Nalaz PFAS spojeva u podzemnoj vodi nizvodno od ilegalnog odlagališta kod Gospića ozbiljno je upozorenje. Prema rezultatima vještačenja, u vodi nizvodno od lokacije izmjerena je koncentracija PFAS spojeva od 200,5 ng/L, dok uzvodno od odlagališta PFAS nije bio detektiran. Takav nalaz upućuje na lokalni utjecaj onečišćenja i pokazuje da problem više nije moguće promatrati samo kao pitanje nepropisno odloženog otpada, nego i kao pitanje zaštite podzemnih voda i šireg okoliša.
No PFAS problem ne smijemo svesti samo na ilegalno odlagalište, upozorava Natalija Svrtan iz udruge "Zemljane staze".
– Nalazi PFAS spojeva u vodi na području Gospića ozbiljno su upozorenje, ali i podsjetnik na to da problem "vječnih kemikalija" u Hrvatskoj nije nov niti ograničen na jednu lokaciju. PFAS spojevi već su godinama prisutni u našem okolišu, vodi i hrani. Dolaze iz vodonepropusnih i vatrootpornih materijala, rashladnih uređaja, a posebno zabrinjava činjenica da dio tog onečišćenja proizlazi iz uporabe PFAS pesticida koji se apliciraju izravno na hranu.
Situacija oko ilegalnog odlagališta kod Gospića dodatno pokazuje koliko je ozbiljan problem zbrinjavanja opasnih kemikalija u Hrvatskoj. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković potvrdila je da je Ministarstvo poslalo upite na ukupno 62 adrese u Europi kako bi pronašlo mogućnost zbrinjavanja otpada iz Gospića. Prema informacijama kojima raspolažemo, nijedna od tih adresa zasad nije ponudila pozitivno rješenje.
Činjenica da Hrvatska mora tražiti rješenje za uvezeni opasni otpad na desecima lokacija diljem Europe, a pritom još nema vlastito rješenje za zbrinjavanje takvog otpada, govori o dubini problema.
PFAS spojevi već su pronađeni u hrvatskoj vodi i hrani
Udruga "Zemljane staze" već je prošle godine upozorila na rezultate europskog istraživanja u kojem je trifluorooctena kiselina (TFA), produkt razgradnje PFAS spojeva, pronađena u 94 % analiziranih uzoraka pitke vode. Od 36 uzoraka vode iz slavine iz 11 država članica EU-a, TFA je pronađena u 34 uzorka, u koncentracijama do 4100 ng/L. TFA je pronađena i u 12 od 19 analiziranih uzoraka mineralne i izvorske vode.
To je posebno važno za Hrvatsku jer je u istraživanje bio uključen i uzorak vode iz Samobora. Tada smo upozorili da se prisutnost TFA ne smije promatrati kao beznačajna samo zato što je koncentracija u pojedinom uzorku bila ispod prosjeka. Kod kemikalija koje su iznimno postojane nije dovoljno pitati je li određena koncentracija danas ispod neke administrativne granice, moramo pitati odakle onečišćenje dolazi i kako spriječiti daljnje nakupljanje. Treba imati na umu da se te granice snižavaju kako pristižu novi rezultati istraživanja. EFSA je upravo u srpnju 2026. dodatno snizila prihvatljivi dnevni unos TFA-a.
Najnoviji rezultati testiranja europskih jagoda, objavljeni ove godine, pokazuju da se problem nastavlja. PFAS pesticidi pronađeni su u 58 % analiziranih uzoraka jagoda iz 11 država članica EU-a. Posebno su zabrinjavajući rezultati za Hrvatsku: sva tri analizirana hrvatska uzorka sadržavala su fludioksonil, PFAS pesticid koji je prema nalazima EFSA-e povezan s endokrinim učincima, a sva tri sadržavala su i ciprodinil.
Drugim riječima, građani se s PFAS kemikalijama ne susreću samo kroz vodu. Izloženi smo im i putem hrane, uključujući voće i povrće.
Zabrana PFAS pesticida
Udruga "Zemljane staze" i druge hrvatske organizacije još su u travnju 2025. zahtijevale hitnu zabranu pesticida koji sadrže PFAS spojeve te ciljano ispitivanje ostataka PFAS spojeva i TFA-a u površinskim, podzemnim i pitkim vodama, tlu, sedimentima i vodenim organizmima. Također smo tražili da se rezultati analiza javno objavljuju i da se TFA uključi u nacionalne programe monitoringa.
Dakle, institucije su upozorene na problem. Današnji nalazi u Gospiću samo dodatno potvrđuju da je krajnje vrijeme za sustavan pristup.
Ne možemo stalno reagirati tek kad se pojavi novo onečišćeno područje. Prvo smo pronašli TFA u pitkoj vodi. Zatim smo pronašli PFAS pesticide u hrani, uključujući hrvatske jagode. Sada PFAS spojeve nalazimo i u kontekstu ilegalnog odlagališta i onečišćenja voda kod Gospića. To nisu tri nepovezana problema.
Što građani mogu učiniti?
Građani imaju pravo na potpune informacije o kvaliteti vode koju piju i hrane koju konzumiraju.
Na individualnoj razini, građani trebaju pratiti službene rezultate analiza vode i postupati prema uputama nadležnih institucija ako se utvrdi da je određeni izvor vode onečišćen. Ali nije prihvatljivo odgovornost za zaštitu od kontaminacije PFAS spojevima prebacivati na pojedinca i očekivati da će građani problem riješiti kupovanjem filtara ili izbjegavanjem pojedinih namirnica.
Odgovorni za kontaminaciju trebaju preuzeti troškove sanacije.
Zato udruga "Zemljane staze" traži:
- sustavno i transparentno mjerenje PFAS spojeva i TFA-a u pitkoj, površinskoj i podzemnoj vodi;
- sustavno praćenje PFAS spojeva u tlu i poljoprivrednim proizvodima;
- hitnu i potpunu sanaciju ilegalnog odlagališta kod Gospića;
- kontinuirano praćenje kretanja onečišćenja kroz podzemne vode;
- javnu objavu svih rezultata ispitivanja;
- zabranu upotrebe PFAS pesticida, kao što već čini Danska, i prelazak na sigurnije alternative;
- strožu kontrolu izvora PFAS onečišćenja i primjenu načela predostrožnosti.
Gospić je ozbiljno upozorenje. Ali još važnije, on nam pokazuje da moramo prestati razmišljati o onečišćenjima PFAS spojevima kao o problemu pojedinačnih "crnih točaka". Ako su "vječne kemikalije" već pronađene u vodi, hrani i okolišu, zadatak je Vlade i nadležnih institucija spriječiti njihovo daljnje unošenje u okoliš.
Čistu vodu ne možemo osigurati tako da samo čistimo onečišćenje nakon što nastane. Moramo prestati proizvoditi i koristiti kemikalije koje će u okolišu ostati stoljećima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....