen i poznati brend sladoleda u kojem je otkriven etilen-oksid, pesticid zabranjen u Europskoj uniji. Analize tune i sabljarke pokazale su pak količine žive iznad dopuštenih vrijednosti.
Što učiniti ako ste već pojeli takav proizvod?
U slučaju alergena potrebno je pratiti simptome poput osipa, otežanog disanja ili probavnih tegoba i odmah potražiti liječničku pomoć. Kod bakterijske kontaminacije simptomi poput mučnine, proljeva, povraćanja i povišene temperature mogu se pojaviti nekoliko sati do nekoliko dana nakon konzumacije. Kada je riječ o teškim metalima ili pesticidima, posljedice nisu trenutačne, ali proizvod treba odmah prestati konzumirati i pratiti obavijesti nadležnih tijela.
Preporuka je sačuvati ambalažu proizvoda jer ona može poslužiti liječniku, ali i kao dokaz u trgovini prilikom povrata.
Prema Zakonu o zaštiti potrošača, kupac ima pravo na povrat novca za neispravan proizvod, čak i ako ga je djelomično konzumirao. Trgovac je dužan prihvatiti povrat jer se radi o robi koja nije zdravstveno ispravna.
No, što ako konzumacija proizvoda dovede do zdravstvenih problema? Stručnjaci za potrošačko pravo ističu da potrošač u tom slučaju može tražiti naknadu štete. Ona se može potraživati izravno od trgovca, ali i od proizvođača ili uvoznika, jer su svi oni odgovorni da na tržište ne dospije proizvod koji nije siguran. U praksi to znači da je moguće podnijeti tužbu za naknadu materijalne i nematerijalne štete – primjerice troškove liječenja, izgubljenu zaradu ili pretrpljenu bol i strah.
Zakon o obveznim odnosima u člancima o odgovornosti za proizvod s nedostatkom jasno propisuje da proizvođač i distributer odgovaraju za štetu nastalu zbog opasnog proizvoda, bez obzira na krivnju. To znači da potrošač ne mora dokazivati je li proizvođač bio nepažljiv – dovoljno je dokazati da je proizvod bio neispravan i da je upravo on prouzročio štetu.
U praksi, postupci naknade štete mogu biti dugotrajni, ali potrošači koji su pretrpjeli ozbiljne posljedice imaju zakonsko pravo potražiti odgovornost.
U toplim mjesecima rizik od kvarenja hrane dodatno raste. Bakterije se brže šire, a meso, riba i mliječni proizvodi lakše se kvare. Upravo zato su u ovo doba godine učestalija povlačenja proizvoda iz trgovina.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci savjetuju potrošačima da redovito prate obavijesti Državnog inspektorata i Agencije za sigurnost hrane, provjeravaju rok trajanja i uvjete čuvanja te obrate pažnju na izgled i miris hrane. Ako se pojave neuobičajene reakcije nakon konzumacije, važno je odmah potražiti liječničku pomoć i zabilježiti što je pojedeno.
Sustav kontrole hrane u Hrvatskoj i Europskoj uniji temelji se na brzom reagiranju i transparentnim obavijestima javnosti. Ipak, povjerenje potrošača počiva i na vlastitoj odgovornosti – informiranosti, oprezu i spremnosti da reagiraju. A kada do štete ipak dođe, zakon stoji na strani potrošača.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....