U vremenu kada cijene osnovnih namirnica rastu diljem svijeta, Hrvati možda i ne shvaćaju da su povlašteni, barem kada su kokošja jaja u pitanju. Jaja, jedan od najčešćih artikala korištenih u domaćinstvima, u Hrvatskoj su trenutačno među najjeftinijima u Europi, a po mnogima čak i jeftinija nego u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su postala luksuzna roba.
Prema dostupnim podacima, u ožujku 2025. godine Hrvatska je bilježila prosječnu maloprodajnu cijenu jaja nižu za 0,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su cijene u EU-u rasle za 6,7 posto. No ono što je posebno zanimljivo – cijena jednog jajeta u SAD-u nerijetko prelazi i 50 centi, ovisno o regiji, a u nekim je trenucima nestašica dosezala i 1 dolar po komadu.
Kokoši na balkonima
U SAD-u, gdje je inflacija snažno pogodila prehrambeni sektor, jaja su postala simbol rasta cijena i nesigurnosti u opskrbi. Mnoge američke obitelji, posebno u urbanim sredinama, sve češće se odlučuju za vlastiti uzgoj kokoši – čak i na balkonima stanova.
Platforme poput TikToka i YouTubea pune su videa u kojima Amerikanci pokazuju kako u improviziranim kokošinjcima uzgajaju nesilice u gradskim uvjetima. U nekim državama lokalne vlasti morale su izdavati posebne pravilnike o držanju peradi u urbanim zonama – jer je potražnja eksplodirala.
Uvoz iz Ukrajine
S druge strane, Hrvatska zahvaljujući uvozu jeftinih jaja iz Ukrajine i Vladinim mjerama ograničavanja cijena, uživa u iznimno povoljnim uvjetima za potrošače. Dok prosječan Hrvat i dalje kupuje desetak jaja za manje od 2 eura, mnogi ni ne znaju da su takve cijene – prava rijetkost u globalnim okvirima.
No, stručnjaci upozoravaju da taj luksuz ima svoju cijenu. Domaći proizvođači jaja sve češće gase proizvodnju jer ne mogu konkurirati uvoznim cijenama. Ako se taj trend nastavi, Hrvatska bi mogla ostati bez vlastite proizvodnje i u budućnosti ovisiti isključivo o uvozu.
U zemlji u kojoj se često kritizira sve, od politike do cijena u dućanima, samo rijetki žele priznati da imamo najjeftinija jaja u Europi. U svijetu u kojem Amerikanci grade kokošinjce na balkonima kako bi si mogli priuštiti doručak, hrvatski potrošači još uvijek bezbrižno ubacuju desetke jaja u kolica.
Ali kao i sve lijepe priče – i ova ima svoju tamnu stranu. Jer ta jeftina jaja ne dolaze iz bajke, nego iz ukrajinskih farmi. A domaće kokoši? One polako, ali sigurno – odlaze u povijest. Ne zato što nisu dobre, nego zato što se ne isplate. Uskoro bi i nama kokoši na balkonu mogle postati realna opcija.
Hrvatski recept za niske cijene
U veljači 2025. godine ukupni uvoz jaja u Hrvatsku iznosio je 8,7 milijuna eura, odnosno 4863 tone, pokazuju podaci Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP). Istodobno, travanj je obilježen nastavkom pada domaćih cijena jaja, dok su na razini Europske unije zabilježene rekordne vrijednosti.
U travnju su cijene jaja svih razreda, iz oba dominantna oblika uzgoja, kaveznog i podnog, bile niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. Jaja iz kaveznog uzgoja razreda L i M pojeftinila su za 0,6 posto, odnosno 5,6 posto, dok su cijene jaja iz podnog uzgoja iste kategorije pale za 5 posto i 7,6 posto. Najizraženiji pad zabilježen je kod jaja razreda S iz podnog uzgoja, čak 29,6 posto.
Prosječna cijena najprodavanijih jaja iznosila je između 0,6 i 0,7 posto eura po komadu za razred L, te između 0,14 i 0,15 eura za razred M, neovisno o obliku uzgoja.
