"To nam je ogroman problem, nećete vjerovati čega sve ima na policama", kaže predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.
Novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić nazvala ga je nakon što je u trgovini naletjela na neobičnu situaciju - željela je kupiti med pa je malo pretraživala police, a onda je u jednom trenutku shvatila kako na dijelu staklenki koje gledam zapravo nigdje ne može naći natpis "med".
Na jednoj piše "premium kadulja", na drugoj "premium lavanda", a iako stoje pomiješane sa staklenkama na kojima je doista deklariran med, na poleđini ove dvije pronađem informaciju da je zapravo riječ o "proizvodu na bazi meda".
Potrošači su žrtve patvorina
U novom, kratkom videu Velike škrtice pogledajte o kakvim je lažnim proizvodima riječ te naučite odabrati pravi med već u trgovini.
To je, očito, danas posve normalno - ako lažni sir može biti pomiješan s pravim, a lažni grčki jogurt legaliziran tako da su mu proizvođači na ambalažu samo dodali riječcu "tip" - zašto onda ne bi i lažni med mogao biti pomiješan s pravim, a svaki onaj koji ga zabunom kupi budala - jer nije čitao deklaraciju?
Domaći proizvođači meda, ali i potrošači, pojašnjava Kocet, žrtve su krivotvorenja zbog čega se kupovina pravog meda danas pretvorila u pothvat, pa je Kocet s čitateljima Jutarnjeg lista i rubrike Škrtica odlučio podijeliti nekoliko savjeta kako već u trgovini odabrati dobar proizvod i biti siguran da nisi kupio fejk.
Slična ambalaža, ali fali naziv "med"
Za početak, kaže, kad potrošač u trgovini stigne do police s medom, prvo treba eliminirati teglice koje uopće ne predstavljaju med, nego proizvod od meda.
"Riječ je o proizvodima koji imaju jako sličnu ambalažu kao i med i trgovci ih drže pomiješane s pravim medom, ali kad ih malo bolje pogledate, vidjet ćete da na ambalaži nigdje nemaju istaknutu riječ med jer je i ne smiju staviti na proizvod. To je, po meni, jedna od najgorih prevara jer je riječ o artiklima kojima je med samo baza, i to najčešće cvjetni med sumnjivog podrijetla iz egzotičnih zemalja koje ne ulažu u kvalitetu proizvoda", kaže Kocet.
Jednom kad smo takve proizvode odvojili, drugi važan pokazatelj bit će pronalazak informacije o zemlji podrijetla, za što je ponekad potrebno malo se potruditi.
Ovdje treba paziti da ne miješamo zemlju podrijetla s podatkom o tome gdje se artikl proizvodi - o podrijetlu sirovine govori nam samo prvi podatak, a kako je velik dio meda na domaćem tržištu zapravo mješavina, mnogi onda tu informaciju pomiču negdje na rub etikete kako bi potrošači što teže primijetili da je zapravo riječ o mješavini proizvoda, najčešće iz Kine i Hrvatske.
Kineski već dolaze kao mješavine
"Po zakonu, kad je med nastao kao mješavina dvaju ili više medova, proizvođač je obvezan napisati iz kojih zemalja je podrijetlo sirovine. No kod mješavina je problem što potrošač dosad zapravo nije mogao znati koliko je meda stiglo iz kojeg izvora, s time da ovi kineski medovi u pravilu već dolaze kao mješavine", pojašnjava Kocet te dodaje kako je Hrvatska, srećom, usvojila novi pravilnik kojim se, za med plasiran na tržište nakon 13. lipnja 2026., uvodi obveza navođenja točne zemlje podrijetla meda silaznom metodom po udjelu te s postotkom koji svaka od njih predstavlja u konkretnom proizvodu.
Poseban problem s kineskim medom jest to da je često krivotvoren - dakle, nije u pitanju pravi med, a krivotvorenje je otišlo toliko daleko da je taj patvoreni med dosta teško dokazati, iako statistika EU kaže kako je gotovo polovica meda koja se nalazi na slobodnom tržištu Europe u trgovinama - patvorina.
Kocet dalje upozorava i na to da se od krivotvorenja najbolje osigurati tako da se umjesto cvjetnog meda bira med poput bagrema, kestena, lipe ili nekog drugog izvora.
Bagrem i kesten bolji odabir
"Većina krivotvorina otpada na cvjetni med jer se kod njega koristi široka paleta sirovine pa je pogodniji za patvorenje. Njegova boja je također promjenjiva - cvjetni med može biti i svjetliji i tamniji. Ako u teglicu meda stavite 40 posto pravog cvjetnog meda te 60 posto šećerne mase, velika je vjerojatnost da potrošač to neće primijetiti", podučava Kocet.
Preporuka je izbjegavati proizvode kod kojih se već na prvi pogled vidi razdvajanje meda - obično je to znak, nastavlja naš sugovornik, da je u pitanju neka loša mješavina, a danas se teško pouzdati čak i u ono staro pravilo da pravi med možemo prepoznati po kristalizaciji.
"Nažalost, danas imamo i krivotvorine koje se kristaliziraju, tako da ni to više nije dokaz", dodaje i potrošače svakako savjetuje da pri kupovini meda biraju onaj na kojemu kao zemlja podrijetla stoji Hrvatska i koji ne odskače izrazito niskom cijenom.
"Hrvatska ima dovoljne količine meda, riječ je o iznimno kvalitetnom medu, tako da definitivno treba inzistirati na domaćem, posebno proizvodima koji imaju službene oznake kvalitete", kaže Kocet za Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....