Dugoročniji trend također ukazuje na stabilan pad: u posljednje dvije godine bilježi se kontinuirani pad cijena jaja razreda L i M na hrvatskom tržištu. Taj je pad bio slabije izražen u 2024. godini, no u prva četiri mjeseca 2025. godine cijene su nastavile padati, uz blage oscilacije posljednja tri mjeseca. Tako je prosječna veleprodajna cijena u travnju 2025. iznosila 238,48 eura za 100 kilograma – 3,1 posto manje nego godinu dana ranije.
Unatoč padu cijena u Hrvatskoj, domaća veleprodajna cijena jaja A klase (razredi L i M) i dalje se nalazi u srednjem cjenovnom rangu u EU-u. U odnosu na europski prosjek, hrvatska cijena bila je niža za 13,1 posto.
S druge strane, tržište EU-a bilježi drugačiju dinamiku. Nakon pada cijena koji je započeo početkom 2023. i trajao do kolovoza 2024., krajem prošle godine zabilježen je snažan rast koji se nastavio i početkom 2025. godine. U ožujku je došlo do značajnog porasta cijena na razini EU-a, koji se nastavio i u travnju. Tako je prosječna cijena jaja razreda L i M u travnju dosegnula rekordnih 274,54 eura za 100 kilograma – što je za 14,3 posto više nego u veljači i čak 26,7 posto više nego godinu dana ranije.
Farmeri propadaju
– Ne možemo konkurirati cijenama jaja iz Ukrajine a da se ne sruše naši standardi ili smanji kvaliteta. Ako se ovako nastavi, pitanje je koliko će domaćih proizvođača opstati – ogorčeni su domaći proizvođači jaja, koji su zbog nelojalne konkurencije dovedeni na rub opstanka.
Prema podacima iz struke, samo u proteklih šest mjeseci više od desetak manjih farmi prestalo je s radom, dok veliki proizvođači upozoravaju da bi se, bez hitnih mjera, mogao urušiti cijeli sektor domaće proizvodnje jaja.
– Tražimo hitnu reakciju Vlade kako bi se osigurala održivost domaće proizvodnje. Ako se ništa ne promijeni, za dvije do tri godine mogli bismo u potpunosti izgubiti domaće jaje s polica trgovina – ističu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK).
Još veći problem, tvrde domaći uzgajivači, jest kvaliteta uvoznih jaja, koja često ne zadovoljava ni domaće standarde.
Jeftina jaja iz Ukrajine ulaze u Hrvatsku pod nepoznatim uvjetima proizvodnje, a brojne kontrole u drugim europskim zemljama pokazale su nepravilnosti u pogledu higijenskih standarda i prisutnosti štetnih tvari. Postavlja se pitanje jesu li ta jaja proizvedena pod istim strogim sanitarnim i sigurnosnim propisima kao u Europskoj uniji.
Glavni rizici uključuju: korištenje zabranjenih pesticida i antibiotika u prehrani peradi, veći rizik od bakterijske kontaminacije, uključujući salmonelu i E. coli, nejasne uvjete skladištenja i transporta, što može utjecati na svježinu i kvalitetu jaja. Nedavna otkrića u nekim zemljama EU-a pokazala su tragove fipronila, pesticida koji je strogo zabranjen u proizvodnji hrane, ali se u nekim dijelovima svijeta i dalje koristi za tretiranje kokoški protiv parazita. Fipronil može imati toksične učinke na bubrege, jetru i štitnjaču, osobito kod djece i trudnica.
– Kupci možda plaćaju manje eura na blagajni, ali i dobivaju manje. Ukrajinska jaja često su sumnjive kvalitete, niže nutritivne vrijednosti, kraćeg roka trajanja, lošijih uvjeta skladištenja. To je ono što se ne vidi na polici – kaže nam jedan domaći proizvođač jaja koji je jato koka nesilica smanjio za pola. A do kraja godine bi mogao potpuno ugasiti farmu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....